TY  - CHAP
AU  - Crnobarac, Jovan
AU  - Đukić, Vojin
AU  - Marinković, Branko
PY  - 2011
UR  - http://fiver.ifvcns.rs/handle/123456789/3522
AB  - High soybean yields require the harmony of all production factors. In practical terms, this means the right choices in selecting the plot and the most suitable crop rotation, then timely apply tillage measures, fertilizer, and, if necessary, weed control, variety and its needs in terms of plant density, nutrient requirements, and the depth and timing of sowing, so that edaphic, climatic, and genetic factors can all be broughy into harmony with the help of cultural practices. Carefully selected, and through the years proven cultural practices should be used to attain high yields, making sure that the fertility of the soil is maintained as well. Neglecting basic requirements in terms of cultural practices or reducing certain measures will inevitably lead to yield losses.
PB  - Novi Sad : Institute of Field and Vegetable Crops
PB  - Bečej : Sojaprotein
T2  - Soybean
T1  - Soybean cultural practice
EP  - 314
SP  - 276
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_fiver_3522
ER  - 

@inbook{
editor = "Miladinović, Jegor, Hrustić, Milica, Vidić, Miloš",
author = "Crnobarac, Jovan and Đukić, Vojin and Marinković, Branko",
year = "2011",
abstract = "High soybean yields require the harmony of all production factors. In practical terms, this means the right choices in selecting the plot and the most suitable crop rotation, then timely apply tillage measures, fertilizer, and, if necessary, weed control, variety and its needs in terms of plant density, nutrient requirements, and the depth and timing of sowing, so that edaphic, climatic, and genetic factors can all be broughy into harmony with the help of cultural practices. Carefully selected, and through the years proven cultural practices should be used to attain high yields, making sure that the fertility of the soil is maintained as well. Neglecting basic requirements in terms of cultural practices or reducing certain measures will inevitably lead to yield losses.",
publisher = "Novi Sad : Institute of Field and Vegetable Crops, Bečej : Sojaprotein",
journal = "Soybean",
booktitle = "Soybean cultural practice",
pages = "314-276",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_fiver_3522"
}

Miladinović, J., Hrustić, M., Vidić, M., Crnobarac, J., Đukić, V.,& Marinković, B.. (2011). Soybean cultural practice. in Soybean
Novi Sad : Institute of Field and Vegetable Crops., 276-314.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_fiver_3522

Miladinović J, Hrustić M, Vidić M, Crnobarac J, Đukić V, Marinković B. Soybean cultural practice. in Soybean. 2011;:276-314.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_fiver_3522 .

Miladinović, Jegor, Hrustić, Milica, Vidić, Miloš, Crnobarac, Jovan, Đukić, Vojin, Marinković, Branko, "Soybean cultural practice" in Soybean (2011):276-314,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_fiver_3522 .

TY  - CHAP
AU  - Crnobarac, Jovan
AU  - Đukić, Vojin
AU  - Marinković, Branko
PY  - 2008
UR  - http://fiver.ifvcns.rs/handle/123456789/3523
AB  - Za visoke prinose soje potreban je sklad svih proizvodnih činilaca. To praktično znači da treba pravilno odabrati parcelu i odgovarajući plodored, obaviti pravovremenu i kvalitetnu obradu zemljišta, đubrenje, suzbijanje korova i na kraju kod soje je posebno važna kvalitetna i blagovremena žetva. Takođe, treba poznavati sortne specifičnosti, njene zahteve za gustinom, dubinom i vremenom setve. Dobro odabranim i u višegodišnjem periodu proverenim agrotehničkim merama treba da se obezbede visoki i stabilni prinosi, dobrog kvaliteta uz zadovoljavajuću ekonomičnost i očuvanje plodnosti zemljišta. Nepoštovanje osnovnih agrotehničkih zahteva ili redukcija primene pojedinih mera neminovno dovodi do smanjenja prinosa, posebno u manje povoljnim godinama.
PB  - Novi Sad : Institut za ratarstvo i povrtarstvo
PB  - Bečej : Sojaprotein
T2  - Soja
T1  - Agrotehnika soje
EP  - 323
SP  - 289
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_fiver_3523
ER  - 

@inbook{
editor = "Miladinović, Jegor, Hrustić, Milica, Vidić, Miloš",
author = "Crnobarac, Jovan and Đukić, Vojin and Marinković, Branko",
year = "2008",
abstract = "Za visoke prinose soje potreban je sklad svih proizvodnih činilaca. To praktično znači da treba pravilno odabrati parcelu i odgovarajući plodored, obaviti pravovremenu i kvalitetnu obradu zemljišta, đubrenje, suzbijanje korova i na kraju kod soje je posebno važna kvalitetna i blagovremena žetva. Takođe, treba poznavati sortne specifičnosti, njene zahteve za gustinom, dubinom i vremenom setve. Dobro odabranim i u višegodišnjem periodu proverenim agrotehničkim merama treba da se obezbede visoki i stabilni prinosi, dobrog kvaliteta uz zadovoljavajuću ekonomičnost i očuvanje plodnosti zemljišta. Nepoštovanje osnovnih agrotehničkih zahteva ili redukcija primene pojedinih mera neminovno dovodi do smanjenja prinosa, posebno u manje povoljnim godinama.",
publisher = "Novi Sad : Institut za ratarstvo i povrtarstvo, Bečej : Sojaprotein",
journal = "Soja",
booktitle = "Agrotehnika soje",
pages = "323-289",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_fiver_3523"
}

Miladinović, J., Hrustić, M., Vidić, M., Crnobarac, J., Đukić, V.,& Marinković, B.. (2008). Agrotehnika soje. in Soja
Novi Sad : Institut za ratarstvo i povrtarstvo., 289-323.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_fiver_3523

Miladinović J, Hrustić M, Vidić M, Crnobarac J, Đukić V, Marinković B. Agrotehnika soje. in Soja. 2008;:289-323.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_fiver_3523 .

Miladinović, Jegor, Hrustić, Milica, Vidić, Miloš, Crnobarac, Jovan, Đukić, Vojin, Marinković, Branko, "Agrotehnika soje" in Soja (2008):289-323,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_fiver_3523 .

TY  - CHAP
AU  - Miladinović, Jegor
AU  - Đorđević, Vuk
PY  - 2008
UR  - http://fiver.ifvcns.rs/handle/123456789/3520
AB  - Soja je uspravna, jednogodišnja biljka sa stablom obraslim dlačicama koje u zavisnosti od uslova uspevanja dostiže visinu od 30 do 130 cm. Korenov sistem soje je difuzan, sa glavnim korenom koji se najčešće ne može razdvojiti od bočnih korenova. Za korenov sistem karakteristične su korenske kvržice koje nastaju kao rezultat simbiotskog odnosa biljke sa bakterijama azotofiksatorima iz roda Bradyrhizobium. Soja ima trojno složen list, a cvet je dvopolan, tipično leptiraste građe, ljubičaste ili bele boje. Plod je mahuna, koja u zavisnosti od uslova uspevanja sadrži 1 do 5 zrna. Najvažnije komponente sastava zrna soje zbog kojih se ova biljka i gaji jesu proteini (oko 40%) i ulja (oko 20%). Zbog osetljivosti prema fotoperiodu, sorte soje podeljene su u 13 grupa zrenja, od 000 koje se gaje na većim geografskim širinama do X na manjim. Razvoj biljke tokom vegetacije može se podeliti na dve faze – vegetativnu (V) i reproduktivnu (R), koje se opet mogu podeliti na više fenofaza koje se označavaju
brojem.
PB  - Novi Sad : Institut za ratarstvo i povrtarstvo
PB  - Bečej : Sojaprotein
T2  - Soja
T1  - Morfologija i faze razvoja soje
EP  - 69
SP  - 44
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_fiver_3520
ER  - 

@inbook{
editor = "Miladinović, Jegor, Hrustić, Milica, Vidić, Miloš",
author = "Miladinović, Jegor and Đorđević, Vuk",
year = "2008",
abstract = "Soja je uspravna, jednogodišnja biljka sa stablom obraslim dlačicama koje u zavisnosti od uslova uspevanja dostiže visinu od 30 do 130 cm. Korenov sistem soje je difuzan, sa glavnim korenom koji se najčešće ne može razdvojiti od bočnih korenova. Za korenov sistem karakteristične su korenske kvržice koje nastaju kao rezultat simbiotskog odnosa biljke sa bakterijama azotofiksatorima iz roda Bradyrhizobium. Soja ima trojno složen list, a cvet je dvopolan, tipično leptiraste građe, ljubičaste ili bele boje. Plod je mahuna, koja u zavisnosti od uslova uspevanja sadrži 1 do 5 zrna. Najvažnije komponente sastava zrna soje zbog kojih se ova biljka i gaji jesu proteini (oko 40%) i ulja (oko 20%). Zbog osetljivosti prema fotoperiodu, sorte soje podeljene su u 13 grupa zrenja, od 000 koje se gaje na većim geografskim širinama do X na manjim. Razvoj biljke tokom vegetacije može se podeliti na dve faze – vegetativnu (V) i reproduktivnu (R), koje se opet mogu podeliti na više fenofaza koje se označavaju
brojem.",
publisher = "Novi Sad : Institut za ratarstvo i povrtarstvo, Bečej : Sojaprotein",
journal = "Soja",
booktitle = "Morfologija i faze razvoja soje",
pages = "69-44",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_fiver_3520"
}

Miladinović, J., Hrustić, M., Vidić, M., Miladinović, J.,& Đorđević, V.. (2008). Morfologija i faze razvoja soje. in Soja
Novi Sad : Institut za ratarstvo i povrtarstvo., 44-69.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_fiver_3520

Miladinović J, Hrustić M, Vidić M, Miladinović J, Đorđević V. Morfologija i faze razvoja soje. in Soja. 2008;:44-69.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_fiver_3520 .

Miladinović, Jegor, Hrustić, Milica, Vidić, Miloš, Miladinović, Jegor, Đorđević, Vuk, "Morfologija i faze razvoja soje" in Soja (2008):44-69,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_fiver_3520 .

TY  - CHAP
AU  - Hrustić, Milica
AU  - Miladinović, Jegor
PY  - 2008
UR  - http://fiver.ifvcns.rs/handle/123456789/3519
AB  - Iako ima veoma dugu tradiciju gajenja, soja je niz vekova bila značajna samo u području svog porekla, na Dalekom Istoku. Tek četrdesetih godina XX veka od malo značajne biljke koja je služila za silažu, ona postaje bitan činilac ratarske proizvodnje i značajan izvor hrane u svetu. Već nekoliko decenija vodeća zemlja u proizvodnji, preradi i prometu soje su SAD gde se soja gaji na oko trideset miliona hektara. Poslednjih godina, Brazil sa oko dvadeset miliona hektara i Argentina sa oko petnaest miliona hektara su se uvrstili u red svetski značajnih proizvođača. Ispitivanja mogućnosti gajenja su danas prisutna u mnogim zemljama, te iako površine nisu svetski značajne ona se uvodi u proizvodnju u većini zemalja sveta. U našoj zemlji soja je poznata kao biljna vrsta još od XIX veka iako do pre tri decenije nije imala značajnu ulogu niti u gajenju niti u preradi. Svetski trendovi povećanja površina zahvatili su i našu zemlju. Površine su zavisile delom od ostvarenih prinosa a delom od ekonomskih uslova, ali je danas soja značajan činilac naše ratarske proizvodnje. Najveće površine pod sojom u našoj zemlji nalaze su u Vojvodini. Obiman naučno-istraživački rad omogućio je zamenu introdukovanog sortimenta domaćim i razrešio niz pitanja iz agrotehnike. Tako se danas seju sorte stvorene u našim agroekološkim uslovima, a način gajenja je prilagođen klimatskim i zemljišnim činiocima našeg područja.
PB  - Novi Sad : Institut za ratarstvo i povrtarstvo
PB  - Bečej : Sojaprotein
T2  - Soja
T1  - Značaj, poreklo i širenje soje
EP  - 43
SP  - 13
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_fiver_3519
ER  - 

@inbook{
editor = "Miladinović, Jegor, Hrustić, Milica, Vidić, Miloš",
author = "Hrustić, Milica and Miladinović, Jegor",
year = "2008",
abstract = "Iako ima veoma dugu tradiciju gajenja, soja je niz vekova bila značajna samo u području svog porekla, na Dalekom Istoku. Tek četrdesetih godina XX veka od malo značajne biljke koja je služila za silažu, ona postaje bitan činilac ratarske proizvodnje i značajan izvor hrane u svetu. Već nekoliko decenija vodeća zemlja u proizvodnji, preradi i prometu soje su SAD gde se soja gaji na oko trideset miliona hektara. Poslednjih godina, Brazil sa oko dvadeset miliona hektara i Argentina sa oko petnaest miliona hektara su se uvrstili u red svetski značajnih proizvođača. Ispitivanja mogućnosti gajenja su danas prisutna u mnogim zemljama, te iako površine nisu svetski značajne ona se uvodi u proizvodnju u većini zemalja sveta. U našoj zemlji soja je poznata kao biljna vrsta još od XIX veka iako do pre tri decenije nije imala značajnu ulogu niti u gajenju niti u preradi. Svetski trendovi povećanja površina zahvatili su i našu zemlju. Površine su zavisile delom od ostvarenih prinosa a delom od ekonomskih uslova, ali je danas soja značajan činilac naše ratarske proizvodnje. Najveće površine pod sojom u našoj zemlji nalaze su u Vojvodini. Obiman naučno-istraživački rad omogućio je zamenu introdukovanog sortimenta domaćim i razrešio niz pitanja iz agrotehnike. Tako se danas seju sorte stvorene u našim agroekološkim uslovima, a način gajenja je prilagođen klimatskim i zemljišnim činiocima našeg područja.",
publisher = "Novi Sad : Institut za ratarstvo i povrtarstvo, Bečej : Sojaprotein",
journal = "Soja",
booktitle = "Značaj, poreklo i širenje soje",
pages = "43-13",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_fiver_3519"
}

Miladinović, J., Hrustić, M., Vidić, M., Hrustić, M.,& Miladinović, J.. (2008). Značaj, poreklo i širenje soje. in Soja
Novi Sad : Institut za ratarstvo i povrtarstvo., 13-43.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_fiver_3519

Miladinović J, Hrustić M, Vidić M, Hrustić M, Miladinović J. Značaj, poreklo i širenje soje. in Soja. 2008;:13-43.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_fiver_3519 .

Miladinović, Jegor, Hrustić, Milica, Vidić, Miloš, Hrustić, Milica, Miladinović, Jegor, "Značaj, poreklo i širenje soje" in Soja (2008):13-43,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_fiver_3519 .