dc.creator | Kostić, Borivoje | |
dc.creator | Jevtić, Radivoje | |
dc.date.accessioned | 2024-04-19T08:30:24Z | |
dc.date.available | 2024-04-19T08:30:24Z | |
dc.date.issued | 1988 | |
dc.identifier.uri | http://fiver.ifvcns.rs/handle/123456789/4521 | |
dc.description.abstract | Od faktora koji utiču na formiranje prinosa strnih žita (pšenica, ječam, ovas, raž) posebno mjesto zauzimaju bolesti. Postoji više mera kojima se može uticati na njihov intenzitet i tako obezbediti zadovoljavajuci prinos. Jedna od tih mera je selekcija na otpornost, koja je na naučnoj osnovi počela jos 1901. godine u Australiji, da bi danas postala sastavni deo selekcionog programa skoro svih zemalja. Iz obilja podataka koji govore o ekonomskoj opravdanosti selekcije na otpornost navodimo samo jedan iz SAD. Tamo je u 1953. godini povećana dobit za tri četvrtine biliona dolara, budući da su na 75% površina gajene otporne sorte kulturnih biljaka. Mi ćemo se ovde, zbog ograničenog prostora, veoma kratko osvrnuti samo na osnovne prednosti i principe selekcije. | sr |
dc.language.iso | sr | sr |
dc.rights | openAccess | sr |
dc.rights.uri | https://creativecommons.org/licenses/by/4.0/ | |
dc.source | Glasnik zaštite bilja (Zagreb) | sr |
dc.subject | strna žita | sr |
dc.subject | pšenica | sr |
dc.subject | ječam | sr |
dc.subject | otpornost | sr |
dc.subject | bolesti | sr |
dc.subject | oplemenjivanje | sr |
dc.title | Selekcija strnih žita na otpornost prema bolestima | sr |
dc.type | article | sr |
dc.rights.license | BY | sr |
dc.citation.epage | 363 | |
dc.citation.issue | 10-11 | |
dc.citation.spage | 361 | |
dc.identifier.fulltext | http://fiver.ifvcns.rs/bitstream/id/10046/bitstream_10046.pdf | |
dc.identifier.rcub | https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_fiver_4521 | |
dc.type.version | publishedVersion | sr |