Popović, Vukašin

Link to this page

Authority KeyName Variants
4010fa7b-5bea-4a7d-bbd6-45dceb0ddd45
  • Popović, Vukašin (13)
Projects

Author's Bibliography

Futoški, sorta kupusa (BiH)

Červenski, Janko; Ignjatov, Maja; Popović, Vukašin; Vlajić, Slobodan

(2023)

TY  - PAT
AU  - Červenski, Janko
AU  - Ignjatov, Maja
AU  - Popović, Vukašin
AU  - Vlajić, Slobodan
PY  - 2023
UR  - http://fiver.ifvcns.rs/handle/123456789/4226
AB  - Ovo je sorta kupusa Futoški koja je priznata od strane Uprave za zaštitu zdravlja bilja Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine.
AB  - This is a cabbage cultivar Futoški released by the Administration of Bosnia and Herzegovina for Plant Health Protection of the Ministry of Foreign Trade and Economic Relations of Bosnia and Herzegovina.
T1  - Futoški, sorta kupusa (BiH)
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_fiver_4226
ER  - 
@misc{
author = "Červenski, Janko and Ignjatov, Maja and Popović, Vukašin and Vlajić, Slobodan",
year = "2023",
abstract = "Ovo je sorta kupusa Futoški koja je priznata od strane Uprave za zaštitu zdravlja bilja Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine., This is a cabbage cultivar Futoški released by the Administration of Bosnia and Herzegovina for Plant Health Protection of the Ministry of Foreign Trade and Economic Relations of Bosnia and Herzegovina.",
title = "Futoški, sorta kupusa (BiH)",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_fiver_4226"
}
Červenski, J., Ignjatov, M., Popović, V.,& Vlajić, S.. (2023). Futoški, sorta kupusa (BiH). .
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_fiver_4226
Červenski J, Ignjatov M, Popović V, Vlajić S. Futoški, sorta kupusa (BiH). 2023;.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_fiver_4226 .
Červenski, Janko, Ignjatov, Maja, Popović, Vukašin, Vlajić, Slobodan, "Futoški, sorta kupusa (BiH)" (2023),
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_fiver_4226 .

Nove NS sorte povrtarskih biljnih vrsta

Danojević, Dario; Červenski, Janko; Gvozdanović-Varga, Jelica; Ignjatov, Maja; Medić-Pap, Slađana; Savić, Aleksandra; Bugarski, Dušanka; Takač, Adam; Vlajić, Slobodan; Popović, Vukašin; Kiprovski, Biljana; Bajić, Ivana; Glogovac, Svetlana; Milošević, Dragana; Stojanov, Nadežda; Zeremski, Tijana

(Novi Sad : Institut za ratarstvo i povrtarstvo, 2022)

TY  - CONF
AU  - Danojević, Dario
AU  - Červenski, Janko
AU  - Gvozdanović-Varga, Jelica
AU  - Ignjatov, Maja
AU  - Medić-Pap, Slađana
AU  - Savić, Aleksandra
AU  - Bugarski, Dušanka
AU  - Takač, Adam
AU  - Vlajić, Slobodan
AU  - Popović, Vukašin
AU  - Kiprovski, Biljana
AU  - Bajić, Ivana
AU  - Glogovac, Svetlana
AU  - Milošević, Dragana
AU  - Stojanov, Nadežda
AU  - Zeremski, Tijana
PY  - 2022
UR  - http://fiver.ifvcns.rs/handle/123456789/2548
AB  - Povrće je važan deo ljudske ishrane jer ono prvenstveno sadrži materije korisne za ljudsko zdravlje kao što su: vitamini, minerali, biljna vlakna, antioksidansi, organske kiseline i dr. U svetu je poznato oko hiljadu vrsta povrća, od kojih se gaji oko 150, a najširu upotrebu ima 30-50 vrsta, koliko je zastupljeno u ishrani u Srbiji (Gvozdanovic-Varga i sar., 2016). U Institutu za ratarstvo i povrtarstvo Novi Sad do sada je stvoreno više od 50 sorti povrća priznatih u zemlji i delom u inostranstvu. Sortiment povrća Odeljenja za povrtarske i alternativne biljne vrste čine nove sorte povrća, kao i odomaćene sorte, te se proizvodi seme 27 povrtarskih vrsta i 10 vrsta cveća. Pored rada na novim sortama povrća koje se odlikuju visokim prinosom, vodilo se računa da sorte svojim izgledom i ukusom zadovoljavaju zahteve probirljivog tržišta i da su prilagođene našim agroklimatskim uslovima (Gvozdenovic i sar., 2008). Zadatak ovog rada je da se prikažu karakteristike novopriznatih sorti povrća, koje su dobijene kao rezultat višegodišnjeg rada, u cilju zadovoljenja potreba proizvođača i potrošača za novim, atraktivnim i kvalitetnim sortama
povrtarskih vrsta.
PB  - Novi Sad : Institut za ratarstvo i povrtarstvo
C3  - Zbornik referata, 56. Savetovanje agronoma i poljoprivrednika Srbije (SAPS) i 2. Savetovanje agronoma Republike Srbije i Republike Srpske, Zlatibor, 30.01-03.02.2022.
T1  - Nove NS sorte povrtarskih biljnih vrsta
EP  - 129
SP  - 121
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_fiver_2548
ER  - 
@conference{
author = "Danojević, Dario and Červenski, Janko and Gvozdanović-Varga, Jelica and Ignjatov, Maja and Medić-Pap, Slađana and Savić, Aleksandra and Bugarski, Dušanka and Takač, Adam and Vlajić, Slobodan and Popović, Vukašin and Kiprovski, Biljana and Bajić, Ivana and Glogovac, Svetlana and Milošević, Dragana and Stojanov, Nadežda and Zeremski, Tijana",
year = "2022",
abstract = "Povrće je važan deo ljudske ishrane jer ono prvenstveno sadrži materije korisne za ljudsko zdravlje kao što su: vitamini, minerali, biljna vlakna, antioksidansi, organske kiseline i dr. U svetu je poznato oko hiljadu vrsta povrća, od kojih se gaji oko 150, a najširu upotrebu ima 30-50 vrsta, koliko je zastupljeno u ishrani u Srbiji (Gvozdanovic-Varga i sar., 2016). U Institutu za ratarstvo i povrtarstvo Novi Sad do sada je stvoreno više od 50 sorti povrća priznatih u zemlji i delom u inostranstvu. Sortiment povrća Odeljenja za povrtarske i alternativne biljne vrste čine nove sorte povrća, kao i odomaćene sorte, te se proizvodi seme 27 povrtarskih vrsta i 10 vrsta cveća. Pored rada na novim sortama povrća koje se odlikuju visokim prinosom, vodilo se računa da sorte svojim izgledom i ukusom zadovoljavaju zahteve probirljivog tržišta i da su prilagođene našim agroklimatskim uslovima (Gvozdenovic i sar., 2008). Zadatak ovog rada je da se prikažu karakteristike novopriznatih sorti povrća, koje su dobijene kao rezultat višegodišnjeg rada, u cilju zadovoljenja potreba proizvođača i potrošača za novim, atraktivnim i kvalitetnim sortama
povrtarskih vrsta.",
publisher = "Novi Sad : Institut za ratarstvo i povrtarstvo",
journal = "Zbornik referata, 56. Savetovanje agronoma i poljoprivrednika Srbije (SAPS) i 2. Savetovanje agronoma Republike Srbije i Republike Srpske, Zlatibor, 30.01-03.02.2022.",
title = "Nove NS sorte povrtarskih biljnih vrsta",
pages = "129-121",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_fiver_2548"
}
Danojević, D., Červenski, J., Gvozdanović-Varga, J., Ignjatov, M., Medić-Pap, S., Savić, A., Bugarski, D., Takač, A., Vlajić, S., Popović, V., Kiprovski, B., Bajić, I., Glogovac, S., Milošević, D., Stojanov, N.,& Zeremski, T.. (2022). Nove NS sorte povrtarskih biljnih vrsta. in Zbornik referata, 56. Savetovanje agronoma i poljoprivrednika Srbije (SAPS) i 2. Savetovanje agronoma Republike Srbije i Republike Srpske, Zlatibor, 30.01-03.02.2022.
Novi Sad : Institut za ratarstvo i povrtarstvo., 121-129.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_fiver_2548
Danojević D, Červenski J, Gvozdanović-Varga J, Ignjatov M, Medić-Pap S, Savić A, Bugarski D, Takač A, Vlajić S, Popović V, Kiprovski B, Bajić I, Glogovac S, Milošević D, Stojanov N, Zeremski T. Nove NS sorte povrtarskih biljnih vrsta. in Zbornik referata, 56. Savetovanje agronoma i poljoprivrednika Srbije (SAPS) i 2. Savetovanje agronoma Republike Srbije i Republike Srpske, Zlatibor, 30.01-03.02.2022.. 2022;:121-129.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_fiver_2548 .
Danojević, Dario, Červenski, Janko, Gvozdanović-Varga, Jelica, Ignjatov, Maja, Medić-Pap, Slađana, Savić, Aleksandra, Bugarski, Dušanka, Takač, Adam, Vlajić, Slobodan, Popović, Vukašin, Kiprovski, Biljana, Bajić, Ivana, Glogovac, Svetlana, Milošević, Dragana, Stojanov, Nadežda, Zeremski, Tijana, "Nove NS sorte povrtarskih biljnih vrsta" in Zbornik referata, 56. Savetovanje agronoma i poljoprivrednika Srbije (SAPS) i 2. Savetovanje agronoma Republike Srbije i Republike Srpske, Zlatibor, 30.01-03.02.2022. (2022):121-129,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_fiver_2548 .

The mycopopulation of radish seeds

Vlajić, Slobodan; Gvozdanović-Varga, Jelica; Popović, Vukašin; Milošević, Dragana; Tamindžić, Gordana; Ignjatov, Maja

(Belgrade : The Balkans Scientific Center of the Russian Academy of Natural Sciences, 2022)

TY  - CONF
AU  - Vlajić, Slobodan
AU  - Gvozdanović-Varga, Jelica
AU  - Popović, Vukašin
AU  - Milošević, Dragana
AU  - Tamindžić, Gordana
AU  - Ignjatov, Maja
PY  - 2022
UR  - http://fiver.ifvcns.rs/handle/123456789/2871
AB  - Seeds are an important source of primary inoculum for the development of many diseases. Due to the very short vegetation period, controlling the causative agent of the disease on the radish is very difficult. Considering this fact, it is necessary to provide sufficient quantities of seeds of adequate quality and health. The aim of this study was to determine the mycopopulation of radish seeds during different years of production. Seeds used for testing were collected during the period between 2017-2021 from different varieties and localities. After conducting the study, the infection index ranged from 1 to 7%. Fungi of the following genus are represented on the seed in different intensities: Alternaria spp., Fusarium spp., Penicillium spp., Rhizopus spp. and the species Aspergillus niger.
PB  - Belgrade : The Balkans Scientific Center of the Russian Academy of Natural Sciences
C3  - Proceedings, 4th International Symposium "Modern Trends in Agricultural Production, Rural Development Agro-Economy Cooperatives and Environmental Protection, Vrnjačka Banja, 29-30 June 2022
T1  - The mycopopulation of radish seeds
EP  - 306
SP  - 300
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_fiver_2871
ER  - 
@conference{
author = "Vlajić, Slobodan and Gvozdanović-Varga, Jelica and Popović, Vukašin and Milošević, Dragana and Tamindžić, Gordana and Ignjatov, Maja",
year = "2022",
abstract = "Seeds are an important source of primary inoculum for the development of many diseases. Due to the very short vegetation period, controlling the causative agent of the disease on the radish is very difficult. Considering this fact, it is necessary to provide sufficient quantities of seeds of adequate quality and health. The aim of this study was to determine the mycopopulation of radish seeds during different years of production. Seeds used for testing were collected during the period between 2017-2021 from different varieties and localities. After conducting the study, the infection index ranged from 1 to 7%. Fungi of the following genus are represented on the seed in different intensities: Alternaria spp., Fusarium spp., Penicillium spp., Rhizopus spp. and the species Aspergillus niger.",
publisher = "Belgrade : The Balkans Scientific Center of the Russian Academy of Natural Sciences",
journal = "Proceedings, 4th International Symposium "Modern Trends in Agricultural Production, Rural Development Agro-Economy Cooperatives and Environmental Protection, Vrnjačka Banja, 29-30 June 2022",
title = "The mycopopulation of radish seeds",
pages = "306-300",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_fiver_2871"
}
Vlajić, S., Gvozdanović-Varga, J., Popović, V., Milošević, D., Tamindžić, G.,& Ignjatov, M.. (2022). The mycopopulation of radish seeds. in Proceedings, 4th International Symposium "Modern Trends in Agricultural Production, Rural Development Agro-Economy Cooperatives and Environmental Protection, Vrnjačka Banja, 29-30 June 2022
Belgrade : The Balkans Scientific Center of the Russian Academy of Natural Sciences., 300-306.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_fiver_2871
Vlajić S, Gvozdanović-Varga J, Popović V, Milošević D, Tamindžić G, Ignjatov M. The mycopopulation of radish seeds. in Proceedings, 4th International Symposium "Modern Trends in Agricultural Production, Rural Development Agro-Economy Cooperatives and Environmental Protection, Vrnjačka Banja, 29-30 June 2022. 2022;:300-306.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_fiver_2871 .
Vlajić, Slobodan, Gvozdanović-Varga, Jelica, Popović, Vukašin, Milošević, Dragana, Tamindžić, Gordana, Ignjatov, Maja, "The mycopopulation of radish seeds" in Proceedings, 4th International Symposium "Modern Trends in Agricultural Production, Rural Development Agro-Economy Cooperatives and Environmental Protection, Vrnjačka Banja, 29-30 June 2022 (2022):300-306,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_fiver_2871 .

The effect of ripeness phases on seed and fruit quality of eggplant (Solanum melongena L.)

Popović, Vukašin; Lekić, Slavoljub; Kiprovski, Biljana; Takač, Adam

(United Arab Emirates: the College of Food and Agriculture, United Arab Emirates University, 2022)

TY  - JOUR
AU  - Popović, Vukašin
AU  - Lekić, Slavoljub
AU  - Kiprovski, Biljana
AU  - Takač, Adam
PY  - 2022
UR  - http://fiver.ifvcns.rs/handle/123456789/2600
AB  - A three-year experiment was conducted to determine the influence of ripening, variety and the production year (2017-2019) on seed and fruit quality of eggplant. The 1000 seed weight, germination capacity, the total protein and oil content of seeds as well as the total protein and sugar content of fruits were determined in three ripeness phases across three production years. All examined varieties exhibited significant differences in the weight of 1000 seeds during ripening, which varied from 1.44 to 4.42 g. Seeds extracted from fruits that reached commercial ripeness did not germinate. As the fruit ripens, its total sugar and protein content decreases, while the reverse is detected in the case of total protein and oil content of seeds. The full ripeness phase was the optimal time for harvesting fruits to obtain high germinating seeds.
PB  - United Arab Emirates: the College of Food and Agriculture, United Arab Emirates University
T2  - Emirates Journal of Food and Agriculture
T1  - The effect of ripeness phases on seed and fruit quality of eggplant (Solanum melongena L.)
EP  - 150
IS  - 2
SP  - 144
VL  - 34
DO  - 10.9755/ejfa.2022.v34.i2.2818
ER  - 
@article{
author = "Popović, Vukašin and Lekić, Slavoljub and Kiprovski, Biljana and Takač, Adam",
year = "2022",
abstract = "A three-year experiment was conducted to determine the influence of ripening, variety and the production year (2017-2019) on seed and fruit quality of eggplant. The 1000 seed weight, germination capacity, the total protein and oil content of seeds as well as the total protein and sugar content of fruits were determined in three ripeness phases across three production years. All examined varieties exhibited significant differences in the weight of 1000 seeds during ripening, which varied from 1.44 to 4.42 g. Seeds extracted from fruits that reached commercial ripeness did not germinate. As the fruit ripens, its total sugar and protein content decreases, while the reverse is detected in the case of total protein and oil content of seeds. The full ripeness phase was the optimal time for harvesting fruits to obtain high germinating seeds.",
publisher = "United Arab Emirates: the College of Food and Agriculture, United Arab Emirates University",
journal = "Emirates Journal of Food and Agriculture",
title = "The effect of ripeness phases on seed and fruit quality of eggplant (Solanum melongena L.)",
pages = "150-144",
number = "2",
volume = "34",
doi = "10.9755/ejfa.2022.v34.i2.2818"
}
Popović, V., Lekić, S., Kiprovski, B.,& Takač, A.. (2022). The effect of ripeness phases on seed and fruit quality of eggplant (Solanum melongena L.). in Emirates Journal of Food and Agriculture
United Arab Emirates: the College of Food and Agriculture, United Arab Emirates University., 34(2), 144-150.
https://doi.org/10.9755/ejfa.2022.v34.i2.2818
Popović V, Lekić S, Kiprovski B, Takač A. The effect of ripeness phases on seed and fruit quality of eggplant (Solanum melongena L.). in Emirates Journal of Food and Agriculture. 2022;34(2):144-150.
doi:10.9755/ejfa.2022.v34.i2.2818 .
Popović, Vukašin, Lekić, Slavoljub, Kiprovski, Biljana, Takač, Adam, "The effect of ripeness phases on seed and fruit quality of eggplant (Solanum melongena L.)" in Emirates Journal of Food and Agriculture, 34, no. 2 (2022):144-150,
https://doi.org/10.9755/ejfa.2022.v34.i2.2818 . .
1

Doprinos oplemenjivanja jednogodišnjih mahunarki većoj proizvodnji biljnih proteina

Mihailović, Vojislav; Vasiljević, Sanja; Karagić, Đura; Milošević, Branko; Milić, Dragan; Katanski, Snežana; Živanov, Dalibor; Ćupina, Branko; Krstić, Đorđe; Popović, Vukašin

(Beograd : Društvo za krmno bilje Republike Srbije, 2019)

TY  - CONF
AU  - Mihailović, Vojislav
AU  - Vasiljević, Sanja
AU  - Karagić, Đura
AU  - Milošević, Branko
AU  - Milić, Dragan
AU  - Katanski, Snežana
AU  - Živanov, Dalibor
AU  - Ćupina, Branko
AU  - Krstić, Đorđe
AU  - Popović, Vukašin
PY  - 2019
UR  - http://fiver.ifvcns.rs/handle/123456789/2612
AB  - Osnovni uslov za uspešan oplemenjivački rad je postojanje genetičke varijabilnosti unutar biljne vrste i ona se selekcionim radom može proširiti ili sužavati. Do osamdesetih godina prošlog veka, jari krmni graškovi kao i graškovi za suvo zrno, nisu se gajili u tadašnjoj SFR Jugoslaviji. Jedino je institut za ratarstvo i povrtarstvo iz Novog Sada, imao registrovane sorte ozimih krmnih graškova za krmu; NS Pionir i NS Dunav, koje su priznate 1972. godine. Ove dve sorte su se gajile u proizvodnji, pre svega u združenoj setvi sa strninama, za proizvodnju kabaste stočne hrane odličnog kvaliteta, za ishranu preživara. Od 1981. godine, započinje program oplemenjivanja jarih i ozimih graškova, namenjenih za proizvodnju krme, za proizvodnju suvog zrna i za kombinovano korišćenje. Naravno, za početak je trebalo sakupiti kolekciju različitih genotipova iz celog sveta i onda pristupiti planskoj hibridizaciji a sve sa ciljem da se rekombinuju geni odgovorni za pojedina svojstva i stvore nove homozigotne linije, buduće sorte. Danas, 2019. godine, Institut za ratarstvo i povrtarstvo iz Novog Sada, ima u posedu jednu od najboljih kolekcija ove biljne vrste u Evropi, sa više od 2000 akcesija.
PB  - Beograd : Društvo za krmno bilje Republike Srbije
C3  - Zbornik apstrakata, 14. Simpozijum o krmnom bilju "Značaj i uloga krmnih biljaka i održivoj poljoprivredi Srbije", Zemun, 18-19. april 2019.
T1  - Doprinos oplemenjivanja jednogodišnjih mahunarki većoj proizvodnji biljnih proteina
EP  - 13
SP  - 11
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_fiver_2612
ER  - 
@conference{
author = "Mihailović, Vojislav and Vasiljević, Sanja and Karagić, Đura and Milošević, Branko and Milić, Dragan and Katanski, Snežana and Živanov, Dalibor and Ćupina, Branko and Krstić, Đorđe and Popović, Vukašin",
year = "2019",
abstract = "Osnovni uslov za uspešan oplemenjivački rad je postojanje genetičke varijabilnosti unutar biljne vrste i ona se selekcionim radom može proširiti ili sužavati. Do osamdesetih godina prošlog veka, jari krmni graškovi kao i graškovi za suvo zrno, nisu se gajili u tadašnjoj SFR Jugoslaviji. Jedino je institut za ratarstvo i povrtarstvo iz Novog Sada, imao registrovane sorte ozimih krmnih graškova za krmu; NS Pionir i NS Dunav, koje su priznate 1972. godine. Ove dve sorte su se gajile u proizvodnji, pre svega u združenoj setvi sa strninama, za proizvodnju kabaste stočne hrane odličnog kvaliteta, za ishranu preživara. Od 1981. godine, započinje program oplemenjivanja jarih i ozimih graškova, namenjenih za proizvodnju krme, za proizvodnju suvog zrna i za kombinovano korišćenje. Naravno, za početak je trebalo sakupiti kolekciju različitih genotipova iz celog sveta i onda pristupiti planskoj hibridizaciji a sve sa ciljem da se rekombinuju geni odgovorni za pojedina svojstva i stvore nove homozigotne linije, buduće sorte. Danas, 2019. godine, Institut za ratarstvo i povrtarstvo iz Novog Sada, ima u posedu jednu od najboljih kolekcija ove biljne vrste u Evropi, sa više od 2000 akcesija.",
publisher = "Beograd : Društvo za krmno bilje Republike Srbije",
journal = "Zbornik apstrakata, 14. Simpozijum o krmnom bilju "Značaj i uloga krmnih biljaka i održivoj poljoprivredi Srbije", Zemun, 18-19. april 2019.",
title = "Doprinos oplemenjivanja jednogodišnjih mahunarki većoj proizvodnji biljnih proteina",
pages = "13-11",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_fiver_2612"
}
Mihailović, V., Vasiljević, S., Karagić, Đ., Milošević, B., Milić, D., Katanski, S., Živanov, D., Ćupina, B., Krstić, Đ.,& Popović, V.. (2019). Doprinos oplemenjivanja jednogodišnjih mahunarki većoj proizvodnji biljnih proteina. in Zbornik apstrakata, 14. Simpozijum o krmnom bilju "Značaj i uloga krmnih biljaka i održivoj poljoprivredi Srbije", Zemun, 18-19. april 2019.
Beograd : Društvo za krmno bilje Republike Srbije., 11-13.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_fiver_2612
Mihailović V, Vasiljević S, Karagić Đ, Milošević B, Milić D, Katanski S, Živanov D, Ćupina B, Krstić Đ, Popović V. Doprinos oplemenjivanja jednogodišnjih mahunarki većoj proizvodnji biljnih proteina. in Zbornik apstrakata, 14. Simpozijum o krmnom bilju "Značaj i uloga krmnih biljaka i održivoj poljoprivredi Srbije", Zemun, 18-19. april 2019.. 2019;:11-13.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_fiver_2612 .
Mihailović, Vojislav, Vasiljević, Sanja, Karagić, Đura, Milošević, Branko, Milić, Dragan, Katanski, Snežana, Živanov, Dalibor, Ćupina, Branko, Krstić, Đorđe, Popović, Vukašin, "Doprinos oplemenjivanja jednogodišnjih mahunarki većoj proizvodnji biljnih proteina" in Zbornik apstrakata, 14. Simpozijum o krmnom bilju "Značaj i uloga krmnih biljaka i održivoj poljoprivredi Srbije", Zemun, 18-19. april 2019. (2019):11-13,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_fiver_2612 .

Preliminary results of resistance of tomato accessions to late blight (Phytophthora infestans (Mont.) de Bary)

Medić-Pap, Slađana; Danojević, Dario; Takač, Adam; Maširević, Stevan; Červenski, Janko; Popović, Vukašin

(Institut za ratarstvo i povrtarstvo, Novi Sad, 2017)

TY  - JOUR
AU  - Medić-Pap, Slađana
AU  - Danojević, Dario
AU  - Takač, Adam
AU  - Maširević, Stevan
AU  - Červenski, Janko
AU  - Popović, Vukašin
PY  - 2017
UR  - http://fiver.ifvcns.rs/handle/123456789/1654
AB  - Late blight (LB) caused by Phytophthora infestans (Mont) de Bary is a highly destructive disease of tomato and appears worldwide. The losses caused by late blight depend on several factors, but main are weather conditions, genotype and amount of inoculum. The aim of this paper was to determine the reaction to the late blight in ten tomato genotypes under conditions of natural infection and to detect the potential sources of resistance. These genotypes are from tomato seed collection of Institute of Field and Vegetable Crops. Two wild Solanum species (S. pimpinellifolium and S. habrochaites), four varieties, two lines and one population were included in the trial. Weather conditions in Serbia in 2014 were very favourable for the disease development. Six assessments of LB intensity were performed from the end of June until the beginning of September. Per each genotype twenty four plants were evaluated according to 0-9 scale. Obtained data were transformed to percent and analysed by Kruskal-Wallis test. Intensity of LB symptoms on tomato plants in the second and third assessment in July was very low, up to 10%. In the following evaluations, the level of the infection increased and in the final assessment, wild species and local population grouped as less susceptible to the disease. However, the intensity of late blight, under extremely favourable weather conditions, was also high, 50% on wild species S. pimpinellifolium and S. habrochaites and 70% on local population Volovsko srce.
AB  - Plamenjača koju prouzrokuje Phytophthora infestans (Mont) de Bary je veoma značajno i široko rasprostranjeno oboljenje paradajza. Gubici prouzrokovani ovim oboljenjem zavise od nekoliko faktora: vremenski uslovi, genotip i količina inokuluma. Cilj rada je bio da se odredi reakcija 10 genotipova paradajza prema plamenjači u uslovima prirodne infekcije i da se utvrde mogući izvori otpornosti. Genotipovi uključeni u ogled su iz kolekcije Instituta za ratarstvo i povrtarstvo: dve divlje vrste iz roda Solanum (S. pimpinellifolium i S. habrochaites), četiri sorte, dve linije i jedna populacija. Klimatski uslovi tokom 2014. godine su bili veoma povoljni za razvoj bolesti. U period od kraja juna do početka septembra urađeno je šest ocena intenziteta oboljenja. Za svaki genotip je ocenjeno 24 biljke po skali od 0-9. Dobijeni podaci su pretvoreni u procente i analizirani po Kruskal-Wallis testu koristeći statistički program Statistica ver. 12 (StatSoft, Inc., USA). Intenzitet plamenjače na biljkama paradajza tokom druge i treće ocene u julu je bio veoma nizak, do 10%. U narednim ocenama intenzitet infekcije je rastao da bi se u poslednjoj oceni divlje vrste i lokalna populacija grupisale u manje osetljive prema bolesti. Međutim intenzitet plamenjače, pod veoma povoljnim vremenskim uslovima bio je visok i na ovim genotipovima, 50% na divljim vrstama S. pimpinellifolium (S-120, S-220) i S. habrochaites; i 70% na lokalnoj populaciji Volovsko srce.
PB  - Institut za ratarstvo i povrtarstvo, Novi Sad
T2  - Ratarstvo i povrtarstvo / Field and Vegetable Crops Research
T1  - Preliminary results of resistance of tomato accessions to late blight (Phytophthora infestans (Mont.) de Bary)
T1  - Preliminarni rezultati ispitivanja otpornosti genotipova paradajza prema plamenjači (Phytophthora infestans (Mont.) de Bary)
EP  - 92
IS  - 3
SP  - 87
VL  - 54
DO  - 10.5937/ratpov54-12966
ER  - 
@article{
author = "Medić-Pap, Slađana and Danojević, Dario and Takač, Adam and Maširević, Stevan and Červenski, Janko and Popović, Vukašin",
year = "2017",
abstract = "Late blight (LB) caused by Phytophthora infestans (Mont) de Bary is a highly destructive disease of tomato and appears worldwide. The losses caused by late blight depend on several factors, but main are weather conditions, genotype and amount of inoculum. The aim of this paper was to determine the reaction to the late blight in ten tomato genotypes under conditions of natural infection and to detect the potential sources of resistance. These genotypes are from tomato seed collection of Institute of Field and Vegetable Crops. Two wild Solanum species (S. pimpinellifolium and S. habrochaites), four varieties, two lines and one population were included in the trial. Weather conditions in Serbia in 2014 were very favourable for the disease development. Six assessments of LB intensity were performed from the end of June until the beginning of September. Per each genotype twenty four plants were evaluated according to 0-9 scale. Obtained data were transformed to percent and analysed by Kruskal-Wallis test. Intensity of LB symptoms on tomato plants in the second and third assessment in July was very low, up to 10%. In the following evaluations, the level of the infection increased and in the final assessment, wild species and local population grouped as less susceptible to the disease. However, the intensity of late blight, under extremely favourable weather conditions, was also high, 50% on wild species S. pimpinellifolium and S. habrochaites and 70% on local population Volovsko srce., Plamenjača koju prouzrokuje Phytophthora infestans (Mont) de Bary je veoma značajno i široko rasprostranjeno oboljenje paradajza. Gubici prouzrokovani ovim oboljenjem zavise od nekoliko faktora: vremenski uslovi, genotip i količina inokuluma. Cilj rada je bio da se odredi reakcija 10 genotipova paradajza prema plamenjači u uslovima prirodne infekcije i da se utvrde mogući izvori otpornosti. Genotipovi uključeni u ogled su iz kolekcije Instituta za ratarstvo i povrtarstvo: dve divlje vrste iz roda Solanum (S. pimpinellifolium i S. habrochaites), četiri sorte, dve linije i jedna populacija. Klimatski uslovi tokom 2014. godine su bili veoma povoljni za razvoj bolesti. U period od kraja juna do početka septembra urađeno je šest ocena intenziteta oboljenja. Za svaki genotip je ocenjeno 24 biljke po skali od 0-9. Dobijeni podaci su pretvoreni u procente i analizirani po Kruskal-Wallis testu koristeći statistički program Statistica ver. 12 (StatSoft, Inc., USA). Intenzitet plamenjače na biljkama paradajza tokom druge i treće ocene u julu je bio veoma nizak, do 10%. U narednim ocenama intenzitet infekcije je rastao da bi se u poslednjoj oceni divlje vrste i lokalna populacija grupisale u manje osetljive prema bolesti. Međutim intenzitet plamenjače, pod veoma povoljnim vremenskim uslovima bio je visok i na ovim genotipovima, 50% na divljim vrstama S. pimpinellifolium (S-120, S-220) i S. habrochaites; i 70% na lokalnoj populaciji Volovsko srce.",
publisher = "Institut za ratarstvo i povrtarstvo, Novi Sad",
journal = "Ratarstvo i povrtarstvo / Field and Vegetable Crops Research",
title = "Preliminary results of resistance of tomato accessions to late blight (Phytophthora infestans (Mont.) de Bary), Preliminarni rezultati ispitivanja otpornosti genotipova paradajza prema plamenjači (Phytophthora infestans (Mont.) de Bary)",
pages = "92-87",
number = "3",
volume = "54",
doi = "10.5937/ratpov54-12966"
}
Medić-Pap, S., Danojević, D., Takač, A., Maširević, S., Červenski, J.,& Popović, V.. (2017). Preliminary results of resistance of tomato accessions to late blight (Phytophthora infestans (Mont.) de Bary). in Ratarstvo i povrtarstvo / Field and Vegetable Crops Research
Institut za ratarstvo i povrtarstvo, Novi Sad., 54(3), 87-92.
https://doi.org/10.5937/ratpov54-12966
Medić-Pap S, Danojević D, Takač A, Maširević S, Červenski J, Popović V. Preliminary results of resistance of tomato accessions to late blight (Phytophthora infestans (Mont.) de Bary). in Ratarstvo i povrtarstvo / Field and Vegetable Crops Research. 2017;54(3):87-92.
doi:10.5937/ratpov54-12966 .
Medić-Pap, Slađana, Danojević, Dario, Takač, Adam, Maširević, Stevan, Červenski, Janko, Popović, Vukašin, "Preliminary results of resistance of tomato accessions to late blight (Phytophthora infestans (Mont.) de Bary)" in Ratarstvo i povrtarstvo / Field and Vegetable Crops Research, 54, no. 3 (2017):87-92,
https://doi.org/10.5937/ratpov54-12966 . .
1

Dunavski rubin: A new indeterminate tomato cultivar

Takač, Adam; Popović, Vukašin; Červenski, Janko; Glogovac, Svetlana; Medić-Pap, Slađana

(Univerzitet u Novom Sadu - Poljoprivredni fakultet, Novi Sad i Naučni institut za ratarstvo i povrtarstvo, Novi Sad, 2016)

TY  - JOUR
AU  - Takač, Adam
AU  - Popović, Vukašin
AU  - Červenski, Janko
AU  - Glogovac, Svetlana
AU  - Medić-Pap, Slađana
PY  - 2016
UR  - http://fiver.ifvcns.rs/handle/123456789/1514
AB  - Dunavski rubin is a medium early indeterminate cultivar with large fruits and average fruit weight of 180 g. It was developed by crossing cultivars Korona and Saint Pierre. Hybrid material was grown by using the pedigree method. Phenotypically uniform line V9 was selected and submitted to the Varietal Release Committee of the Republic of Serbia. Cultivar was released in 2014 by the Decision of Ministry of Agriculture, Forestry and Water Management of the Republic of Serbia under no. 320-04-1871/2/2013-11. Dunavski rubin represents successful combination of genes responsible for high fertility rate and fruit quality. Fruits of Dunavski rubin cultivar have high percentage of dry matter (6.30%), high level of lycopene (106.7 mg/100 g), and excellent total acidity (0.39%). Vitamin C content is 52.7 mg/100 g, while total sugars amount to 5.71%. High K content (1520 mg/kg) and low Na content (79.8 mg/kg) is what distinguishes this cultivar from the others. Comparing with other cultivars trough three year field experiments, it was concluded that Dunavski rubin is a cultivar intended for fresh consumption due to a long fruit-bearing period, but is also an excellent raw material for processing due to its high quality fruit. All of the above mentioned classifies Dunavski rubin as an enhancer in technological processing of tomato.
AB  - Sorta Dunavski rubin je srednje rana indeterminantna sorta, krupnih plodova, prosečne mase 180 g. Nastala je ukrštanjem sorti Korona i Saint Pierre. Hibridni materijal je uzgajan po pedigre metodi. Fenotipski ujednačena linija V9 je odabrana i prijavljena Komisiji za priznavanje sorti. Sorta je registrovana 2014. godine rešenjem Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srbije pod brojem 320-04-1871/2/2013-11. Dunavski rubin predstavlja uspešnu kombinaciju gena odgovornih za visok potencijal rodnosti i visok kvalitet ploda. Plodovi Dunavskog rubina imaju visok procenat suve materije od 6.30, visok nivo likopena od 106.7 mg/100 g i odličnu ukupnu kiselost od 0.39%. Sadržaj vitamina C iznosi 52.70 mg/100 g , dok ukupni šećeri čine 5.71%. Visok sadržaj K od 1520 mg/kg i nizak sadržaj Na od 79.8 mg/kg je ono što ovu sortu izdvaja od drugih. Na osnovu trogodišnjih poljskih ogleda i poređenja sa drugim sortama utvrđeno je da je Dunavski rubin pogodan za svežu potrošnju zbog dugog perioda plodonošenja ali je i odlična sirovina za preradu zbog visokog kvaliteta ploda koji je svrstavaju u red poboljšivača u tehnološkom procesu prerade paradajza.
PB  - Univerzitet u Novom Sadu - Poljoprivredni fakultet, Novi Sad i Naučni institut za ratarstvo i povrtarstvo, Novi Sad
T2  - Savremena poljoprivreda
T1  - Dunavski rubin: A new indeterminate tomato cultivar
T1  - Dunavski rubin - nova indeterminantna sorta paradajza
EP  - 14
IS  - 1-2
SP  - 7
VL  - 65
DO  - 10.1515/contagri-2016-0002
ER  - 
@article{
author = "Takač, Adam and Popović, Vukašin and Červenski, Janko and Glogovac, Svetlana and Medić-Pap, Slađana",
year = "2016",
abstract = "Dunavski rubin is a medium early indeterminate cultivar with large fruits and average fruit weight of 180 g. It was developed by crossing cultivars Korona and Saint Pierre. Hybrid material was grown by using the pedigree method. Phenotypically uniform line V9 was selected and submitted to the Varietal Release Committee of the Republic of Serbia. Cultivar was released in 2014 by the Decision of Ministry of Agriculture, Forestry and Water Management of the Republic of Serbia under no. 320-04-1871/2/2013-11. Dunavski rubin represents successful combination of genes responsible for high fertility rate and fruit quality. Fruits of Dunavski rubin cultivar have high percentage of dry matter (6.30%), high level of lycopene (106.7 mg/100 g), and excellent total acidity (0.39%). Vitamin C content is 52.7 mg/100 g, while total sugars amount to 5.71%. High K content (1520 mg/kg) and low Na content (79.8 mg/kg) is what distinguishes this cultivar from the others. Comparing with other cultivars trough three year field experiments, it was concluded that Dunavski rubin is a cultivar intended for fresh consumption due to a long fruit-bearing period, but is also an excellent raw material for processing due to its high quality fruit. All of the above mentioned classifies Dunavski rubin as an enhancer in technological processing of tomato., Sorta Dunavski rubin je srednje rana indeterminantna sorta, krupnih plodova, prosečne mase 180 g. Nastala je ukrštanjem sorti Korona i Saint Pierre. Hibridni materijal je uzgajan po pedigre metodi. Fenotipski ujednačena linija V9 je odabrana i prijavljena Komisiji za priznavanje sorti. Sorta je registrovana 2014. godine rešenjem Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srbije pod brojem 320-04-1871/2/2013-11. Dunavski rubin predstavlja uspešnu kombinaciju gena odgovornih za visok potencijal rodnosti i visok kvalitet ploda. Plodovi Dunavskog rubina imaju visok procenat suve materije od 6.30, visok nivo likopena od 106.7 mg/100 g i odličnu ukupnu kiselost od 0.39%. Sadržaj vitamina C iznosi 52.70 mg/100 g , dok ukupni šećeri čine 5.71%. Visok sadržaj K od 1520 mg/kg i nizak sadržaj Na od 79.8 mg/kg je ono što ovu sortu izdvaja od drugih. Na osnovu trogodišnjih poljskih ogleda i poređenja sa drugim sortama utvrđeno je da je Dunavski rubin pogodan za svežu potrošnju zbog dugog perioda plodonošenja ali je i odlična sirovina za preradu zbog visokog kvaliteta ploda koji je svrstavaju u red poboljšivača u tehnološkom procesu prerade paradajza.",
publisher = "Univerzitet u Novom Sadu - Poljoprivredni fakultet, Novi Sad i Naučni institut za ratarstvo i povrtarstvo, Novi Sad",
journal = "Savremena poljoprivreda",
title = "Dunavski rubin: A new indeterminate tomato cultivar, Dunavski rubin - nova indeterminantna sorta paradajza",
pages = "14-7",
number = "1-2",
volume = "65",
doi = "10.1515/contagri-2016-0002"
}
Takač, A., Popović, V., Červenski, J., Glogovac, S.,& Medić-Pap, S.. (2016). Dunavski rubin: A new indeterminate tomato cultivar. in Savremena poljoprivreda
Univerzitet u Novom Sadu - Poljoprivredni fakultet, Novi Sad i Naučni institut za ratarstvo i povrtarstvo, Novi Sad., 65(1-2), 7-14.
https://doi.org/10.1515/contagri-2016-0002
Takač A, Popović V, Červenski J, Glogovac S, Medić-Pap S. Dunavski rubin: A new indeterminate tomato cultivar. in Savremena poljoprivreda. 2016;65(1-2):7-14.
doi:10.1515/contagri-2016-0002 .
Takač, Adam, Popović, Vukašin, Červenski, Janko, Glogovac, Svetlana, Medić-Pap, Slađana, "Dunavski rubin: A new indeterminate tomato cultivar" in Savremena poljoprivreda, 65, no. 1-2 (2016):7-14,
https://doi.org/10.1515/contagri-2016-0002 . .

Effect of fungicides on yield components of peas

Feldeždi, Melita; Maširević, Stevan; Medić-Pap, Slađana; Vlajić, Slobodan; Popović, Vukašin

(Univerzitet u Novom Sadu - Poljoprivredni fakultet - Departman za zaštitu bilja i životne sredine "dr Pavla Vukasovića", Novi Sad, 2016)

TY  - JOUR
AU  - Feldeždi, Melita
AU  - Maširević, Stevan
AU  - Medić-Pap, Slađana
AU  - Vlajić, Slobodan
AU  - Popović, Vukašin
PY  - 2016
UR  - http://fiver.ifvcns.rs/handle/123456789/1560
AB  - In the past few years, peas has been grown on larger areas in Serbia (11,533 ha) as the main raw material for the processing industry. In our agro-ecological conditions, downy mildew on peas (Peronospora viciae) has become an increasingly frequent pathogen, affecting the production of this plant species. In years that favour the development of this parasite, it causes significant damage characterized by a yield reduction of up to 50%. Thus far, no products for the control of downy mildew infection on peas have been registered in Serbia. Hence, the following fungicides were studied: fosetyl-aluminium, metalaxyl-M + mancozeb and chlorothalonil + metalaxyl-M, and the experiment included three peas varieties: Tamis, Dunav and Mali Provansalac. The effect of fungicides on yield components was measured through the number of pods, number of grains, grain weight/plant (g) and kg/ha weight. The results indicate that variety has a very high impact on the number of pods/plant, as well as that variety and the interaction of variety and fungicide significantly affect the number of seeds/pod, while variety and the interaction of cultivar and applied fungicides have a highly significant impact on grain weight/plant.
AB  - Poslednjih nekoliko godina grašak se kod nas gaji na većim površinama (11 533 ha) i predstavlja osnovnu sirovinu za prerađivačku industriju. Međutim, u proizvodnji ove značajne povrtarske biljke u našim agroekološkim uslovima plamenjača graška (Peronospora viciae) se sve češće javlja. U povoljnim godinama za razvoj patogena, pričinjava ozbiljne štete, smanjenjem prinosa do 50%. Za suzbijanje prouzrokovača plamenjače na grašku u našoj zemlji nema registrovanih preparata. Otuda su u ispitivanja uključena tri preparata na bazi aktivnih materija: fosetil-aluminijum, metalaksil-M + mankozeb, hlorotalonil + metalaksil-M, i tri sorte graška (Tamiš, Dunav i Mali provansalac). Uticaj fungicida na komponente prinosa meren je preko broja mahuna, broja zrna i mase zrna/biljka (g) i masa kg/ha. Rezultati ukazuju da, na broj mahuna/biljka visoko značajno utiče sorta, na broj zrna/biljka značajno utiču i sorta i interakcija sorta i fungicidi, na masu zrna/biljka visoko značajni uticaj su imale i sorta i interakcija sorta i primenjeni fungicidi.
PB  - Univerzitet u Novom Sadu - Poljoprivredni fakultet - Departman za zaštitu bilja i životne sredine "dr Pavla Vukasovića", Novi Sad
T2  - Biljni lekar
T1  - Effect of fungicides on yield components of peas
T1  - Uticaj fungicida na komponente prinosa graška
EP  - 80
IS  - 1
SP  - 74
VL  - 44
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_fiver_1560
ER  - 
@article{
author = "Feldeždi, Melita and Maširević, Stevan and Medić-Pap, Slađana and Vlajić, Slobodan and Popović, Vukašin",
year = "2016",
abstract = "In the past few years, peas has been grown on larger areas in Serbia (11,533 ha) as the main raw material for the processing industry. In our agro-ecological conditions, downy mildew on peas (Peronospora viciae) has become an increasingly frequent pathogen, affecting the production of this plant species. In years that favour the development of this parasite, it causes significant damage characterized by a yield reduction of up to 50%. Thus far, no products for the control of downy mildew infection on peas have been registered in Serbia. Hence, the following fungicides were studied: fosetyl-aluminium, metalaxyl-M + mancozeb and chlorothalonil + metalaxyl-M, and the experiment included three peas varieties: Tamis, Dunav and Mali Provansalac. The effect of fungicides on yield components was measured through the number of pods, number of grains, grain weight/plant (g) and kg/ha weight. The results indicate that variety has a very high impact on the number of pods/plant, as well as that variety and the interaction of variety and fungicide significantly affect the number of seeds/pod, while variety and the interaction of cultivar and applied fungicides have a highly significant impact on grain weight/plant., Poslednjih nekoliko godina grašak se kod nas gaji na većim površinama (11 533 ha) i predstavlja osnovnu sirovinu za prerađivačku industriju. Međutim, u proizvodnji ove značajne povrtarske biljke u našim agroekološkim uslovima plamenjača graška (Peronospora viciae) se sve češće javlja. U povoljnim godinama za razvoj patogena, pričinjava ozbiljne štete, smanjenjem prinosa do 50%. Za suzbijanje prouzrokovača plamenjače na grašku u našoj zemlji nema registrovanih preparata. Otuda su u ispitivanja uključena tri preparata na bazi aktivnih materija: fosetil-aluminijum, metalaksil-M + mankozeb, hlorotalonil + metalaksil-M, i tri sorte graška (Tamiš, Dunav i Mali provansalac). Uticaj fungicida na komponente prinosa meren je preko broja mahuna, broja zrna i mase zrna/biljka (g) i masa kg/ha. Rezultati ukazuju da, na broj mahuna/biljka visoko značajno utiče sorta, na broj zrna/biljka značajno utiču i sorta i interakcija sorta i fungicidi, na masu zrna/biljka visoko značajni uticaj su imale i sorta i interakcija sorta i primenjeni fungicidi.",
publisher = "Univerzitet u Novom Sadu - Poljoprivredni fakultet - Departman za zaštitu bilja i životne sredine "dr Pavla Vukasovića", Novi Sad",
journal = "Biljni lekar",
title = "Effect of fungicides on yield components of peas, Uticaj fungicida na komponente prinosa graška",
pages = "80-74",
number = "1",
volume = "44",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_fiver_1560"
}
Feldeždi, M., Maširević, S., Medić-Pap, S., Vlajić, S.,& Popović, V.. (2016). Effect of fungicides on yield components of peas. in Biljni lekar
Univerzitet u Novom Sadu - Poljoprivredni fakultet - Departman za zaštitu bilja i životne sredine "dr Pavla Vukasovića", Novi Sad., 44(1), 74-80.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_fiver_1560
Feldeždi M, Maširević S, Medić-Pap S, Vlajić S, Popović V. Effect of fungicides on yield components of peas. in Biljni lekar. 2016;44(1):74-80.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_fiver_1560 .
Feldeždi, Melita, Maširević, Stevan, Medić-Pap, Slađana, Vlajić, Slobodan, Popović, Vukašin, "Effect of fungicides on yield components of peas" in Biljni lekar, 44, no. 1 (2016):74-80,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_fiver_1560 .

Variability source structure in tomato (L. esculentum Mill.) germplasm collection

Glogovac, Svetlana; Takač, Adam; Gvozdanović-Varga, Jelica; Červenski, Janko; Popović, Vukašin; Prodanović, Slaven; Živanović, Tomislav

(Belgrade: Serbian Plant Physiology Society, 2015)

TY  - CONF
AU  - Glogovac, Svetlana
AU  - Takač, Adam
AU  - Gvozdanović-Varga, Jelica
AU  - Červenski, Janko
AU  - Popović, Vukašin
AU  - Prodanović, Slaven
AU  - Živanović, Tomislav
PY  - 2015
UR  - http://fiver.ifvcns.rs/handle/123456789/2723
AB  - The purpose of the study was to investigate variability source structure and contribution of particular traits in total variability of tomato (Lycopersicon esculentum Mill) germplasm collection. Plant material, belonging to the collection of the Institute of Field and Vegetable Crops in Novi Sad included: 5 landraces, 10 old varieties, 10 breeding lines and 4 commercial varieties. The trial was set at the experimental fields of the Rimski Sančevi site, during 2010-2012. Observations were recorded on the first truss and following traits were analyzed: fruit length (FL) and width (FW), locules number (LN), pericarp thickness (P7), dry matter content (DM), average fruit weight (FWe), fruit yield per plot (FY/plot), number of fruits per plot (NF/plot), average fruit number per plant (FN/plant), number of days from germination to the beginning of maturity (ND). Principal Component Analysis was performed in statistical software STATISTICA 12.
PB  - Belgrade: Serbian Plant Physiology Society
PB  - Belgrade : University of Belgrade, Institute for Biological Research „Siniša Stanković“
C3  - Book of Abstracts, 2nd International Conference on Plant Biology, 21st Symposium of the Serbian Plant Physiology Society, 17-20.06.2015., Petnica Science Center, Serbia
T1  - Variability source structure in tomato (L. esculentum Mill.) germplasm collection
EP  - 121
SP  - 121
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_fiver_2723
ER  - 
@conference{
author = "Glogovac, Svetlana and Takač, Adam and Gvozdanović-Varga, Jelica and Červenski, Janko and Popović, Vukašin and Prodanović, Slaven and Živanović, Tomislav",
year = "2015",
abstract = "The purpose of the study was to investigate variability source structure and contribution of particular traits in total variability of tomato (Lycopersicon esculentum Mill) germplasm collection. Plant material, belonging to the collection of the Institute of Field and Vegetable Crops in Novi Sad included: 5 landraces, 10 old varieties, 10 breeding lines and 4 commercial varieties. The trial was set at the experimental fields of the Rimski Sančevi site, during 2010-2012. Observations were recorded on the first truss and following traits were analyzed: fruit length (FL) and width (FW), locules number (LN), pericarp thickness (P7), dry matter content (DM), average fruit weight (FWe), fruit yield per plot (FY/plot), number of fruits per plot (NF/plot), average fruit number per plant (FN/plant), number of days from germination to the beginning of maturity (ND). Principal Component Analysis was performed in statistical software STATISTICA 12.",
publisher = "Belgrade: Serbian Plant Physiology Society, Belgrade : University of Belgrade, Institute for Biological Research „Siniša Stanković“",
journal = "Book of Abstracts, 2nd International Conference on Plant Biology, 21st Symposium of the Serbian Plant Physiology Society, 17-20.06.2015., Petnica Science Center, Serbia",
title = "Variability source structure in tomato (L. esculentum Mill.) germplasm collection",
pages = "121-121",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_fiver_2723"
}
Glogovac, S., Takač, A., Gvozdanović-Varga, J., Červenski, J., Popović, V., Prodanović, S.,& Živanović, T.. (2015). Variability source structure in tomato (L. esculentum Mill.) germplasm collection. in Book of Abstracts, 2nd International Conference on Plant Biology, 21st Symposium of the Serbian Plant Physiology Society, 17-20.06.2015., Petnica Science Center, Serbia
Belgrade: Serbian Plant Physiology Society., 121-121.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_fiver_2723
Glogovac S, Takač A, Gvozdanović-Varga J, Červenski J, Popović V, Prodanović S, Živanović T. Variability source structure in tomato (L. esculentum Mill.) germplasm collection. in Book of Abstracts, 2nd International Conference on Plant Biology, 21st Symposium of the Serbian Plant Physiology Society, 17-20.06.2015., Petnica Science Center, Serbia. 2015;:121-121.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_fiver_2723 .
Glogovac, Svetlana, Takač, Adam, Gvozdanović-Varga, Jelica, Červenski, Janko, Popović, Vukašin, Prodanović, Slaven, Živanović, Tomislav, "Variability source structure in tomato (L. esculentum Mill.) germplasm collection" in Book of Abstracts, 2nd International Conference on Plant Biology, 21st Symposium of the Serbian Plant Physiology Society, 17-20.06.2015., Petnica Science Center, Serbia (2015):121-121,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_fiver_2723 .

Effects of fruit maturity stages and seed extraction time on the seed quality of eggplant (Solanum melongena L.)

Takač, Adam; Popović, Vukašin; Glogovac, Svetlana; Dokić, Violeta; Kovač, Dragica

(Institut za ratarstvo i povrtarstvo, Novi Sad, 2015)

TY  - JOUR
AU  - Takač, Adam
AU  - Popović, Vukašin
AU  - Glogovac, Svetlana
AU  - Dokić, Violeta
AU  - Kovač, Dragica
PY  - 2015
UR  - http://fiver.ifvcns.rs/handle/123456789/1414
AB  - Eggplant (Solanum melongena L.) is a vegetable from Solanaceae family and its fruit is used in human consumption. It is produced from seedlings in the Republic of Serbia and quantity of seed used for seedlings depends on germination and 1000 seed mass, and ranges from 250 to 350 g ha-1. The aim of this paper was to determine effect of fruit maturity stages and storage duration of harvested fruit on eggplant seed quality. Seed was extracted from technologically mature, semi-mature and botanically mature fruit. Germination energy, germination and 1000 seed mass were tested after seed extraction. Part of harvested fruit was stored for 10 and 20 days, after which seed was extracted and the same seed qualities were tested. It was determined that seed from technologically mature fruit had germination around 25%. In semi-mature fruit, germination abruptly increased from 2% (seed extracted after harvest) to 88% (seed extracted 20 days after harvest). Seed obtained from botanically mature fruit had maximum germination after storing for 20 days after harvest and amounted to 99%. In all tested variants, 1000 seed mass increased with storage life, and it reached 5.48 g in botanically mature fruit.
AB  - Plavi patlidžan (Solanum melongena L.) je povrće iz familije Solanaceae čiji plodovi se koriste u ljudskoj ishrani. U Republici Srbiji se proizvodi iz rasada, a količina utrošenog semena za proizvodnju rasada zavisi od klijavosti i apsolutne mase semena i kreće se od 250-350 g za 1 ha useva. Cilj ovog rada je bio da se utvrdi uticaj faza zrelosti ploda i dužine čuvanja ubranog ploda na semenske kvalitete plavog patlidžana. Seme je vađeno iz plodova koji su dostigli tehnološku zrelost, iz poluzrelih plodova i iz botanički zrelih plodova. Nakon vađenja semena ispitana je energija klijanja, klijavost i apsolutna masa semena. Deo ubranih plodova je ostavljen da stoji 10 i 20 dana, a potom je vađeno seme i ispitani su isti semenski kvaliteti. Ustanovljeno je da seme iz plodova u tehnološkoj zrelosti imalo klijavost oko 25%. Kod semena iz poluzrelih plodova klijavost se naglo povećala sa 2% (seme vađeno nakon berbe) na 88% (seme vađeno 20 dana nakon berbe). Seme dobijeno iz botanički zrelih plodova imalo je maksimalnu klijavost stajanjem ploda 20 dana nakon berbe i iznosila je 99%. Kod svih ispitivanih varijanti stajanjem ploda apsolutna masa semena se povećavala, a iz botanički zrelih plodova dostigla je 5,48 g.
PB  - Institut za ratarstvo i povrtarstvo, Novi Sad
T2  - Ratarstvo i povrtarstvo / Field and Vegetable Crops Research
T1  - Effects of fruit maturity stages and seed extraction time on the seed quality of eggplant (Solanum melongena L.)
T1  - Uticaj faza zrelosti ploda i momenta vađenja semena na kvalitet semena plavog patlidžana (Solanum melongena L.)
EP  - 13
IS  - 1
SP  - 7
VL  - 52
DO  - 10.5937/ratpov51-7201
ER  - 
@article{
author = "Takač, Adam and Popović, Vukašin and Glogovac, Svetlana and Dokić, Violeta and Kovač, Dragica",
year = "2015",
abstract = "Eggplant (Solanum melongena L.) is a vegetable from Solanaceae family and its fruit is used in human consumption. It is produced from seedlings in the Republic of Serbia and quantity of seed used for seedlings depends on germination and 1000 seed mass, and ranges from 250 to 350 g ha-1. The aim of this paper was to determine effect of fruit maturity stages and storage duration of harvested fruit on eggplant seed quality. Seed was extracted from technologically mature, semi-mature and botanically mature fruit. Germination energy, germination and 1000 seed mass were tested after seed extraction. Part of harvested fruit was stored for 10 and 20 days, after which seed was extracted and the same seed qualities were tested. It was determined that seed from technologically mature fruit had germination around 25%. In semi-mature fruit, germination abruptly increased from 2% (seed extracted after harvest) to 88% (seed extracted 20 days after harvest). Seed obtained from botanically mature fruit had maximum germination after storing for 20 days after harvest and amounted to 99%. In all tested variants, 1000 seed mass increased with storage life, and it reached 5.48 g in botanically mature fruit., Plavi patlidžan (Solanum melongena L.) je povrće iz familije Solanaceae čiji plodovi se koriste u ljudskoj ishrani. U Republici Srbiji se proizvodi iz rasada, a količina utrošenog semena za proizvodnju rasada zavisi od klijavosti i apsolutne mase semena i kreće se od 250-350 g za 1 ha useva. Cilj ovog rada je bio da se utvrdi uticaj faza zrelosti ploda i dužine čuvanja ubranog ploda na semenske kvalitete plavog patlidžana. Seme je vađeno iz plodova koji su dostigli tehnološku zrelost, iz poluzrelih plodova i iz botanički zrelih plodova. Nakon vađenja semena ispitana je energija klijanja, klijavost i apsolutna masa semena. Deo ubranih plodova je ostavljen da stoji 10 i 20 dana, a potom je vađeno seme i ispitani su isti semenski kvaliteti. Ustanovljeno je da seme iz plodova u tehnološkoj zrelosti imalo klijavost oko 25%. Kod semena iz poluzrelih plodova klijavost se naglo povećala sa 2% (seme vađeno nakon berbe) na 88% (seme vađeno 20 dana nakon berbe). Seme dobijeno iz botanički zrelih plodova imalo je maksimalnu klijavost stajanjem ploda 20 dana nakon berbe i iznosila je 99%. Kod svih ispitivanih varijanti stajanjem ploda apsolutna masa semena se povećavala, a iz botanički zrelih plodova dostigla je 5,48 g.",
publisher = "Institut za ratarstvo i povrtarstvo, Novi Sad",
journal = "Ratarstvo i povrtarstvo / Field and Vegetable Crops Research",
title = "Effects of fruit maturity stages and seed extraction time on the seed quality of eggplant (Solanum melongena L.), Uticaj faza zrelosti ploda i momenta vađenja semena na kvalitet semena plavog patlidžana (Solanum melongena L.)",
pages = "13-7",
number = "1",
volume = "52",
doi = "10.5937/ratpov51-7201"
}
Takač, A., Popović, V., Glogovac, S., Dokić, V.,& Kovač, D.. (2015). Effects of fruit maturity stages and seed extraction time on the seed quality of eggplant (Solanum melongena L.). in Ratarstvo i povrtarstvo / Field and Vegetable Crops Research
Institut za ratarstvo i povrtarstvo, Novi Sad., 52(1), 7-13.
https://doi.org/10.5937/ratpov51-7201
Takač A, Popović V, Glogovac S, Dokić V, Kovač D. Effects of fruit maturity stages and seed extraction time on the seed quality of eggplant (Solanum melongena L.). in Ratarstvo i povrtarstvo / Field and Vegetable Crops Research. 2015;52(1):7-13.
doi:10.5937/ratpov51-7201 .
Takač, Adam, Popović, Vukašin, Glogovac, Svetlana, Dokić, Violeta, Kovač, Dragica, "Effects of fruit maturity stages and seed extraction time on the seed quality of eggplant (Solanum melongena L.)" in Ratarstvo i povrtarstvo / Field and Vegetable Crops Research, 52, no. 1 (2015):7-13,
https://doi.org/10.5937/ratpov51-7201 . .
4

Seed and fruit yield of indeterminate tomato genotypes grown on four nodes

Popović, Vukašin; Takač, Adam; Glogovac, Svetlana; Medić-Pap, Slađana; Červenski, Janko

(Društvo selekcionara i semenara Republike Srbije, Beograd, 2015)

TY  - JOUR
AU  - Popović, Vukašin
AU  - Takač, Adam
AU  - Glogovac, Svetlana
AU  - Medić-Pap, Slađana
AU  - Červenski, Janko
PY  - 2015
UR  - http://fiver.ifvcns.rs/handle/123456789/1483
AB  - This paper presents the impact of floral branches on the production of seeds and fruit The first and second nodes were the most important for yield. 1000 seed mass ranged from 2.82 g in variety Dunavski rubin, to 3.27 g in variety Novosadski jabučar. All genotypes showed significant differences in 1000 seed mass on I node. Mass of 1000 seeds in Novosadski jabučar and line V14 decreased from I to IV node, while in Dunavski rubin and Pegaz highest mass were on III node. Seed yield per plant ranged from 5.2 - 6.6 g. Total seed yield/ha ranged from 147 kg/ha (Pegaz) to 186 kg/ha (Novosadski jabučar). Very important parameter in tomato seed production is mass of fruit needed for 1 kilogram of dry seeds. Novosadski jabučar requires 247 kg of fruit, Pegaz 324 kg, line V14 332 kg, and Dunavski rubin 430 kg.
AB  - U radu su prikazani rezultati indeterminantnih genotipova paradajza, gajenih na četiri cvetne grane i njihov uticaj na produkciju semena i prinos ploda. Ispitivani genotipovi su se razlikovali u prinosu ploda. Nosioci prinosa su plodovi sa prve dve etaže. Najveći prinos ploda ostvaren je sa I etaže. Prinos ploda II, III i IV etaže opada, osim kod linije V 14, gde je maksimalan prinos ostvaren ubiranjem plodova sa II etaže. Masa 1000 semena se kretala od 2,82 grama kod sorte Dunavski rubin, do 3,27 grama kod sorte Novosadski jabučar. Svi genotipovi su se značajno razlikovali u apsolutnoj masi semena sa I etaže. Masa 1000 semena kod sorte Novosadski jabučar i visoke linije V 14 opada od I ka IV etaži, dok je kod sorti Dunavski rubin i Pegaz seme sa III etaže bilo najkrupnije. Prinos semena po biljci se kretao od 5,2 grama do 6,6 grama. Seme izvađeno iz plodova I i II etaže čini 60% ukupnog prinosa semena kod sorte Novosadski jabučar, pa do 75% kod sorti Dunavski rubin i Pegaz. Ostvareni ukupan prinos semena po hektaru se kretao od 147 kg ha-1 (Pegaz) do 186 kg ha-1 (Novosadski jabučar). Veoma važan parametar u semenskoj proizvodnji paradajza je podatak, koliko kilograma ploda je potrebno za 1 kilogram suvog semena. Kod sorte Novosadski jabučar potrebno je 247 kg ploda za 1 kilogram semena, kod sorte Pegaz 324 kg, kod linije V14, 332 kg, a kod sorte Dunavski rubin 430 kg.
PB  - Društvo selekcionara i semenara Republike Srbije, Beograd
T2  - Selekcija i semenarstvo
T1  - Seed and fruit yield of indeterminate tomato genotypes grown on four nodes
T1  - Prinos semena i ploda kod indeterminantnih genotipova paradajza gajenih na četiri etaže
EP  - 56
IS  - 1
SP  - 43
VL  - 21
DO  - 10.5937/SelSem1501043P
ER  - 
@article{
author = "Popović, Vukašin and Takač, Adam and Glogovac, Svetlana and Medić-Pap, Slađana and Červenski, Janko",
year = "2015",
abstract = "This paper presents the impact of floral branches on the production of seeds and fruit The first and second nodes were the most important for yield. 1000 seed mass ranged from 2.82 g in variety Dunavski rubin, to 3.27 g in variety Novosadski jabučar. All genotypes showed significant differences in 1000 seed mass on I node. Mass of 1000 seeds in Novosadski jabučar and line V14 decreased from I to IV node, while in Dunavski rubin and Pegaz highest mass were on III node. Seed yield per plant ranged from 5.2 - 6.6 g. Total seed yield/ha ranged from 147 kg/ha (Pegaz) to 186 kg/ha (Novosadski jabučar). Very important parameter in tomato seed production is mass of fruit needed for 1 kilogram of dry seeds. Novosadski jabučar requires 247 kg of fruit, Pegaz 324 kg, line V14 332 kg, and Dunavski rubin 430 kg., U radu su prikazani rezultati indeterminantnih genotipova paradajza, gajenih na četiri cvetne grane i njihov uticaj na produkciju semena i prinos ploda. Ispitivani genotipovi su se razlikovali u prinosu ploda. Nosioci prinosa su plodovi sa prve dve etaže. Najveći prinos ploda ostvaren je sa I etaže. Prinos ploda II, III i IV etaže opada, osim kod linije V 14, gde je maksimalan prinos ostvaren ubiranjem plodova sa II etaže. Masa 1000 semena se kretala od 2,82 grama kod sorte Dunavski rubin, do 3,27 grama kod sorte Novosadski jabučar. Svi genotipovi su se značajno razlikovali u apsolutnoj masi semena sa I etaže. Masa 1000 semena kod sorte Novosadski jabučar i visoke linije V 14 opada od I ka IV etaži, dok je kod sorti Dunavski rubin i Pegaz seme sa III etaže bilo najkrupnije. Prinos semena po biljci se kretao od 5,2 grama do 6,6 grama. Seme izvađeno iz plodova I i II etaže čini 60% ukupnog prinosa semena kod sorte Novosadski jabučar, pa do 75% kod sorti Dunavski rubin i Pegaz. Ostvareni ukupan prinos semena po hektaru se kretao od 147 kg ha-1 (Pegaz) do 186 kg ha-1 (Novosadski jabučar). Veoma važan parametar u semenskoj proizvodnji paradajza je podatak, koliko kilograma ploda je potrebno za 1 kilogram suvog semena. Kod sorte Novosadski jabučar potrebno je 247 kg ploda za 1 kilogram semena, kod sorte Pegaz 324 kg, kod linije V14, 332 kg, a kod sorte Dunavski rubin 430 kg.",
publisher = "Društvo selekcionara i semenara Republike Srbije, Beograd",
journal = "Selekcija i semenarstvo",
title = "Seed and fruit yield of indeterminate tomato genotypes grown on four nodes, Prinos semena i ploda kod indeterminantnih genotipova paradajza gajenih na četiri etaže",
pages = "56-43",
number = "1",
volume = "21",
doi = "10.5937/SelSem1501043P"
}
Popović, V., Takač, A., Glogovac, S., Medić-Pap, S.,& Červenski, J.. (2015). Seed and fruit yield of indeterminate tomato genotypes grown on four nodes. in Selekcija i semenarstvo
Društvo selekcionara i semenara Republike Srbije, Beograd., 21(1), 43-56.
https://doi.org/10.5937/SelSem1501043P
Popović V, Takač A, Glogovac S, Medić-Pap S, Červenski J. Seed and fruit yield of indeterminate tomato genotypes grown on four nodes. in Selekcija i semenarstvo. 2015;21(1):43-56.
doi:10.5937/SelSem1501043P .
Popović, Vukašin, Takač, Adam, Glogovac, Svetlana, Medić-Pap, Slađana, Červenski, Janko, "Seed and fruit yield of indeterminate tomato genotypes grown on four nodes" in Selekcija i semenarstvo, 21, no. 1 (2015):43-56,
https://doi.org/10.5937/SelSem1501043P . .

Molecular evaluation of genetic variability in tomato (Lycopersicon esculentum mill.) genotypes by microsatellite markers

Glogovac, Svetlana; Takač, Adam; Brbaklić, Ljiljana; Trkulja, Dragana; Červenski, Janko; Gvozdanović-Varga, Jelica; Popović, Vukašin

(Institut za ratarstvo i povrtarstvo, Novi Sad, 2013)

TY  - JOUR
AU  - Glogovac, Svetlana
AU  - Takač, Adam
AU  - Brbaklić, Ljiljana
AU  - Trkulja, Dragana
AU  - Červenski, Janko
AU  - Gvozdanović-Varga, Jelica
AU  - Popović, Vukašin
PY  - 2013
UR  - http://fiver.ifvcns.rs/handle/123456789/1202
AB  - The objective of this research was to assess genetic diversity using eight microsatellite markers in 30 tomato genotypes from the collection of the Institute of Field and Vegetable Crops in Novi Sad. The SSR markers were selected from publicly available data and Solanaceae Genome Network database. Genotypes were grouped into three clusters, using Ward's hierarchical clustering method and Euclidean distance measure. Markers SSR248, TMS9, TMS42 and SSR111 had very high PIC (Polymorphism information content) values and can be recommended for the future studies.
AB  - Paradajz (Lycopersicon esculentum Mill.) je jedna od povrtarskih vrsta najviše izučavanih na polju oplemenjivanja, genetike i genomike i jedna od 3000 iz familije Solanaceae (pomoćnice). Veličina genoma paradajza iznosi 950 Mbp, a sadrži 77% heterohromatina i 23% euhromatina (Peterson, Price, Johnston i Stack 1996). Iako je diverzitet njegovih prirodnih staništa veoma velik, znatan deo genetičke varijabilnosti paradajza je izgubljen u procesu domestifikacije i intenzivne veštačke selekcije. Cilj ovog istraživanja je procena genetičkog diverziteta 30 genotipova paradajza iz kolekcije Instituta za ratarstvo i povrtarstvo u Novom Sadu korišćenjem 8 mikrosatelitskih markera. SSR markeri su izabrani na osnovu objavljene naučne literature i Solanaceae Genome Network baze podataka. Markeri SSR 248, TMS 9, TMS 42 i SSR 111, kod kojih je utvrđena visoka PIC vrednost, mogu se preporučiti za buduća istraživanja.
PB  - Institut za ratarstvo i povrtarstvo, Novi Sad
T2  - Ratarstvo i povrtarstvo / Field and Vegetable Crops Research
T1  - Molecular evaluation of genetic variability in tomato (Lycopersicon esculentum mill.) genotypes by microsatellite markers
T1  - Molekularna evaluacija genetičke varijabilnosti paradajza (Lycopersicon esculentum mill.) mikrosatelitskim markerima
EP  - 5
IS  - 3
SP  - 1
VL  - 50
DO  - 10.5937/ratpov50-4344
ER  - 
@article{
author = "Glogovac, Svetlana and Takač, Adam and Brbaklić, Ljiljana and Trkulja, Dragana and Červenski, Janko and Gvozdanović-Varga, Jelica and Popović, Vukašin",
year = "2013",
abstract = "The objective of this research was to assess genetic diversity using eight microsatellite markers in 30 tomato genotypes from the collection of the Institute of Field and Vegetable Crops in Novi Sad. The SSR markers were selected from publicly available data and Solanaceae Genome Network database. Genotypes were grouped into three clusters, using Ward's hierarchical clustering method and Euclidean distance measure. Markers SSR248, TMS9, TMS42 and SSR111 had very high PIC (Polymorphism information content) values and can be recommended for the future studies., Paradajz (Lycopersicon esculentum Mill.) je jedna od povrtarskih vrsta najviše izučavanih na polju oplemenjivanja, genetike i genomike i jedna od 3000 iz familije Solanaceae (pomoćnice). Veličina genoma paradajza iznosi 950 Mbp, a sadrži 77% heterohromatina i 23% euhromatina (Peterson, Price, Johnston i Stack 1996). Iako je diverzitet njegovih prirodnih staništa veoma velik, znatan deo genetičke varijabilnosti paradajza je izgubljen u procesu domestifikacije i intenzivne veštačke selekcije. Cilj ovog istraživanja je procena genetičkog diverziteta 30 genotipova paradajza iz kolekcije Instituta za ratarstvo i povrtarstvo u Novom Sadu korišćenjem 8 mikrosatelitskih markera. SSR markeri su izabrani na osnovu objavljene naučne literature i Solanaceae Genome Network baze podataka. Markeri SSR 248, TMS 9, TMS 42 i SSR 111, kod kojih je utvrđena visoka PIC vrednost, mogu se preporučiti za buduća istraživanja.",
publisher = "Institut za ratarstvo i povrtarstvo, Novi Sad",
journal = "Ratarstvo i povrtarstvo / Field and Vegetable Crops Research",
title = "Molecular evaluation of genetic variability in tomato (Lycopersicon esculentum mill.) genotypes by microsatellite markers, Molekularna evaluacija genetičke varijabilnosti paradajza (Lycopersicon esculentum mill.) mikrosatelitskim markerima",
pages = "5-1",
number = "3",
volume = "50",
doi = "10.5937/ratpov50-4344"
}
Glogovac, S., Takač, A., Brbaklić, L., Trkulja, D., Červenski, J., Gvozdanović-Varga, J.,& Popović, V.. (2013). Molecular evaluation of genetic variability in tomato (Lycopersicon esculentum mill.) genotypes by microsatellite markers. in Ratarstvo i povrtarstvo / Field and Vegetable Crops Research
Institut za ratarstvo i povrtarstvo, Novi Sad., 50(3), 1-5.
https://doi.org/10.5937/ratpov50-4344
Glogovac S, Takač A, Brbaklić L, Trkulja D, Červenski J, Gvozdanović-Varga J, Popović V. Molecular evaluation of genetic variability in tomato (Lycopersicon esculentum mill.) genotypes by microsatellite markers. in Ratarstvo i povrtarstvo / Field and Vegetable Crops Research. 2013;50(3):1-5.
doi:10.5937/ratpov50-4344 .
Glogovac, Svetlana, Takač, Adam, Brbaklić, Ljiljana, Trkulja, Dragana, Červenski, Janko, Gvozdanović-Varga, Jelica, Popović, Vukašin, "Molecular evaluation of genetic variability in tomato (Lycopersicon esculentum mill.) genotypes by microsatellite markers" in Ratarstvo i povrtarstvo / Field and Vegetable Crops Research, 50, no. 3 (2013):1-5,
https://doi.org/10.5937/ratpov50-4344 . .
2

Principal component analysis of tomato genotypes based on some morphological and biochemical quality indicators

Glogovac, Svetlana; Takač, Adam; Tepić, Aleksandra; Šumić, Zdravko; Gvozdanović-Varga, Jelica; Červenski, Janko; Vasić, Mirjana; Popović, Vukašin

(Institut za ratarstvo i povrtarstvo, Novi Sad, 2012)

TY  - JOUR
AU  - Glogovac, Svetlana
AU  - Takač, Adam
AU  - Tepić, Aleksandra
AU  - Šumić, Zdravko
AU  - Gvozdanović-Varga, Jelica
AU  - Červenski, Janko
AU  - Vasić, Mirjana
AU  - Popović, Vukašin
PY  - 2012
UR  - http://fiver.ifvcns.rs/handle/123456789/1126
AB  - This study investigates variability of tomato genotypes based on morphological and biochemical fruit traits. Experimental material is a part of tomato genetic collection from Institute of Filed and Vegetable Crops in Novi Sad, Serbia. Genotypes were analyzed for fruit mass, locule number, index of fruit shape, fruit colour, dry matter content, total sugars, total acidity, lycopene and vitamin C. Minimum, maximum and average values and main indicators of variability (CV and σ) were calculated. Principal component analysis was performed to determinate variability source structure. Four principal components, which contribute 93.75% of the total variability, were selected for analysis. The first principal component is defined by vitamin C, locule number and index of fruit shape. The second component is determined by dry matter content, and total acidity, the third by lycopene, fruit mass and fruit colour. Total sugars had the greatest part in the fourth component.
AB  - Cilj istraživanja je bio da se ispita genetička varijabilnost genotipova paradajza na osnovu morfoloških i biohemijskih osobina ploda. Eksperimentalni materijal predstavlja deo genetske kolekcije paradajza Instituta za ratarstvo i povrtarstvo u Novom Sadu. Ispitivane su sledeće osobine ploda: masa, broj komora, indeks oblika, boja, sadržaj suve materije, ukupni šećeri, ukupna kiselost, sadržaj likopena i vitamina C. Izračunate su minimalne, maksimalne i prosečne vrednosti kao i osnovni pokazatelji varijabilnosti (CV i σ). Struktura izvora varijabilnosti utvrđena je primenom metode glavnih komponenata. Četiri glavne komponente, kojima je objašnjeno 93,75% ukupne varijabilnosti, odabrano je za dalju analizu. Najveći udeo u prvoj glavnoj komponenti imali su vitamin C, broj komora i indeks oblika ploda. Druga komponenta je objašnjena sadržajem suve materije i ukupnih kiselina, a treća sadržajem likopena, bojom i masom ploda. Ukupni šećeri imali su najveći udeo u četvrtoj glavnoj komponenti.
PB  - Institut za ratarstvo i povrtarstvo, Novi Sad
T2  - Ratarstvo i povrtarstvo / Field and Vegetable Crops Research
T1  - Principal component analysis of tomato genotypes based on some morphological and biochemical quality indicators
T1  - Metoda glavnih komponenata u analizi morfoloških i biohemijskih parametara kvaliteta paradajza
EP  - 301
IS  - 3
SP  - 296
VL  - 49
DO  - 10.5937/ratpov49-2452
ER  - 
@article{
author = "Glogovac, Svetlana and Takač, Adam and Tepić, Aleksandra and Šumić, Zdravko and Gvozdanović-Varga, Jelica and Červenski, Janko and Vasić, Mirjana and Popović, Vukašin",
year = "2012",
abstract = "This study investigates variability of tomato genotypes based on morphological and biochemical fruit traits. Experimental material is a part of tomato genetic collection from Institute of Filed and Vegetable Crops in Novi Sad, Serbia. Genotypes were analyzed for fruit mass, locule number, index of fruit shape, fruit colour, dry matter content, total sugars, total acidity, lycopene and vitamin C. Minimum, maximum and average values and main indicators of variability (CV and σ) were calculated. Principal component analysis was performed to determinate variability source structure. Four principal components, which contribute 93.75% of the total variability, were selected for analysis. The first principal component is defined by vitamin C, locule number and index of fruit shape. The second component is determined by dry matter content, and total acidity, the third by lycopene, fruit mass and fruit colour. Total sugars had the greatest part in the fourth component., Cilj istraživanja je bio da se ispita genetička varijabilnost genotipova paradajza na osnovu morfoloških i biohemijskih osobina ploda. Eksperimentalni materijal predstavlja deo genetske kolekcije paradajza Instituta za ratarstvo i povrtarstvo u Novom Sadu. Ispitivane su sledeće osobine ploda: masa, broj komora, indeks oblika, boja, sadržaj suve materije, ukupni šećeri, ukupna kiselost, sadržaj likopena i vitamina C. Izračunate su minimalne, maksimalne i prosečne vrednosti kao i osnovni pokazatelji varijabilnosti (CV i σ). Struktura izvora varijabilnosti utvrđena je primenom metode glavnih komponenata. Četiri glavne komponente, kojima je objašnjeno 93,75% ukupne varijabilnosti, odabrano je za dalju analizu. Najveći udeo u prvoj glavnoj komponenti imali su vitamin C, broj komora i indeks oblika ploda. Druga komponenta je objašnjena sadržajem suve materije i ukupnih kiselina, a treća sadržajem likopena, bojom i masom ploda. Ukupni šećeri imali su najveći udeo u četvrtoj glavnoj komponenti.",
publisher = "Institut za ratarstvo i povrtarstvo, Novi Sad",
journal = "Ratarstvo i povrtarstvo / Field and Vegetable Crops Research",
title = "Principal component analysis of tomato genotypes based on some morphological and biochemical quality indicators, Metoda glavnih komponenata u analizi morfoloških i biohemijskih parametara kvaliteta paradajza",
pages = "301-296",
number = "3",
volume = "49",
doi = "10.5937/ratpov49-2452"
}
Glogovac, S., Takač, A., Tepić, A., Šumić, Z., Gvozdanović-Varga, J., Červenski, J., Vasić, M.,& Popović, V.. (2012). Principal component analysis of tomato genotypes based on some morphological and biochemical quality indicators. in Ratarstvo i povrtarstvo / Field and Vegetable Crops Research
Institut za ratarstvo i povrtarstvo, Novi Sad., 49(3), 296-301.
https://doi.org/10.5937/ratpov49-2452
Glogovac S, Takač A, Tepić A, Šumić Z, Gvozdanović-Varga J, Červenski J, Vasić M, Popović V. Principal component analysis of tomato genotypes based on some morphological and biochemical quality indicators. in Ratarstvo i povrtarstvo / Field and Vegetable Crops Research. 2012;49(3):296-301.
doi:10.5937/ratpov49-2452 .
Glogovac, Svetlana, Takač, Adam, Tepić, Aleksandra, Šumić, Zdravko, Gvozdanović-Varga, Jelica, Červenski, Janko, Vasić, Mirjana, Popović, Vukašin, "Principal component analysis of tomato genotypes based on some morphological and biochemical quality indicators" in Ratarstvo i povrtarstvo / Field and Vegetable Crops Research, 49, no. 3 (2012):296-301,
https://doi.org/10.5937/ratpov49-2452 . .
5