Bačkonja, Branislav

Link to this page

Authority KeyName Variants
02309f72-5435-4cb2-9534-6c567f85dd24
  • Bačkonja, Branislav (3)

Author's Bibliography

Uticaj klimatskih promena na proizvodnju pšenice

Glamočlija, Đorđe; Popović, Vera; Markoski, Mile; Janković, Snežana; Ikanović, Jela; Lončarević, Velimir; Strugar, Vladimir; Bačkonja, Branislav

(Smederevska Palanka : Institut za povrtarstvo, 2022)

TY  - CONF
AU  - Glamočlija, Đorđe
AU  - Popović, Vera
AU  - Markoski, Mile
AU  - Janković, Snežana
AU  - Ikanović, Jela
AU  - Lončarević, Velimir
AU  - Strugar, Vladimir
AU  - Bačkonja, Branislav
PY  - 2022
UR  - http://fiver.ifvcns.rs/handle/123456789/3231
AB  - U ovoj studiji, analizirana je proizvodnja pšenice u dvadesetogodišnjem periodu (2001-2020. godina) u svetu i u Srbiji. Variranja visine prinosa zrna po jedinici površine u Srbiji poređene su sa količinom padavina u vegetacionom periodu pšenice. Kvantifikovanjem uticaja klimatskih promena na proizvodnju pšenice daje nam mogućnost da se kreiraju dugoročni planovi u poljoprivrednoj proizvodnji kako bi se održao visok i stabilan prinos zrna. Prosečan prinos zrna, za ispitivani period u svetu, iznosio je 3.112 kg ha-1 dok je u Srbiji bio veći za 26% i iznosio je 3.925 kg ha-1. I pored značajnih godišnjih variranja, trend povećanja prinosa pšenice u svetu bio je značajan. U 2020. godini prosečan prinos zrna u svetu je povećan za 23,5%, a u Srbiji za 34,6% u poređenju sa 2001. godinom. Analiza proizvodnje, kod svetski najvažnijih snabdevača pšenicom, beleži značajno povećanje prinosa po jedinici površine, kao i ukupnu proizvodnju.
AB  - This study analyzed wheat production in the twenty-year period (2001-2020) in the world and in Serbia. Variations in the yield of wheat grains per unit area in Serbia were compared with the amount of precipitation in the growing season. By quantifying the impact of climate change on wheat production, it gives us the opportunity to create long-term plans in agricultural production in order to maintain a high and stable grain yield. The average grain yield, for the examined period in the world, amounted to 3,112 kg ha-1, while in Serbia it was higher by 26% and amounted to 3,925 kg ha-1. Despite significant annual variations, the trend of increasing wheat yields in the world was significant. In 2020, the average grain yield in the world increased by 23.5%, and in Serbia by 34.6% compared to 2001. The analysis of production at the world's most important wheat suppliers records a significant increase in yield per unit area, as well as total production. The analysis of production at the world's most important wheat suppliers records a significant increase in yield per unit area, as well as total production.
PB  - Smederevska Palanka : Institut za povrtarstvo
C3  - Zbornik radova, Biotehnologija i savremeni pristup u gajenju i oplemenjivanju bilja, Smederevska Palanka, 3.11.2022.
T1  - Uticaj klimatskih promena na proizvodnju pšenice
T1  - Impact of climate changes on wheat production
EP  - 223
SP  - 212
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rivec_530
ER  - 
@conference{
author = "Glamočlija, Đorđe and Popović, Vera and Markoski, Mile and Janković, Snežana and Ikanović, Jela and Lončarević, Velimir and Strugar, Vladimir and Bačkonja, Branislav",
year = "2022",
abstract = "U ovoj studiji, analizirana je proizvodnja pšenice u dvadesetogodišnjem periodu (2001-2020. godina) u svetu i u Srbiji. Variranja visine prinosa zrna po jedinici površine u Srbiji poređene su sa količinom padavina u vegetacionom periodu pšenice. Kvantifikovanjem uticaja klimatskih promena na proizvodnju pšenice daje nam mogućnost da se kreiraju dugoročni planovi u poljoprivrednoj proizvodnji kako bi se održao visok i stabilan prinos zrna. Prosečan prinos zrna, za ispitivani period u svetu, iznosio je 3.112 kg ha-1 dok je u Srbiji bio veći za 26% i iznosio je 3.925 kg ha-1. I pored značajnih godišnjih variranja, trend povećanja prinosa pšenice u svetu bio je značajan. U 2020. godini prosečan prinos zrna u svetu je povećan za 23,5%, a u Srbiji za 34,6% u poređenju sa 2001. godinom. Analiza proizvodnje, kod svetski najvažnijih snabdevača pšenicom, beleži značajno povećanje prinosa po jedinici površine, kao i ukupnu proizvodnju., This study analyzed wheat production in the twenty-year period (2001-2020) in the world and in Serbia. Variations in the yield of wheat grains per unit area in Serbia were compared with the amount of precipitation in the growing season. By quantifying the impact of climate change on wheat production, it gives us the opportunity to create long-term plans in agricultural production in order to maintain a high and stable grain yield. The average grain yield, for the examined period in the world, amounted to 3,112 kg ha-1, while in Serbia it was higher by 26% and amounted to 3,925 kg ha-1. Despite significant annual variations, the trend of increasing wheat yields in the world was significant. In 2020, the average grain yield in the world increased by 23.5%, and in Serbia by 34.6% compared to 2001. The analysis of production at the world's most important wheat suppliers records a significant increase in yield per unit area, as well as total production. The analysis of production at the world's most important wheat suppliers records a significant increase in yield per unit area, as well as total production.",
publisher = "Smederevska Palanka : Institut za povrtarstvo",
journal = "Zbornik radova, Biotehnologija i savremeni pristup u gajenju i oplemenjivanju bilja, Smederevska Palanka, 3.11.2022.",
title = "Uticaj klimatskih promena na proizvodnju pšenice, Impact of climate changes on wheat production",
pages = "223-212",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rivec_530"
}
Glamočlija, Đ., Popović, V., Markoski, M., Janković, S., Ikanović, J., Lončarević, V., Strugar, V.,& Bačkonja, B.. (2022). Uticaj klimatskih promena na proizvodnju pšenice. in Zbornik radova, Biotehnologija i savremeni pristup u gajenju i oplemenjivanju bilja, Smederevska Palanka, 3.11.2022.
Smederevska Palanka : Institut za povrtarstvo., 212-223.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rivec_530
Glamočlija Đ, Popović V, Markoski M, Janković S, Ikanović J, Lončarević V, Strugar V, Bačkonja B. Uticaj klimatskih promena na proizvodnju pšenice. in Zbornik radova, Biotehnologija i savremeni pristup u gajenju i oplemenjivanju bilja, Smederevska Palanka, 3.11.2022.. 2022;:212-223.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rivec_530 .
Glamočlija, Đorđe, Popović, Vera, Markoski, Mile, Janković, Snežana, Ikanović, Jela, Lončarević, Velimir, Strugar, Vladimir, Bačkonja, Branislav, "Uticaj klimatskih promena na proizvodnju pšenice" in Zbornik radova, Biotehnologija i savremeni pristup u gajenju i oplemenjivanju bilja, Smederevska Palanka, 3.11.2022. (2022):212-223,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rivec_530 .

Biserka i Rumenka - domaće visokoprinosne sorte prosa kao funkcionalna hrana

Popović, Vera; Ignjatov, Maja; Jovović, Zoran; Ljubičić, Nataša; Đurić, Nenad; Đokić, Milorad; Bačkonja, Branislav; Rajičić, Vera

(Smederevska Palanka : Institut za povrtarstvo, 2021)

TY  - CONF
AU  - Popović, Vera
AU  - Ignjatov, Maja
AU  - Jovović, Zoran
AU  - Ljubičić, Nataša
AU  - Đurić, Nenad
AU  - Đokić, Milorad
AU  - Bačkonja, Branislav
AU  - Rajičić, Vera
PY  - 2021
UR  - http://fiver.ifvcns.rs/handle/123456789/2500
AB  - Proso je žito visoke nutritivne vrednosti i glavni je izvor energije i proteina za milione ljudi u svetu. Koristi ga jedna trećina svetske populacije u ishrani. Sve više se koristi u ishrani zbog pozitivnog efekta na zdravlje ljudi. U ovom radu, analizirana je svetska proizvodnja prosa i agronomske karakteristike domaćih sorti Biserke i Rumenke, gajenih na černozemu, u Bačkom Petrovcu, sa naglaskom na ekološke zahteve, potencijal rodnosti i nutritivne vrednosti. Proso zauzima šesto mesto u svetu među žitaricama, a najveći proizvođači prosa su Azija i Afrika. Zahvaljujući visokoj otpornosti na sušu, proso beleži trend rasta površina u svetu. Prosečni svetski prinosi zrna su 900 kg ha-1. Novosadske sorte ostvarile su statistički značajno više prosečne prinose zrna (2,9 t ha-1) u odnosu na svetske prinose. Proso ima odličnu perspektivu za gajenje u Srbiji i alternativni je usev u sprečavanju nestašice hrane i gladi u sušnim rejonima.
AB  - Millet is acereal, high nutritional value, and is a major source ofenergy and protein for millions of people in worldwide. It is used by onethird of the world's population in the diet. It is more represented in thediet due to the positive effect on human health. In this study, the milletworld production and agronomic characteristics of domestic varietiesBiserka and Rumenka were analyzed, grown on chernozem, in BačkiPetrovac, with emphasis on environmental requirements, fertilitypotential and nutritional value. Millet ranks sixth in the world amongcereals and the largest producers of millet are Asia and Africa. Thanks tothe high resistance to drought, millet has a growing trend in the world.The average world grain yield is 900 kg ha-1. NS varieties achievedstatistically significantly higher average grain yields (2.9 t ha-1) inrelation to world yields. Millet has an excellent prospect for growing inSerbia and is an alternative crop in preventing food shortages and faminein arid regions.
PB  - Smederevska Palanka : Institut za povrtarstvo
C3  - Zbornik radova, Biotehnologija i savremeni pristup u gajenju i oplemenjivanju bilja, Smederevska Palanka, 15. decembar 2021.
T1  - Biserka i Rumenka - domaće visokoprinosne sorte prosa kao funkcionalna hrana
T1  - Biserka аnd Rumenka - domestic high-yield millet varieties as a functional food
EP  - 268
SP  - 261
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rivec_444
ER  - 
@conference{
author = "Popović, Vera and Ignjatov, Maja and Jovović, Zoran and Ljubičić, Nataša and Đurić, Nenad and Đokić, Milorad and Bačkonja, Branislav and Rajičić, Vera",
year = "2021",
abstract = "Proso je žito visoke nutritivne vrednosti i glavni je izvor energije i proteina za milione ljudi u svetu. Koristi ga jedna trećina svetske populacije u ishrani. Sve više se koristi u ishrani zbog pozitivnog efekta na zdravlje ljudi. U ovom radu, analizirana je svetska proizvodnja prosa i agronomske karakteristike domaćih sorti Biserke i Rumenke, gajenih na černozemu, u Bačkom Petrovcu, sa naglaskom na ekološke zahteve, potencijal rodnosti i nutritivne vrednosti. Proso zauzima šesto mesto u svetu među žitaricama, a najveći proizvođači prosa su Azija i Afrika. Zahvaljujući visokoj otpornosti na sušu, proso beleži trend rasta površina u svetu. Prosečni svetski prinosi zrna su 900 kg ha-1. Novosadske sorte ostvarile su statistički značajno više prosečne prinose zrna (2,9 t ha-1) u odnosu na svetske prinose. Proso ima odličnu perspektivu za gajenje u Srbiji i alternativni je usev u sprečavanju nestašice hrane i gladi u sušnim rejonima., Millet is acereal, high nutritional value, and is a major source ofenergy and protein for millions of people in worldwide. It is used by onethird of the world's population in the diet. It is more represented in thediet due to the positive effect on human health. In this study, the milletworld production and agronomic characteristics of domestic varietiesBiserka and Rumenka were analyzed, grown on chernozem, in BačkiPetrovac, with emphasis on environmental requirements, fertilitypotential and nutritional value. Millet ranks sixth in the world amongcereals and the largest producers of millet are Asia and Africa. Thanks tothe high resistance to drought, millet has a growing trend in the world.The average world grain yield is 900 kg ha-1. NS varieties achievedstatistically significantly higher average grain yields (2.9 t ha-1) inrelation to world yields. Millet has an excellent prospect for growing inSerbia and is an alternative crop in preventing food shortages and faminein arid regions.",
publisher = "Smederevska Palanka : Institut za povrtarstvo",
journal = "Zbornik radova, Biotehnologija i savremeni pristup u gajenju i oplemenjivanju bilja, Smederevska Palanka, 15. decembar 2021.",
title = "Biserka i Rumenka - domaće visokoprinosne sorte prosa kao funkcionalna hrana, Biserka аnd Rumenka - domestic high-yield millet varieties as a functional food",
pages = "268-261",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rivec_444"
}
Popović, V., Ignjatov, M., Jovović, Z., Ljubičić, N., Đurić, N., Đokić, M., Bačkonja, B.,& Rajičić, V.. (2021). Biserka i Rumenka - domaće visokoprinosne sorte prosa kao funkcionalna hrana. in Zbornik radova, Biotehnologija i savremeni pristup u gajenju i oplemenjivanju bilja, Smederevska Palanka, 15. decembar 2021.
Smederevska Palanka : Institut za povrtarstvo., 261-268.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rivec_444
Popović V, Ignjatov M, Jovović Z, Ljubičić N, Đurić N, Đokić M, Bačkonja B, Rajičić V. Biserka i Rumenka - domaće visokoprinosne sorte prosa kao funkcionalna hrana. in Zbornik radova, Biotehnologija i savremeni pristup u gajenju i oplemenjivanju bilja, Smederevska Palanka, 15. decembar 2021.. 2021;:261-268.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rivec_444 .
Popović, Vera, Ignjatov, Maja, Jovović, Zoran, Ljubičić, Nataša, Đurić, Nenad, Đokić, Milorad, Bačkonja, Branislav, Rajičić, Vera, "Biserka i Rumenka - domaće visokoprinosne sorte prosa kao funkcionalna hrana" in Zbornik radova, Biotehnologija i savremeni pristup u gajenju i oplemenjivanju bilja, Smederevska Palanka, 15. decembar 2021. (2021):261-268,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rivec_444 .

Značaj folijarne prihrane na produktivnost kukuruza na zemljištu tipa černozem

Bačkonja, Branislav; Kolarić, Ljubiša; Ikanović, Jela; Popović, Vera; Ćosić, Milivoje; Krgović, Savo; Glamočlija, Đorđe

(Smederevska Palanka : Institut za povrtarstvo, 2021)

TY  - CONF
AU  - Bačkonja, Branislav
AU  - Kolarić, Ljubiša
AU  - Ikanović, Jela
AU  - Popović, Vera
AU  - Ćosić, Milivoje
AU  - Krgović, Savo
AU  - Glamočlija, Đorđe
PY  - 2021
UR  - http://fiver.ifvcns.rs/handle/123456789/2501
AB  - Cilj ovog rada bio je da se utvrdi varijabilnost produktivnih osobina hibrida kukuruza različite FAO grupe zrenja na folijarnu ishranu biljaka u agroekološkim uslovima Srema. Makroogledi su postavljeni na imanju Napredak iz Stare Pazove. Zemljište je pripadalo tipu karbonatni černozem. Ovi ogledi predstavljaće deo višegodišnjih sortnih istraživanja koja će se izvoditi na ovom imanju. Prvi rezultati su pokazali da nepovoljni vremenski uslovi nisu značajno uticali na smanjenje prinosa zahvaljujući savremenoj tehnologiji proizvodnje kukuruza koja se primenjuje na Napretku. Prosečan prinos sirovog zrna (17,7% vlažnosti) bio je 17,02 t ha-1. Folijarna hraniva nisu uticala na prinos, jer su upotrebljena u sušnom periodu.
AB  - The aim of this study was to determine the variability of productivetraits of maize hybrids of different FAO maturation groups on foliar plantnutrition in agro-ecological conditions of Srem. Macro-examinationswere set up at the Napredak farm in Stara Pazova. The land belonged tothe carbonate chernozem type. These experiments will be part of many years of varietal research that will be performed on this property. Thefirst results showed that unfavorable weather conditions did notsignificantly affect the reduction of yield thanks to the moderntechnology of corn production applied to Napredak. The average yield ofraw grain (17.7% moisture) was 17.02 t ha-1. The foliar nutrients did notaffect the yield, because they were used in the period when there was noprecipitation.
PB  - Smederevska Palanka : Institut za povrtarstvo
C3  - Zbornik radova, Biotehnologija i savremeni pristup u gajenju i oplemenjivanju bilja, Smederevska Palanka, 15. decembar 2021.
T1  - Značaj folijarne prihrane na produktivnost kukuruza na zemljištu tipa černozem
T1  - The importance of foliar nutrition on maize productivity on chernozem type
EP  - 260
SP  - 253
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rivec_443
ER  - 
@conference{
author = "Bačkonja, Branislav and Kolarić, Ljubiša and Ikanović, Jela and Popović, Vera and Ćosić, Milivoje and Krgović, Savo and Glamočlija, Đorđe",
year = "2021",
abstract = "Cilj ovog rada bio je da se utvrdi varijabilnost produktivnih osobina hibrida kukuruza različite FAO grupe zrenja na folijarnu ishranu biljaka u agroekološkim uslovima Srema. Makroogledi su postavljeni na imanju Napredak iz Stare Pazove. Zemljište je pripadalo tipu karbonatni černozem. Ovi ogledi predstavljaće deo višegodišnjih sortnih istraživanja koja će se izvoditi na ovom imanju. Prvi rezultati su pokazali da nepovoljni vremenski uslovi nisu značajno uticali na smanjenje prinosa zahvaljujući savremenoj tehnologiji proizvodnje kukuruza koja se primenjuje na Napretku. Prosečan prinos sirovog zrna (17,7% vlažnosti) bio je 17,02 t ha-1. Folijarna hraniva nisu uticala na prinos, jer su upotrebljena u sušnom periodu., The aim of this study was to determine the variability of productivetraits of maize hybrids of different FAO maturation groups on foliar plantnutrition in agro-ecological conditions of Srem. Macro-examinationswere set up at the Napredak farm in Stara Pazova. The land belonged tothe carbonate chernozem type. These experiments will be part of many years of varietal research that will be performed on this property. Thefirst results showed that unfavorable weather conditions did notsignificantly affect the reduction of yield thanks to the moderntechnology of corn production applied to Napredak. The average yield ofraw grain (17.7% moisture) was 17.02 t ha-1. The foliar nutrients did notaffect the yield, because they were used in the period when there was noprecipitation.",
publisher = "Smederevska Palanka : Institut za povrtarstvo",
journal = "Zbornik radova, Biotehnologija i savremeni pristup u gajenju i oplemenjivanju bilja, Smederevska Palanka, 15. decembar 2021.",
title = "Značaj folijarne prihrane na produktivnost kukuruza na zemljištu tipa černozem, The importance of foliar nutrition on maize productivity on chernozem type",
pages = "260-253",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rivec_443"
}
Bačkonja, B., Kolarić, L., Ikanović, J., Popović, V., Ćosić, M., Krgović, S.,& Glamočlija, Đ.. (2021). Značaj folijarne prihrane na produktivnost kukuruza na zemljištu tipa černozem. in Zbornik radova, Biotehnologija i savremeni pristup u gajenju i oplemenjivanju bilja, Smederevska Palanka, 15. decembar 2021.
Smederevska Palanka : Institut za povrtarstvo., 253-260.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rivec_443
Bačkonja B, Kolarić L, Ikanović J, Popović V, Ćosić M, Krgović S, Glamočlija Đ. Značaj folijarne prihrane na produktivnost kukuruza na zemljištu tipa černozem. in Zbornik radova, Biotehnologija i savremeni pristup u gajenju i oplemenjivanju bilja, Smederevska Palanka, 15. decembar 2021.. 2021;:253-260.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rivec_443 .
Bačkonja, Branislav, Kolarić, Ljubiša, Ikanović, Jela, Popović, Vera, Ćosić, Milivoje, Krgović, Savo, Glamočlija, Đorđe, "Značaj folijarne prihrane na produktivnost kukuruza na zemljištu tipa černozem" in Zbornik radova, Biotehnologija i savremeni pristup u gajenju i oplemenjivanju bilja, Smederevska Palanka, 15. decembar 2021. (2021):253-260,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rivec_443 .