Vodič za organsku proizvodnju pšenice
Аутори
Hristov, NikolaJevtić, Radivoje
Lalošević, Mirjana
Franeta, Filip
Rajković, Miloš
Kalentić, Marija
Књига (Објављена верзија)
Метаподаци
Приказ свих података о документуАпстракт
Pšenica spada u najznačajnije gajene biljne vrste. U svetskim razmerama, pored pirinča, pšenica se najviše koristi u ljudskoj ishrani. Pšeničnim hlebom se hrani preko 70% svetskog stanovništva. U konvencionalnoj proizvodnji, u Srbiji, pšenica se gaji na 500-550 hiljada hektara. Površine pod organskom proizvodnjom pšenice u 2010. godini iznosile su 234 ha, odnosno 5% od ukupne površine pod organskom proizvodnjom u Srbiji (März i sar., 2012). Izuzetno povoljni agroekološki uslovi, pored zadovoljavajućeg prinosa, omogućuju i postizanje odličnog tehnološkog kvaliteta. Zahvaljujući osobinama rezervnih proteina u endospermu zrna (glijadini i glutenini), pšenični hleb je idealna hrana za ljudsku populaciju. Kompleksan hemijski sastav, koji čine esencijalne aminokiseline, skrob, šećeri, celuloza, masti, vitamini i mineralne materije, doprinose velikom značaju pšenice u sistemu zdrave ishrane. Pored toga, proizvodnja testenina od durum pšenice ili bezglutenskih proizvoda od spelta pšenice, utič...u na veću zastupljenost pšenice u setvenoj strukturi. Imajući u vidu veću potražnju i veliki značaj korišćenja integralnih proizvoda (od celog zrna) u ljudskoj ishrani, pored odličnog useva u plodoredu i plodosmeni, pšenica postaje sve zahvalnija i profitabilnija strnina u organskoj proizvodnji.
Кључне речи:
pšenica / organska poljoprivreda / organska proizvodnja / tehnologija gajenja / wheat / organic farming / organic agriculture / growing technologyИзвор:
2012Издавач:
- Beograd : GIZ - Nemačka organizacija za internacionalnu saradnju GmbH
- Novi Sad : Institut za ratarstvo i povrtarstvo
Колекције
Институција/група
FiVeRTY - BOOK AU - Hristov, Nikola AU - Jevtić, Radivoje AU - Lalošević, Mirjana AU - Franeta, Filip AU - Rajković, Miloš AU - Kalentić, Marija PY - 2012 UR - http://fiver.ifvcns.rs/handle/123456789/2840 AB - Pšenica spada u najznačajnije gajene biljne vrste. U svetskim razmerama, pored pirinča, pšenica se najviše koristi u ljudskoj ishrani. Pšeničnim hlebom se hrani preko 70% svetskog stanovništva. U konvencionalnoj proizvodnji, u Srbiji, pšenica se gaji na 500-550 hiljada hektara. Površine pod organskom proizvodnjom pšenice u 2010. godini iznosile su 234 ha, odnosno 5% od ukupne površine pod organskom proizvodnjom u Srbiji (März i sar., 2012). Izuzetno povoljni agroekološki uslovi, pored zadovoljavajućeg prinosa, omogućuju i postizanje odličnog tehnološkog kvaliteta. Zahvaljujući osobinama rezervnih proteina u endospermu zrna (glijadini i glutenini), pšenični hleb je idealna hrana za ljudsku populaciju. Kompleksan hemijski sastav, koji čine esencijalne aminokiseline, skrob, šećeri, celuloza, masti, vitamini i mineralne materije, doprinose velikom značaju pšenice u sistemu zdrave ishrane. Pored toga, proizvodnja testenina od durum pšenice ili bezglutenskih proizvoda od spelta pšenice, utiču na veću zastupljenost pšenice u setvenoj strukturi. Imajući u vidu veću potražnju i veliki značaj korišćenja integralnih proizvoda (od celog zrna) u ljudskoj ishrani, pored odličnog useva u plodoredu i plodosmeni, pšenica postaje sve zahvalnija i profitabilnija strnina u organskoj proizvodnji. PB - Beograd : GIZ - Nemačka organizacija za internacionalnu saradnju GmbH PB - Novi Sad : Institut za ratarstvo i povrtarstvo T1 - Vodič za organsku proizvodnju pšenice UR - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_fiver_2840 ER -
@book{ author = "Hristov, Nikola and Jevtić, Radivoje and Lalošević, Mirjana and Franeta, Filip and Rajković, Miloš and Kalentić, Marija", year = "2012", abstract = "Pšenica spada u najznačajnije gajene biljne vrste. U svetskim razmerama, pored pirinča, pšenica se najviše koristi u ljudskoj ishrani. Pšeničnim hlebom se hrani preko 70% svetskog stanovništva. U konvencionalnoj proizvodnji, u Srbiji, pšenica se gaji na 500-550 hiljada hektara. Površine pod organskom proizvodnjom pšenice u 2010. godini iznosile su 234 ha, odnosno 5% od ukupne površine pod organskom proizvodnjom u Srbiji (März i sar., 2012). Izuzetno povoljni agroekološki uslovi, pored zadovoljavajućeg prinosa, omogućuju i postizanje odličnog tehnološkog kvaliteta. Zahvaljujući osobinama rezervnih proteina u endospermu zrna (glijadini i glutenini), pšenični hleb je idealna hrana za ljudsku populaciju. Kompleksan hemijski sastav, koji čine esencijalne aminokiseline, skrob, šećeri, celuloza, masti, vitamini i mineralne materije, doprinose velikom značaju pšenice u sistemu zdrave ishrane. Pored toga, proizvodnja testenina od durum pšenice ili bezglutenskih proizvoda od spelta pšenice, utiču na veću zastupljenost pšenice u setvenoj strukturi. Imajući u vidu veću potražnju i veliki značaj korišćenja integralnih proizvoda (od celog zrna) u ljudskoj ishrani, pored odličnog useva u plodoredu i plodosmeni, pšenica postaje sve zahvalnija i profitabilnija strnina u organskoj proizvodnji.", publisher = "Beograd : GIZ - Nemačka organizacija za internacionalnu saradnju GmbH, Novi Sad : Institut za ratarstvo i povrtarstvo", title = "Vodič za organsku proizvodnju pšenice", url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_fiver_2840" }
Hristov, N., Jevtić, R., Lalošević, M., Franeta, F., Rajković, M.,& Kalentić, M.. (2012). Vodič za organsku proizvodnju pšenice. Beograd : GIZ - Nemačka organizacija za internacionalnu saradnju GmbH.. https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_fiver_2840
Hristov N, Jevtić R, Lalošević M, Franeta F, Rajković M, Kalentić M. Vodič za organsku proizvodnju pšenice. 2012;. https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_fiver_2840 .
Hristov, Nikola, Jevtić, Radivoje, Lalošević, Mirjana, Franeta, Filip, Rajković, Miloš, Kalentić, Marija, "Vodič za organsku proizvodnju pšenice" (2012), https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_fiver_2840 .