Приказ основних података о документу

dc.creatorDolapčev-Rakić, Anja
dc.creatorKatanski, Snežana
dc.creatorUhlarik, Ana
dc.creatorVasiljević, Sanja
dc.creatorĐorđević, Vuk
dc.creatorMamlić, Zlatica
dc.creatorTančić-Živanov, Sonja
dc.creatorSinjushin, Andrey
dc.creatorBalać, Miloš
dc.creatorPopov, Siniša
dc.date.accessioned2024-02-12T07:31:54Z
dc.date.available2024-02-12T07:31:54Z
dc.date.issued2024
dc.identifier.isbn978-86-80417-94-3
dc.identifier.urihttp://fiver.ifvcns.rs/handle/123456789/4265
dc.description.abstractKrmno bilje predstavlja grupu različitih biljnih vrsta iz familija Poaceae, Fabaceae, Brassicaceae, Amaranthaceae, za koje je zajedničko formiranje bujne vegetativne mase koja se koristi u ishrani stoke (Karagić i sar., 2019). U poslednje tri godine, površine pod krmnim biljem u Srbiji iznosile su između 223.000 i 235.000 ha. Tokom 2020. godine krmno bilje je u ukupnoj površini zasejanih oranica i bašta zauzimalo 9,0%, tokom 2021. godine 8,7%, a 2022. godine 8,6% (Republika Srbija, 2023). Biljna masa krmnih biljaka se u ishrani stoke koristi kao kabasta ili koncentrovana hrana, kao proteinska ili ugljeno-hidratna komponenta. Krmne biljne vrste se mogu gajiti kao pašnjaci i livade ili kao oranične kulture, usevi koji se uzgajaju za konzervisanu ili svežu hranu (Fuglie et al., 2021). U Srbiji je dominantniji način iskorišćavanja proizvodnja kabaste stočne hrane, zelena krma, seno, senaža ili silaža, dok se proteinski grašak koristi za proizvodnju zrna (Karagić i sar., 2012). Upotrebom konzervisane kabaste hrane zadovoljavajućeg kvaliteta postiže se ušteda u proizvodnji na račun manje potrošnje skupih koncentrata (Karagić i sar., 2016). Većina krmnih biljaka može se gajiti i kao združeni usev sa drugim biljnim vrstama i na taj način osigurava se proizvodnja veće količine izbalansirane stočne hrane u pogledu hranljive vrednosti. Gajenje krmnog bilja ima niz prednosti, osim direktne koristi koja se ogleda u proizvodnji stočne hrane, uključivanjem krmnih biljaka u plodored smanjuje se ili u potpunosti izostavlja primena mineralnih đubriva i povećava efikasnost iskorišćavanja mehanizacije (Katanski i sar., 2022). Za postizanje visokih prinosa zelene krme zadovoljavajućeg kvaliteta neophodna je pravovremena primena svih neophodnih agrotehničkih mera. Mamlić i sar. (2023) su na osnovu rezultata višegodišnjih istraživanja na biljkama iz familije leguminoza zaključili da pravovremena i pravilna primena preporučenih agrotehničkih mera, pre svega obrada zemljišta i upotreba đubriva u proizvodnji, imaju veliki uticaj na ostvarivanje visokog prinosa.sr
dc.language.isosrsr
dc.publisherNovi Sad : Institut za ratarstvo i povrtarstvosr
dc.rightsopenAccesssr
dc.rights.urihttps://creativecommons.org/licenses/by/4.0/
dc.sourceZbornik referata, 58. Savetovanje agronoma i poljoprivrednika Srbije (SAPS) i 4. Savetovanje agronoma Srbije i Republike Srpske, 29.01-02.02.2024. Zlatiborsr
dc.subjectkrmno biljesr
dc.subjectlucerkasr
dc.subjectcrvena detelinasr
dc.subjectgrašaksr
dc.subjectgrahoricasr
dc.subjectkrmni siraksr
dc.subjectsudanska travasr
dc.subjectproizvodnjasr
dc.titleKritični momenti u proizvodnji krmnog biljasr
dc.typeconferenceObjectsr
dc.rights.licenseBYsr
dc.citation.epage39
dc.citation.spage33
dc.identifier.fulltexthttp://fiver.ifvcns.rs/bitstream/id/11480/SAPS-zbornik-2024.pdf
dc.identifier.rcubhttps://hdl.handle.net/21.15107/rcub_fiver_4265
dc.type.versionpublishedVersionsr


Документи

Thumbnail

Овај документ се појављује у следећим колекцијама

Приказ основних података о документу