Značaj, poreklo i širenje soje
Аутори
Hrustić, MilicaMiladinović, Jegor
Остала ауторства
Miladinović, JegorHrustić, Milica
Vidić, Miloš
Поглавље у монографији (Објављена верзија)
Метаподаци
Приказ свих података о документуАпстракт
Iako ima veoma dugu tradiciju gajenja, soja je niz vekova bila značajna samo u području svog porekla, na Dalekom Istoku. Tek četrdesetih godina XX veka od malo značajne biljke koja je služila za silažu, ona postaje bitan činilac ratarske proizvodnje i značajan izvor hrane u svetu. Već nekoliko decenija vodeća zemlja u proizvodnji, preradi i prometu soje su SAD gde se soja gaji na oko trideset miliona hektara. Poslednjih godina, Brazil sa oko dvadeset miliona hektara i Argentina sa oko petnaest miliona hektara su se uvrstili u red svetski značajnih proizvođača. Ispitivanja mogućnosti gajenja su danas prisutna u mnogim zemljama, te iako površine nisu svetski značajne ona se uvodi u proizvodnju u većini zemalja sveta. U našoj zemlji soja je poznata kao biljna vrsta još od XIX veka iako do pre tri decenije nije imala značajnu ulogu niti u gajenju niti u preradi. Svetski trendovi povećanja površina zahvatili su i našu zemlju. Površine su zavisile delom od ostvarenih prinosa a delom od ekono...mskih uslova, ali je danas soja značajan činilac naše ratarske proizvodnje. Najveće površine pod sojom u našoj zemlji nalaze su u Vojvodini. Obiman naučno-istraživački rad omogućio je zamenu introdukovanog sortimenta domaćim i razrešio niz pitanja iz agrotehnike. Tako se danas seju sorte stvorene u našim agroekološkim uslovima, a način gajenja je prilagođen klimatskim i zemljišnim činiocima našeg područja.
Кључне речи:
soja / značaj / porekloИзвор:
Soja, 2008, 13-43Издавач:
- Novi Sad : Institut za ratarstvo i povrtarstvo
- Bečej : Sojaprotein
Колекције
Институција/група
FiVeRTY - CHAP AU - Hrustić, Milica AU - Miladinović, Jegor PY - 2008 UR - http://fiver.ifvcns.rs/handle/123456789/3519 AB - Iako ima veoma dugu tradiciju gajenja, soja je niz vekova bila značajna samo u području svog porekla, na Dalekom Istoku. Tek četrdesetih godina XX veka od malo značajne biljke koja je služila za silažu, ona postaje bitan činilac ratarske proizvodnje i značajan izvor hrane u svetu. Već nekoliko decenija vodeća zemlja u proizvodnji, preradi i prometu soje su SAD gde se soja gaji na oko trideset miliona hektara. Poslednjih godina, Brazil sa oko dvadeset miliona hektara i Argentina sa oko petnaest miliona hektara su se uvrstili u red svetski značajnih proizvođača. Ispitivanja mogućnosti gajenja su danas prisutna u mnogim zemljama, te iako površine nisu svetski značajne ona se uvodi u proizvodnju u većini zemalja sveta. U našoj zemlji soja je poznata kao biljna vrsta još od XIX veka iako do pre tri decenije nije imala značajnu ulogu niti u gajenju niti u preradi. Svetski trendovi povećanja površina zahvatili su i našu zemlju. Površine su zavisile delom od ostvarenih prinosa a delom od ekonomskih uslova, ali je danas soja značajan činilac naše ratarske proizvodnje. Najveće površine pod sojom u našoj zemlji nalaze su u Vojvodini. Obiman naučno-istraživački rad omogućio je zamenu introdukovanog sortimenta domaćim i razrešio niz pitanja iz agrotehnike. Tako se danas seju sorte stvorene u našim agroekološkim uslovima, a način gajenja je prilagođen klimatskim i zemljišnim činiocima našeg područja. PB - Novi Sad : Institut za ratarstvo i povrtarstvo PB - Bečej : Sojaprotein T2 - Soja T1 - Značaj, poreklo i širenje soje EP - 43 SP - 13 UR - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_fiver_3519 ER -
@inbook{ editor = "Miladinović, Jegor, Hrustić, Milica, Vidić, Miloš", author = "Hrustić, Milica and Miladinović, Jegor", year = "2008", abstract = "Iako ima veoma dugu tradiciju gajenja, soja je niz vekova bila značajna samo u području svog porekla, na Dalekom Istoku. Tek četrdesetih godina XX veka od malo značajne biljke koja je služila za silažu, ona postaje bitan činilac ratarske proizvodnje i značajan izvor hrane u svetu. Već nekoliko decenija vodeća zemlja u proizvodnji, preradi i prometu soje su SAD gde se soja gaji na oko trideset miliona hektara. Poslednjih godina, Brazil sa oko dvadeset miliona hektara i Argentina sa oko petnaest miliona hektara su se uvrstili u red svetski značajnih proizvođača. Ispitivanja mogućnosti gajenja su danas prisutna u mnogim zemljama, te iako površine nisu svetski značajne ona se uvodi u proizvodnju u većini zemalja sveta. U našoj zemlji soja je poznata kao biljna vrsta još od XIX veka iako do pre tri decenije nije imala značajnu ulogu niti u gajenju niti u preradi. Svetski trendovi povećanja površina zahvatili su i našu zemlju. Površine su zavisile delom od ostvarenih prinosa a delom od ekonomskih uslova, ali je danas soja značajan činilac naše ratarske proizvodnje. Najveće površine pod sojom u našoj zemlji nalaze su u Vojvodini. Obiman naučno-istraživački rad omogućio je zamenu introdukovanog sortimenta domaćim i razrešio niz pitanja iz agrotehnike. Tako se danas seju sorte stvorene u našim agroekološkim uslovima, a način gajenja je prilagođen klimatskim i zemljišnim činiocima našeg područja.", publisher = "Novi Sad : Institut za ratarstvo i povrtarstvo, Bečej : Sojaprotein", journal = "Soja", booktitle = "Značaj, poreklo i širenje soje", pages = "43-13", url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_fiver_3519" }
Miladinović, J., Hrustić, M., Vidić, M., Hrustić, M.,& Miladinović, J.. (2008). Značaj, poreklo i širenje soje. in Soja Novi Sad : Institut za ratarstvo i povrtarstvo., 13-43. https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_fiver_3519
Miladinović J, Hrustić M, Vidić M, Hrustić M, Miladinović J. Značaj, poreklo i širenje soje. in Soja. 2008;:13-43. https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_fiver_3519 .
Miladinović, Jegor, Hrustić, Milica, Vidić, Miloš, Hrustić, Milica, Miladinović, Jegor, "Značaj, poreklo i širenje soje" in Soja (2008):13-43, https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_fiver_3519 .