Hidrolat Nepeta cataria L. - uticaj na gajene i korovske vrste
Conference object (Published version)
Metadata
Show full item recordAbstract
Kako bi se smanjili neželjeni efekti prekomerne upotrebe herbicida u poljoprivredi teži se primeni alternativnih, ekološki prihvatljivih načina suzbijanja korova. Hidrolati predstavljaju nusproizvode nastale tokom procesa ekstrakcije etarskih ulja. U radu je ispitan efekat hidrolata macine trave (Nepeta cataria L., fam. Lamiaceae) na klijanje semena i rast korenka i stabaoca kukuruza (Zea mays L.), soje (Glycine max (L.) Merr.), štira (Amarantus retroflexus L.) i pepeljuge (Chenopodium album L.). Po 25 semena svake ispitivane vrste je postavljeno u Petri posude na filter hartiju i potom tretirano 10, 20, 50 i 100% hidrolatom N. cataria, odnosno destilovanom vodom u slučaju kontrole. Eksperiment je izvršen u 4 ponavljanja. Semena kukuruza i soje su stavljena u Petri posude prečnika 15 cm i tretirana sa 15 ml hidrolata, dok su semena štira i pepeljuge stavljena u Petri posude prečnika 8 cm i tretirana sa 8 ml hidrolata. Petri posude su potom stavljene u klima komoru gde su 10 dana bile u... uslovima 22°C/20°C tokom 8/16-časovnog fotoperioda i pri vlazi od 60±1%. Svakog dana je ocenjivana klijavost tretiranih semena, a po završetku ogleda je merena dužina stabaoca i korenka svih test biljaka.
Keywords:
hidrolat / Nepeta cataria / effect on plants / hydrolate / macina trava / catnipSource:
Zbornik rezimea radova, 17. Savetovanje o zaštiti bilja, Zlatibor, 28. novembar - 1. decembar 2022., 2022, 57-57Publisher:
- Beograd : Društvo za zaštitu bilja Srbije
Collections
Institution/Community
FiVeRTY - CONF AU - Konstantinović, Bojan AU - Popov, Milena AU - Samardžić, Nataša AU - Stojanović, Tijana AU - Aćimović, Milica PY - 2022 UR - http://fiver.ifvcns.rs/handle/123456789/3361 AB - Kako bi se smanjili neželjeni efekti prekomerne upotrebe herbicida u poljoprivredi teži se primeni alternativnih, ekološki prihvatljivih načina suzbijanja korova. Hidrolati predstavljaju nusproizvode nastale tokom procesa ekstrakcije etarskih ulja. U radu je ispitan efekat hidrolata macine trave (Nepeta cataria L., fam. Lamiaceae) na klijanje semena i rast korenka i stabaoca kukuruza (Zea mays L.), soje (Glycine max (L.) Merr.), štira (Amarantus retroflexus L.) i pepeljuge (Chenopodium album L.). Po 25 semena svake ispitivane vrste je postavljeno u Petri posude na filter hartiju i potom tretirano 10, 20, 50 i 100% hidrolatom N. cataria, odnosno destilovanom vodom u slučaju kontrole. Eksperiment je izvršen u 4 ponavljanja. Semena kukuruza i soje su stavljena u Petri posude prečnika 15 cm i tretirana sa 15 ml hidrolata, dok su semena štira i pepeljuge stavljena u Petri posude prečnika 8 cm i tretirana sa 8 ml hidrolata. Petri posude su potom stavljene u klima komoru gde su 10 dana bile u uslovima 22°C/20°C tokom 8/16-časovnog fotoperioda i pri vlazi od 60±1%. Svakog dana je ocenjivana klijavost tretiranih semena, a po završetku ogleda je merena dužina stabaoca i korenka svih test biljaka. PB - Beograd : Društvo za zaštitu bilja Srbije C3 - Zbornik rezimea radova, 17. Savetovanje o zaštiti bilja, Zlatibor, 28. novembar - 1. decembar 2022. T1 - Hidrolat Nepeta cataria L. - uticaj na gajene i korovske vrste EP - 57 SP - 57 UR - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_fiver_3361 ER -
@conference{ author = "Konstantinović, Bojan and Popov, Milena and Samardžić, Nataša and Stojanović, Tijana and Aćimović, Milica", year = "2022", abstract = "Kako bi se smanjili neželjeni efekti prekomerne upotrebe herbicida u poljoprivredi teži se primeni alternativnih, ekološki prihvatljivih načina suzbijanja korova. Hidrolati predstavljaju nusproizvode nastale tokom procesa ekstrakcije etarskih ulja. U radu je ispitan efekat hidrolata macine trave (Nepeta cataria L., fam. Lamiaceae) na klijanje semena i rast korenka i stabaoca kukuruza (Zea mays L.), soje (Glycine max (L.) Merr.), štira (Amarantus retroflexus L.) i pepeljuge (Chenopodium album L.). Po 25 semena svake ispitivane vrste je postavljeno u Petri posude na filter hartiju i potom tretirano 10, 20, 50 i 100% hidrolatom N. cataria, odnosno destilovanom vodom u slučaju kontrole. Eksperiment je izvršen u 4 ponavljanja. Semena kukuruza i soje su stavljena u Petri posude prečnika 15 cm i tretirana sa 15 ml hidrolata, dok su semena štira i pepeljuge stavljena u Petri posude prečnika 8 cm i tretirana sa 8 ml hidrolata. Petri posude su potom stavljene u klima komoru gde su 10 dana bile u uslovima 22°C/20°C tokom 8/16-časovnog fotoperioda i pri vlazi od 60±1%. Svakog dana je ocenjivana klijavost tretiranih semena, a po završetku ogleda je merena dužina stabaoca i korenka svih test biljaka.", publisher = "Beograd : Društvo za zaštitu bilja Srbije", journal = "Zbornik rezimea radova, 17. Savetovanje o zaštiti bilja, Zlatibor, 28. novembar - 1. decembar 2022.", title = "Hidrolat Nepeta cataria L. - uticaj na gajene i korovske vrste", pages = "57-57", url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_fiver_3361" }
Konstantinović, B., Popov, M., Samardžić, N., Stojanović, T.,& Aćimović, M.. (2022). Hidrolat Nepeta cataria L. - uticaj na gajene i korovske vrste. in Zbornik rezimea radova, 17. Savetovanje o zaštiti bilja, Zlatibor, 28. novembar - 1. decembar 2022. Beograd : Društvo za zaštitu bilja Srbije., 57-57. https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_fiver_3361
Konstantinović B, Popov M, Samardžić N, Stojanović T, Aćimović M. Hidrolat Nepeta cataria L. - uticaj na gajene i korovske vrste. in Zbornik rezimea radova, 17. Savetovanje o zaštiti bilja, Zlatibor, 28. novembar - 1. decembar 2022.. 2022;:57-57. https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_fiver_3361 .
Konstantinović, Bojan, Popov, Milena, Samardžić, Nataša, Stojanović, Tijana, Aćimović, Milica, "Hidrolat Nepeta cataria L. - uticaj na gajene i korovske vrste" in Zbornik rezimea radova, 17. Savetovanje o zaštiti bilja, Zlatibor, 28. novembar - 1. decembar 2022. (2022):57-57, https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_fiver_3361 .