Приказ основних података о документу
Kritični momenti u proizvodnji krmnog bilja
dc.creator | Dolapčev-Rakić, Anja | |
dc.creator | Katanski, Snežana | |
dc.creator | Uhlarik, Ana | |
dc.creator | Vasiljević, Sanja | |
dc.creator | Đorđević, Vuk | |
dc.creator | Mamlić, Zlatica | |
dc.creator | Tančić-Živanov, Sonja | |
dc.creator | Sinjushin, Andrey | |
dc.creator | Balać, Miloš | |
dc.creator | Popov, Siniša | |
dc.date.accessioned | 2024-02-12T07:31:54Z | |
dc.date.available | 2024-02-12T07:31:54Z | |
dc.date.issued | 2024 | |
dc.identifier.isbn | 978-86-80417-94-3 | |
dc.identifier.uri | http://fiver.ifvcns.rs/handle/123456789/4265 | |
dc.description.abstract | Krmno bilje predstavlja grupu različitih biljnih vrsta iz familija Poaceae, Fabaceae, Brassicaceae, Amaranthaceae, za koje je zajedničko formiranje bujne vegetativne mase koja se koristi u ishrani stoke (Karagić i sar., 2019). U poslednje tri godine, površine pod krmnim biljem u Srbiji iznosile su između 223.000 i 235.000 ha. Tokom 2020. godine krmno bilje je u ukupnoj površini zasejanih oranica i bašta zauzimalo 9,0%, tokom 2021. godine 8,7%, a 2022. godine 8,6% (Republika Srbija, 2023). Biljna masa krmnih biljaka se u ishrani stoke koristi kao kabasta ili koncentrovana hrana, kao proteinska ili ugljeno-hidratna komponenta. Krmne biljne vrste se mogu gajiti kao pašnjaci i livade ili kao oranične kulture, usevi koji se uzgajaju za konzervisanu ili svežu hranu (Fuglie et al., 2021). U Srbiji je dominantniji način iskorišćavanja proizvodnja kabaste stočne hrane, zelena krma, seno, senaža ili silaža, dok se proteinski grašak koristi za proizvodnju zrna (Karagić i sar., 2012). Upotrebom konzervisane kabaste hrane zadovoljavajućeg kvaliteta postiže se ušteda u proizvodnji na račun manje potrošnje skupih koncentrata (Karagić i sar., 2016). Većina krmnih biljaka može se gajiti i kao združeni usev sa drugim biljnim vrstama i na taj način osigurava se proizvodnja veće količine izbalansirane stočne hrane u pogledu hranljive vrednosti. Gajenje krmnog bilja ima niz prednosti, osim direktne koristi koja se ogleda u proizvodnji stočne hrane, uključivanjem krmnih biljaka u plodored smanjuje se ili u potpunosti izostavlja primena mineralnih đubriva i povećava efikasnost iskorišćavanja mehanizacije (Katanski i sar., 2022). Za postizanje visokih prinosa zelene krme zadovoljavajućeg kvaliteta neophodna je pravovremena primena svih neophodnih agrotehničkih mera. Mamlić i sar. (2023) su na osnovu rezultata višegodišnjih istraživanja na biljkama iz familije leguminoza zaključili da pravovremena i pravilna primena preporučenih agrotehničkih mera, pre svega obrada zemljišta i upotreba đubriva u proizvodnji, imaju veliki uticaj na ostvarivanje visokog prinosa. | sr |
dc.language.iso | sr | sr |
dc.publisher | Novi Sad : Institut za ratarstvo i povrtarstvo | sr |
dc.rights | openAccess | sr |
dc.rights.uri | https://creativecommons.org/licenses/by/4.0/ | |
dc.source | Zbornik referata, 58. Savetovanje agronoma i poljoprivrednika Srbije (SAPS) i 4. Savetovanje agronoma Srbije i Republike Srpske, 29.01-02.02.2024. Zlatibor | sr |
dc.subject | krmno bilje | sr |
dc.subject | lucerka | sr |
dc.subject | crvena detelina | sr |
dc.subject | grašak | sr |
dc.subject | grahorica | sr |
dc.subject | krmni sirak | sr |
dc.subject | sudanska trava | sr |
dc.subject | proizvodnja | sr |
dc.title | Kritični momenti u proizvodnji krmnog bilja | sr |
dc.type | conferenceObject | sr |
dc.rights.license | BY | sr |
dc.citation.epage | 39 | |
dc.citation.spage | 33 | |
dc.identifier.fulltext | http://fiver.ifvcns.rs/bitstream/id/11480/SAPS-zbornik-2024.pdf | |
dc.identifier.rcub | https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_fiver_4265 | |
dc.type.version | publishedVersion | sr |