TY  - JOUR
AU  - Lalošević, Mirjana
AU  - Jevtić, Radivoje
AU  - Kalentić, Marija
AU  - Župunski, Vesna
AU  - Lazić, Dragoljub
PY  - 2016
UR  - http://fiver.ifvcns.rs/handle/123456789/1573
AB  - The most important pathogens as causal agents of wheat leaf spot are Zymoseptoria tritici, Parastagonospora nodorum and Drechslera tritici-repentis. In Serbia, Z. tritici predominates over P. nodorum and D. tritici-repentis, which are considered as minor diseases of wheat. However, those pathogens cause high level of yield losses worldwide, and as consequence continuous monitoring of their occurrence is obligatory. All measures of integrated pest management including breeding for resistance, fungicide application and crop practices are considered to be important for control of leaf spot diseases of wheat. Bearing in mind that interaction between plant host and pathogens is continuously changing and that there is threat of growing resistance of these pathogens to triazoles and strobilurins, the need for breeding of superior varieties, and producing more effective fungicides are the main goals of programs related to management of leaf spot diseases of wheat.
AB  - Ekonomski najznačajnije pegavosti lista pšenice u svetu prouzrokuju patogeni Zymoseptoria tritici, Parastagonospora nodorum i Drechslera tritici-repentis. Na našim prostorima dominira prouzrokovač sive pegavosti lista pšenice Z. tritici, dok se ostali prouzrokovači pegavosti javljaju sporadično i za sada nemaju značajnu ulogu u proizvodnji pšenice. Ipak, s obzirom da se navedeni patogeni javljaju redovno u svetu i pričinjavaju ozbiljne štete usevima, njihovo kontinuirano praćenje i nadzor nameću se kao obaveza. Integralna zaštita useva, u okviru koje najznačajniju ulogu imaju oplemenjivanje na otpornost i upotreba fungicida predstavlja najobuhvatniji pristup kontrole navedenih patogena. S obzirom da je veoma teško postići dugotrajnu, efikasnu otpornost prema prouzrokovačima pegavosti lista, kao i na činjenicu da se u poslednjim godinama sve češće javlja rezistentnost ovih patogena prema fungicidima iz grupe triazola i strobilurina, potreba za konstantnom selekcijom otpornih sorti i razvojem fungicida ne jenjava. Pored navedenog, značajnu ulogu u kontroli ovih patogena ima i agrotehnika, a pre svega konvencionalna obrada zemljišta, plodored i adekvatna upotreba đubriva. Sve navedene mere od krucijalnog su značajna kako bi se prouzrokovač sive pegavosti lista pšenice držao pod kontrolom, a prouzrokovači sive pegavosti plevica i žutomrke pegavosti pšenice ostali marginalni patogeni pšenice.
PB  - Univerzitet u Novom Sadu - Poljoprivredni fakultet - Departman za zaštitu bilja i životne sredine "dr Pavla Vukasovića", Novi Sad
T2  - Biljni lekar
T1  - Fungal leaf spot diseases of wheat-future perspectives
T1  - Prouzrokovači pegavosti lista pšenice - patogeni koji dolaze
EP  - 426
IS  - 5-6
SP  - 416
VL  - 44
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_fiver_1573
ER  - 

@article{
author = "Lalošević, Mirjana and Jevtić, Radivoje and Kalentić, Marija and Župunski, Vesna and Lazić, Dragoljub",
year = "2016",
abstract = "The most important pathogens as causal agents of wheat leaf spot are Zymoseptoria tritici, Parastagonospora nodorum and Drechslera tritici-repentis. In Serbia, Z. tritici predominates over P. nodorum and D. tritici-repentis, which are considered as minor diseases of wheat. However, those pathogens cause high level of yield losses worldwide, and as consequence continuous monitoring of their occurrence is obligatory. All measures of integrated pest management including breeding for resistance, fungicide application and crop practices are considered to be important for control of leaf spot diseases of wheat. Bearing in mind that interaction between plant host and pathogens is continuously changing and that there is threat of growing resistance of these pathogens to triazoles and strobilurins, the need for breeding of superior varieties, and producing more effective fungicides are the main goals of programs related to management of leaf spot diseases of wheat., Ekonomski najznačajnije pegavosti lista pšenice u svetu prouzrokuju patogeni Zymoseptoria tritici, Parastagonospora nodorum i Drechslera tritici-repentis. Na našim prostorima dominira prouzrokovač sive pegavosti lista pšenice Z. tritici, dok se ostali prouzrokovači pegavosti javljaju sporadično i za sada nemaju značajnu ulogu u proizvodnji pšenice. Ipak, s obzirom da se navedeni patogeni javljaju redovno u svetu i pričinjavaju ozbiljne štete usevima, njihovo kontinuirano praćenje i nadzor nameću se kao obaveza. Integralna zaštita useva, u okviru koje najznačajniju ulogu imaju oplemenjivanje na otpornost i upotreba fungicida predstavlja najobuhvatniji pristup kontrole navedenih patogena. S obzirom da je veoma teško postići dugotrajnu, efikasnu otpornost prema prouzrokovačima pegavosti lista, kao i na činjenicu da se u poslednjim godinama sve češće javlja rezistentnost ovih patogena prema fungicidima iz grupe triazola i strobilurina, potreba za konstantnom selekcijom otpornih sorti i razvojem fungicida ne jenjava. Pored navedenog, značajnu ulogu u kontroli ovih patogena ima i agrotehnika, a pre svega konvencionalna obrada zemljišta, plodored i adekvatna upotreba đubriva. Sve navedene mere od krucijalnog su značajna kako bi se prouzrokovač sive pegavosti lista pšenice držao pod kontrolom, a prouzrokovači sive pegavosti plevica i žutomrke pegavosti pšenice ostali marginalni patogeni pšenice.",
publisher = "Univerzitet u Novom Sadu - Poljoprivredni fakultet - Departman za zaštitu bilja i životne sredine "dr Pavla Vukasovića", Novi Sad",
journal = "Biljni lekar",
title = "Fungal leaf spot diseases of wheat-future perspectives, Prouzrokovači pegavosti lista pšenice - patogeni koji dolaze",
pages = "426-416",
number = "5-6",
volume = "44",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_fiver_1573"
}

Lalošević, M., Jevtić, R., Kalentić, M., Župunski, V.,& Lazić, D.. (2016). Fungal leaf spot diseases of wheat-future perspectives. in Biljni lekar
Univerzitet u Novom Sadu - Poljoprivredni fakultet - Departman za zaštitu bilja i životne sredine "dr Pavla Vukasovića", Novi Sad., 44(5-6), 416-426.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_fiver_1573

Lalošević M, Jevtić R, Kalentić M, Župunski V, Lazić D. Fungal leaf spot diseases of wheat-future perspectives. in Biljni lekar. 2016;44(5-6):416-426.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_fiver_1573 .

Lalošević, Mirjana, Jevtić, Radivoje, Kalentić, Marija, Župunski, Vesna, Lazić, Dragoljub, "Fungal leaf spot diseases of wheat-future perspectives" in Biljni lekar, 44, no. 5-6 (2016):416-426,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_fiver_1573 .

TY  - JOUR
AU  - Jevtić, Radivoje
AU  - Lalošević, Mirjana
AU  - Župunski, Vesna
AU  - Kalentić, Marija
PY  - 2016
UR  - http://fiver.ifvcns.rs/handle/123456789/1581
AB  - Controlling wheat diseases with fungicides should be based on the principles of integrated pest management (IPM). The decision which strategies and models of fungicide applications to use is in direct correlation with the specificity of the pathogen, weather conditions for their development and growth stages of plant. Since the spike, flag leaf and the leaf below flag leaf are bearers of the yield, it is necessary to preserve their viability as long as possible. The loss of green leaf area after the flag leaf emergence, influences the development of the crop and results in the reduction of grain weight, which is directly reflected in the yield and quality. In order to avoid the appearance of fungal resistance to individual active ingredients, applying the fungicides on wheat should be in accordance with the principles of the FRAC.
AB  - Zaštita pšenice od prouzrokovača oboljenja treba da se temelji na principima Integralne zaštite bilja. Izbor strategije i modela primene preparata u direktnoj je korelaciji sa specifičnošću patogena, vremenskim uslovima za njihov razvoj i fenofazama razvoja biljke. S obzirom da su klas, list zastavičar i list ispod zastavičara glavni nosioci prinosa, potrebno je sačuvati što duže njihovu vitalnost. Gubitak zelene lisne površine posle izbijanja lista zastavičara, utiče na razvoj zrna pšenice i ima za posledicu smanjenje njegove težine, što se direktno odražava na prinos i kvalitet. Pri primeni fungicida treba poštovati principe FRAC-a, kako bi se izbegla pojava rezistentnosti na pojedine aktivne supstance.
PB  - Univerzitet u Novom Sadu - Poljoprivredni fakultet - Departman za zaštitu bilja i životne sredine "dr Pavla Vukasovića", Novi Sad
T2  - Biljni lekar
T1  - Chemical management of wheat diseases
T1  - Zaštita pšenice od prouzrokovača oboljenja
EP  - 469
IS  - 5-6
SP  - 455
VL  - 44
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_fiver_1581
ER  - 

@article{
author = "Jevtić, Radivoje and Lalošević, Mirjana and Župunski, Vesna and Kalentić, Marija",
year = "2016",
abstract = "Controlling wheat diseases with fungicides should be based on the principles of integrated pest management (IPM). The decision which strategies and models of fungicide applications to use is in direct correlation with the specificity of the pathogen, weather conditions for their development and growth stages of plant. Since the spike, flag leaf and the leaf below flag leaf are bearers of the yield, it is necessary to preserve their viability as long as possible. The loss of green leaf area after the flag leaf emergence, influences the development of the crop and results in the reduction of grain weight, which is directly reflected in the yield and quality. In order to avoid the appearance of fungal resistance to individual active ingredients, applying the fungicides on wheat should be in accordance with the principles of the FRAC., Zaštita pšenice od prouzrokovača oboljenja treba da se temelji na principima Integralne zaštite bilja. Izbor strategije i modela primene preparata u direktnoj je korelaciji sa specifičnošću patogena, vremenskim uslovima za njihov razvoj i fenofazama razvoja biljke. S obzirom da su klas, list zastavičar i list ispod zastavičara glavni nosioci prinosa, potrebno je sačuvati što duže njihovu vitalnost. Gubitak zelene lisne površine posle izbijanja lista zastavičara, utiče na razvoj zrna pšenice i ima za posledicu smanjenje njegove težine, što se direktno odražava na prinos i kvalitet. Pri primeni fungicida treba poštovati principe FRAC-a, kako bi se izbegla pojava rezistentnosti na pojedine aktivne supstance.",
publisher = "Univerzitet u Novom Sadu - Poljoprivredni fakultet - Departman za zaštitu bilja i životne sredine "dr Pavla Vukasovića", Novi Sad",
journal = "Biljni lekar",
title = "Chemical management of wheat diseases, Zaštita pšenice od prouzrokovača oboljenja",
pages = "469-455",
number = "5-6",
volume = "44",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_fiver_1581"
}

Jevtić, R., Lalošević, M., Župunski, V.,& Kalentić, M.. (2016). Chemical management of wheat diseases. in Biljni lekar
Univerzitet u Novom Sadu - Poljoprivredni fakultet - Departman za zaštitu bilja i životne sredine "dr Pavla Vukasovića", Novi Sad., 44(5-6), 455-469.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_fiver_1581

Jevtić R, Lalošević M, Župunski V, Kalentić M. Chemical management of wheat diseases. in Biljni lekar. 2016;44(5-6):455-469.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_fiver_1581 .

Jevtić, Radivoje, Lalošević, Mirjana, Župunski, Vesna, Kalentić, Marija, "Chemical management of wheat diseases" in Biljni lekar, 44, no. 5-6 (2016):455-469,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_fiver_1581 .

TY  - BOOK
AU  - Hristov, Nikola
AU  - Jevtić, Radivoje
AU  - Lalošević, Mirjana
AU  - Franeta, Filip
AU  - Rajković, Miloš
AU  - Kalentić, Marija
PY  - 2012
UR  - http://fiver.ifvcns.rs/handle/123456789/2840
AB  - Pšenica spada u najznačajnije gajene biljne vrste. U svetskim razmerama, pored pirinča, pšenica se najviše koristi u ljudskoj ishrani. Pšeničnim hlebom se hrani preko 70% svetskog stanovništva. U konvencionalnoj proizvodnji, u Srbiji, pšenica se gaji na 500-550 hiljada hektara. Površine pod organskom proizvodnjom pšenice u 2010. godini iznosile su 234 ha, odnosno 5% od ukupne površine pod organskom proizvodnjom u Srbiji (März i sar., 2012). Izuzetno povoljni agroekološki uslovi, pored zadovoljavajućeg prinosa, omogućuju i postizanje odličnog tehnološkog kvaliteta. Zahvaljujući osobinama rezervnih proteina u endospermu zrna (glijadini i glutenini), pšenični hleb je idealna hrana za ljudsku populaciju. Kompleksan hemijski sastav, koji čine esencijalne aminokiseline, skrob, šećeri, celuloza, masti, vitamini i mineralne materije, doprinose velikom značaju pšenice u sistemu zdrave ishrane. Pored toga, proizvodnja testenina od durum pšenice ili bezglutenskih proizvoda od spelta pšenice, utiču na veću zastupljenost pšenice u setvenoj strukturi. Imajući u vidu veću potražnju i veliki značaj korišćenja integralnih proizvoda (od celog zrna) u ljudskoj ishrani, pored odličnog useva u plodoredu i plodosmeni, pšenica postaje sve zahvalnija i profitabilnija strnina u organskoj proizvodnji.
PB  - Beograd : GIZ - Nemačka organizacija za internacionalnu saradnju GmbH
PB  - Novi Sad : Institut za ratarstvo i povrtarstvo
T1  - Vodič za organsku proizvodnju pšenice
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_fiver_2840
ER  - 

@book{
author = "Hristov, Nikola and Jevtić, Radivoje and Lalošević, Mirjana and Franeta, Filip and Rajković, Miloš and Kalentić, Marija",
year = "2012",
abstract = "Pšenica spada u najznačajnije gajene biljne vrste. U svetskim razmerama, pored pirinča, pšenica se najviše koristi u ljudskoj ishrani. Pšeničnim hlebom se hrani preko 70% svetskog stanovništva. U konvencionalnoj proizvodnji, u Srbiji, pšenica se gaji na 500-550 hiljada hektara. Površine pod organskom proizvodnjom pšenice u 2010. godini iznosile su 234 ha, odnosno 5% od ukupne površine pod organskom proizvodnjom u Srbiji (März i sar., 2012). Izuzetno povoljni agroekološki uslovi, pored zadovoljavajućeg prinosa, omogućuju i postizanje odličnog tehnološkog kvaliteta. Zahvaljujući osobinama rezervnih proteina u endospermu zrna (glijadini i glutenini), pšenični hleb je idealna hrana za ljudsku populaciju. Kompleksan hemijski sastav, koji čine esencijalne aminokiseline, skrob, šećeri, celuloza, masti, vitamini i mineralne materije, doprinose velikom značaju pšenice u sistemu zdrave ishrane. Pored toga, proizvodnja testenina od durum pšenice ili bezglutenskih proizvoda od spelta pšenice, utiču na veću zastupljenost pšenice u setvenoj strukturi. Imajući u vidu veću potražnju i veliki značaj korišćenja integralnih proizvoda (od celog zrna) u ljudskoj ishrani, pored odličnog useva u plodoredu i plodosmeni, pšenica postaje sve zahvalnija i profitabilnija strnina u organskoj proizvodnji.",
publisher = "Beograd : GIZ - Nemačka organizacija za internacionalnu saradnju GmbH, Novi Sad : Institut za ratarstvo i povrtarstvo",
title = "Vodič za organsku proizvodnju pšenice",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_fiver_2840"
}

Hristov, N., Jevtić, R., Lalošević, M., Franeta, F., Rajković, M.,& Kalentić, M.. (2012). Vodič za organsku proizvodnju pšenice. 
Beograd : GIZ - Nemačka organizacija za internacionalnu saradnju GmbH..
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_fiver_2840

Hristov N, Jevtić R, Lalošević M, Franeta F, Rajković M, Kalentić M. Vodič za organsku proizvodnju pšenice. 2012;.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_fiver_2840 .

Hristov, Nikola, Jevtić, Radivoje, Lalošević, Mirjana, Franeta, Filip, Rajković, Miloš, Kalentić, Marija, "Vodič za organsku proizvodnju pšenice" (2012),
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_fiver_2840 .

TY  - CONF
AU  - Kalentić, Marija
AU  - Jevtić, Radivoje
AU  - Telečki, Mirjana
PY  - 2006
UR  - http://fiver.ifvcns.rs/handle/123456789/4096
AB  - U 2006. godini prouzrokovači bolesti tipa pegavosti su predstavljali veliki problem u proizvodnji strnih žita. Tome su pored povoljnih vremenskih uslova za razvoj ovih patogena doprineli osetljivost genotipova i količina inokuluma iz prethodnih vegetacija. Među prouzrokovačima pegavosti značajno mesto pripada prouzrokovaču sive pegavosti lista i klasa pšenice Septoria tritici. Ocena intenziteta napada gljivom S. tritici ozimih i jarih genotipova pšenice vršena ie u prvoi dekadi juna meseca 2006. u tzv. rasadniku bolesti. On predstavlja mesto na kome su posejani različiti domaći i strani genotipovi razvrstani po različitim kolekcijama u zavisnosti od svojstva koje se posmatra.
PB  - Beograd : Društvo za zaštitu bilja Srbije
C3  - Zbornik rezimea, 8. Savetovanje o zaštiti bilja, Zlatibor, 27.11-01.12.2006.
T1  - Intenzitet napada Septoria tritici na genotipovima pšenice u 2006. godini
EP  - 33
SP  - 32
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_fiver_4096
ER  - 

@conference{
author = "Kalentić, Marija and Jevtić, Radivoje and Telečki, Mirjana",
year = "2006",
abstract = "U 2006. godini prouzrokovači bolesti tipa pegavosti su predstavljali veliki problem u proizvodnji strnih žita. Tome su pored povoljnih vremenskih uslova za razvoj ovih patogena doprineli osetljivost genotipova i količina inokuluma iz prethodnih vegetacija. Među prouzrokovačima pegavosti značajno mesto pripada prouzrokovaču sive pegavosti lista i klasa pšenice Septoria tritici. Ocena intenziteta napada gljivom S. tritici ozimih i jarih genotipova pšenice vršena ie u prvoi dekadi juna meseca 2006. u tzv. rasadniku bolesti. On predstavlja mesto na kome su posejani različiti domaći i strani genotipovi razvrstani po različitim kolekcijama u zavisnosti od svojstva koje se posmatra.",
publisher = "Beograd : Društvo za zaštitu bilja Srbije",
journal = "Zbornik rezimea, 8. Savetovanje o zaštiti bilja, Zlatibor, 27.11-01.12.2006.",
title = "Intenzitet napada Septoria tritici na genotipovima pšenice u 2006. godini",
pages = "33-32",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_fiver_4096"
}

Kalentić, M., Jevtić, R.,& Telečki, M.. (2006). Intenzitet napada Septoria tritici na genotipovima pšenice u 2006. godini. in Zbornik rezimea, 8. Savetovanje o zaštiti bilja, Zlatibor, 27.11-01.12.2006.
Beograd : Društvo za zaštitu bilja Srbije., 32-33.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_fiver_4096

Kalentić M, Jevtić R, Telečki M. Intenzitet napada Septoria tritici na genotipovima pšenice u 2006. godini. in Zbornik rezimea, 8. Savetovanje o zaštiti bilja, Zlatibor, 27.11-01.12.2006.. 2006;:32-33.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_fiver_4096 .

Kalentić, Marija, Jevtić, Radivoje, Telečki, Mirjana, "Intenzitet napada Septoria tritici na genotipovima pšenice u 2006. godini" in Zbornik rezimea, 8. Savetovanje o zaštiti bilja, Zlatibor, 27.11-01.12.2006. (2006):32-33,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_fiver_4096 .