Stanković, Slavica

Link to this page

Authority KeyName Variants
2730abd6-9543-400e-8f4a-f36cb9651824
  • Stanković, Slavica (4)
Projects

Author's Bibliography

Razvoj biljne mikologije u Srbiji

Bulajić, Aleksandra; Ivanović, Mirko; Aleksić, Goran; Tanović, Brankica; Stojšin, Vera; Jevtić, Radivoje; Stanković, Slavica; Milenković, Ivan

(Beograd : Društvo za zaštitu bilja Srbije, 2021)

TY  - CONF
AU  - Bulajić, Aleksandra
AU  - Ivanović, Mirko
AU  - Aleksić, Goran
AU  - Tanović, Brankica
AU  - Stojšin, Vera
AU  - Jevtić, Radivoje
AU  - Stanković, Slavica
AU  - Milenković, Ivan
PY  - 2021
UR  - http://fiver.ifvcns.rs/handle/123456789/4243
AB  - Proučavanja fitopatogenih gljiva i pseudogljiva u našoj zemlji imaju dugu tradiciju, a početak se uglavnom povezuje sa osnivanjem Poljoprivredno-šumarskog fakulteta davne 1919. godine. Fitopatogene gljive su danas u svetu široko poznati patogeni koji pričinjavaju oko 70% šteta od svih biljnih bolesti. U Srbiji, fitopatogene gljive i pseudogljive takođe redovno nanose velike štete u biljnoj proizvodnji pa su među proizvođačima prepoznate kao važni uzročnici gubitaka koji se mogu sprečiti ili ublažiti samo uz podršku nauke. Po svemu, istraživanja fitopatogenih gljiva i pseudogljiva danas predstavljaju jednu dobro profilisanu i značajnu oblast primenjenih istaživanja.
PB  - Beograd : Društvo za zaštitu bilja Srbije
C3  - Zbornik rezimea radova, 16. Simpozijum o zaštiti bilja, Zlatibor, 22-25. novembar 2021.
T1  - Razvoj biljne mikologije u Srbiji
EP  - 12
SP  - 11
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_fiver_4243
ER  - 
@conference{
author = "Bulajić, Aleksandra and Ivanović, Mirko and Aleksić, Goran and Tanović, Brankica and Stojšin, Vera and Jevtić, Radivoje and Stanković, Slavica and Milenković, Ivan",
year = "2021",
abstract = "Proučavanja fitopatogenih gljiva i pseudogljiva u našoj zemlji imaju dugu tradiciju, a početak se uglavnom povezuje sa osnivanjem Poljoprivredno-šumarskog fakulteta davne 1919. godine. Fitopatogene gljive su danas u svetu široko poznati patogeni koji pričinjavaju oko 70% šteta od svih biljnih bolesti. U Srbiji, fitopatogene gljive i pseudogljive takođe redovno nanose velike štete u biljnoj proizvodnji pa su među proizvođačima prepoznate kao važni uzročnici gubitaka koji se mogu sprečiti ili ublažiti samo uz podršku nauke. Po svemu, istraživanja fitopatogenih gljiva i pseudogljiva danas predstavljaju jednu dobro profilisanu i značajnu oblast primenjenih istaživanja.",
publisher = "Beograd : Društvo za zaštitu bilja Srbije",
journal = "Zbornik rezimea radova, 16. Simpozijum o zaštiti bilja, Zlatibor, 22-25. novembar 2021.",
title = "Razvoj biljne mikologije u Srbiji",
pages = "12-11",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_fiver_4243"
}
Bulajić, A., Ivanović, M., Aleksić, G., Tanović, B., Stojšin, V., Jevtić, R., Stanković, S.,& Milenković, I.. (2021). Razvoj biljne mikologije u Srbiji. in Zbornik rezimea radova, 16. Simpozijum o zaštiti bilja, Zlatibor, 22-25. novembar 2021.
Beograd : Društvo za zaštitu bilja Srbije., 11-12.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_fiver_4243
Bulajić A, Ivanović M, Aleksić G, Tanović B, Stojšin V, Jevtić R, Stanković S, Milenković I. Razvoj biljne mikologije u Srbiji. in Zbornik rezimea radova, 16. Simpozijum o zaštiti bilja, Zlatibor, 22-25. novembar 2021.. 2021;:11-12.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_fiver_4243 .
Bulajić, Aleksandra, Ivanović, Mirko, Aleksić, Goran, Tanović, Brankica, Stojšin, Vera, Jevtić, Radivoje, Stanković, Slavica, Milenković, Ivan, "Razvoj biljne mikologije u Srbiji" in Zbornik rezimea radova, 16. Simpozijum o zaštiti bilja, Zlatibor, 22-25. novembar 2021. (2021):11-12,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_fiver_4243 .

Pregled oplemenjivanja na otpornost prema patogenima u Srbiji

Jevtić, Radivoje; Stojanović, Srbobran; Stanković, Slavica; Paunović, Svetlana; Mijatović, Mirjana; Maširević, Stevan; Bošković, Jelena

(Beograd : Društvo za zaštitu bilja Srbije, 2021)

TY  - CONF
AU  - Jevtić, Radivoje
AU  - Stojanović, Srbobran
AU  - Stanković, Slavica
AU  - Paunović, Svetlana
AU  - Mijatović, Mirjana
AU  - Maširević, Stevan
AU  - Bošković, Jelena
PY  - 2021
UR  - http://fiver.ifvcns.rs/handle/123456789/2384
AB  - Oplemenjivanje na otpornost prema patogenima je najefikasnija i najprihvatljivija mera sa stanovišta zaštite bilja i zaštite životne sredine. U Srbiji se razvijala paralelno sa razvojem oplemenjivačkih programa ratarskih, povrtarskih i voćarskih biljnih vrsta. Istraživanja su se vršila u dva pravca u zavisnosti od toga da li je proučavana genetička osnova biljke ili varijabilnost patogena u uslovima spoljne sredine. Problemi u proizvodnji najznačajnijih ratarskih, povrtarskih i voćarskih biljnih vrsta, često su bili vezani za pojavu novih patogena koji su pretili da onemoguće gajenje na teritoriji Srbije. Rešenja su bila u pronalaženju i ugradnji jednog ili više gena koji su omogućavali vertikalnu (kratkotrajnu) ili horizontalnu (dugotrajnu) otpornost. Zbog toga je najperspektivnija sintetička selekcija koja podrazumeva istovremenu inkorporaciju gena vertikalne i horizontalne otpornosti.
PB  - Beograd : Društvo za zaštitu bilja Srbije
C3  - Zbornik rezimea radova, 16. Savetovanje o zaštiti bilja, Zlatibor, 22-25. februar 2021.
T1  - Pregled oplemenjivanja na otpornost prema patogenima u Srbiji
EP  - 11
SP  - 10
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_fiver_2384
ER  - 
@conference{
author = "Jevtić, Radivoje and Stojanović, Srbobran and Stanković, Slavica and Paunović, Svetlana and Mijatović, Mirjana and Maširević, Stevan and Bošković, Jelena",
year = "2021",
abstract = "Oplemenjivanje na otpornost prema patogenima je najefikasnija i najprihvatljivija mera sa stanovišta zaštite bilja i zaštite životne sredine. U Srbiji se razvijala paralelno sa razvojem oplemenjivačkih programa ratarskih, povrtarskih i voćarskih biljnih vrsta. Istraživanja su se vršila u dva pravca u zavisnosti od toga da li je proučavana genetička osnova biljke ili varijabilnost patogena u uslovima spoljne sredine. Problemi u proizvodnji najznačajnijih ratarskih, povrtarskih i voćarskih biljnih vrsta, često su bili vezani za pojavu novih patogena koji su pretili da onemoguće gajenje na teritoriji Srbije. Rešenja su bila u pronalaženju i ugradnji jednog ili više gena koji su omogućavali vertikalnu (kratkotrajnu) ili horizontalnu (dugotrajnu) otpornost. Zbog toga je najperspektivnija sintetička selekcija koja podrazumeva istovremenu inkorporaciju gena vertikalne i horizontalne otpornosti.",
publisher = "Beograd : Društvo za zaštitu bilja Srbije",
journal = "Zbornik rezimea radova, 16. Savetovanje o zaštiti bilja, Zlatibor, 22-25. februar 2021.",
title = "Pregled oplemenjivanja na otpornost prema patogenima u Srbiji",
pages = "11-10",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_fiver_2384"
}
Jevtić, R., Stojanović, S., Stanković, S., Paunović, S., Mijatović, M., Maširević, S.,& Bošković, J.. (2021). Pregled oplemenjivanja na otpornost prema patogenima u Srbiji. in Zbornik rezimea radova, 16. Savetovanje o zaštiti bilja, Zlatibor, 22-25. februar 2021.
Beograd : Društvo za zaštitu bilja Srbije., 10-11.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_fiver_2384
Jevtić R, Stojanović S, Stanković S, Paunović S, Mijatović M, Maširević S, Bošković J. Pregled oplemenjivanja na otpornost prema patogenima u Srbiji. in Zbornik rezimea radova, 16. Savetovanje o zaštiti bilja, Zlatibor, 22-25. februar 2021.. 2021;:10-11.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_fiver_2384 .
Jevtić, Radivoje, Stojanović, Srbobran, Stanković, Slavica, Paunović, Svetlana, Mijatović, Mirjana, Maširević, Stevan, Bošković, Jelena, "Pregled oplemenjivanja na otpornost prema patogenima u Srbiji" in Zbornik rezimea radova, 16. Savetovanje o zaštiti bilja, Zlatibor, 22-25. februar 2021. (2021):10-11,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_fiver_2384 .

Identification of Tilletia species using rep-PCR fingerprinting technique

Župunski, Vesna; Ignjatović-Micić, Dragana; Nikolić, Ana; Stanković, Slavica; Jevtić, Radivoje; Lević, Jelena; Ivanović, Dragica

(Društvo genetičara Srbije, Beograd, 2011)

TY  - JOUR
AU  - Župunski, Vesna
AU  - Ignjatović-Micić, Dragana
AU  - Nikolić, Ana
AU  - Stanković, Slavica
AU  - Jevtić, Radivoje
AU  - Lević, Jelena
AU  - Ivanović, Dragica
PY  - 2011
UR  - http://fiver.ifvcns.rs/handle/123456789/1027
AB  - Analyzing 167 non-processed seed samples of wheat, it was found that 145 samples (86.8 %) were contaminated with Tilletia species, while 22 (13.2 %) samples were not contaminated. By using rep-PCR fingerprinting technique, it was found that DNA isolates of T. tritici originated from Serbian wheat samples had 80 % similarity with positive control for T. tritici. One isolate shared similarity of 60% with T. tritici, T. controversa and T. laevis. It was supposed that this isolate belongs to T. bromi. Isolate of T. laevis shared a similarity of 70 % with isolates of T. tritici and T. controversa, while T. walkeri was more than 10 % similar with T. tritici, T. controversa and T. laevis. Although T. controversa and T. tritici had high percent of genetic similarity, they were clustered separately. Our results suggest that rep-PCR fingerprinting could be a useful tool for monitoring presence of morphologically similar Tilletia species in wheat production areas.
AB  - Istraživanjem kontaminiranosti uzoraka semena pšenice teleutosporama Tilletia vrsta, utvrđeno je da je od 167 uzoraka nedorađenog semena pšenice, bilo kontaminirano 145 (86,8%), dok su 22 uzorka (13,2%) smatrana nekontaminiranim. Identifikacija Tilletia vrsta izvršena je rep-PCR fingerprinting tehnikom. Izolati prikupljeni na teritoriji Republike Srbije identifikovani su kao T. tritici, s obzirom da su sa pozitivnom kontrolom imali genetičku sličnost veću od 80%. Jedan od izolata koji je vodio poreklo iz opštine Apatin bio je oko 60% genetički sličan sa izolatima T. tritici, T. controversa i T. laevis. Pretpostavljeno je da pripada vrsti T. bromi. Genetička sličnost izolata T. walkeri i vrsta: T. tritici, T. laevis i T. controversa, iznosila je nešto više od 10%. Genetička sličnost T. tritici, T. controversa i T. laevis bila je oko 70 %. I pored visokog procenta genetičke sličnosti između T. controversa i T. tritici, napravljena je razlika među njima, što rep-PCR fingerprinting tehniku čini veoma podesnom za praćenje prisustva morfološki sličnih Tilleria vrsta prilikom kontrole kvaliteta semena pšenice.
PB  - Društvo genetičara Srbije, Beograd
T2  - Genetika-Belgrade
T1  - Identification of Tilletia species using rep-PCR fingerprinting technique
T1  - Identifikacija vrsta roda Tilletia rep-PCR fingerprinting tehnikom
EP  - 195
IS  - 1
SP  - 183
VL  - 43
DO  - 10.2298/GENSR1101183Z
ER  - 
@article{
author = "Župunski, Vesna and Ignjatović-Micić, Dragana and Nikolić, Ana and Stanković, Slavica and Jevtić, Radivoje and Lević, Jelena and Ivanović, Dragica",
year = "2011",
abstract = "Analyzing 167 non-processed seed samples of wheat, it was found that 145 samples (86.8 %) were contaminated with Tilletia species, while 22 (13.2 %) samples were not contaminated. By using rep-PCR fingerprinting technique, it was found that DNA isolates of T. tritici originated from Serbian wheat samples had 80 % similarity with positive control for T. tritici. One isolate shared similarity of 60% with T. tritici, T. controversa and T. laevis. It was supposed that this isolate belongs to T. bromi. Isolate of T. laevis shared a similarity of 70 % with isolates of T. tritici and T. controversa, while T. walkeri was more than 10 % similar with T. tritici, T. controversa and T. laevis. Although T. controversa and T. tritici had high percent of genetic similarity, they were clustered separately. Our results suggest that rep-PCR fingerprinting could be a useful tool for monitoring presence of morphologically similar Tilletia species in wheat production areas., Istraživanjem kontaminiranosti uzoraka semena pšenice teleutosporama Tilletia vrsta, utvrđeno je da je od 167 uzoraka nedorađenog semena pšenice, bilo kontaminirano 145 (86,8%), dok su 22 uzorka (13,2%) smatrana nekontaminiranim. Identifikacija Tilletia vrsta izvršena je rep-PCR fingerprinting tehnikom. Izolati prikupljeni na teritoriji Republike Srbije identifikovani su kao T. tritici, s obzirom da su sa pozitivnom kontrolom imali genetičku sličnost veću od 80%. Jedan od izolata koji je vodio poreklo iz opštine Apatin bio je oko 60% genetički sličan sa izolatima T. tritici, T. controversa i T. laevis. Pretpostavljeno je da pripada vrsti T. bromi. Genetička sličnost izolata T. walkeri i vrsta: T. tritici, T. laevis i T. controversa, iznosila je nešto više od 10%. Genetička sličnost T. tritici, T. controversa i T. laevis bila je oko 70 %. I pored visokog procenta genetičke sličnosti između T. controversa i T. tritici, napravljena je razlika među njima, što rep-PCR fingerprinting tehniku čini veoma podesnom za praćenje prisustva morfološki sličnih Tilleria vrsta prilikom kontrole kvaliteta semena pšenice.",
publisher = "Društvo genetičara Srbije, Beograd",
journal = "Genetika-Belgrade",
title = "Identification of Tilletia species using rep-PCR fingerprinting technique, Identifikacija vrsta roda Tilletia rep-PCR fingerprinting tehnikom",
pages = "195-183",
number = "1",
volume = "43",
doi = "10.2298/GENSR1101183Z"
}
Župunski, V., Ignjatović-Micić, D., Nikolić, A., Stanković, S., Jevtić, R., Lević, J.,& Ivanović, D.. (2011). Identification of Tilletia species using rep-PCR fingerprinting technique. in Genetika-Belgrade
Društvo genetičara Srbije, Beograd., 43(1), 183-195.
https://doi.org/10.2298/GENSR1101183Z
Župunski V, Ignjatović-Micić D, Nikolić A, Stanković S, Jevtić R, Lević J, Ivanović D. Identification of Tilletia species using rep-PCR fingerprinting technique. in Genetika-Belgrade. 2011;43(1):183-195.
doi:10.2298/GENSR1101183Z .
Župunski, Vesna, Ignjatović-Micić, Dragana, Nikolić, Ana, Stanković, Slavica, Jevtić, Radivoje, Lević, Jelena, Ivanović, Dragica, "Identification of Tilletia species using rep-PCR fingerprinting technique" in Genetika-Belgrade, 43, no. 1 (2011):183-195,
https://doi.org/10.2298/GENSR1101183Z . .
8
6
10

Nacionalne kolekcije mikroorganizama značajne za poljoprivredu

Lević, Jelena; Stanković, Slavica; Ivanović, Dragica; Jevtić, Radivoje; Krnjaja, Vesna; Obradović, Aleksa

(Beograd : Društvo genetičara Srbije, 2006)

TY  - CONF
AU  - Lević, Jelena
AU  - Stanković, Slavica
AU  - Ivanović, Dragica
AU  - Jevtić, Radivoje
AU  - Krnjaja, Vesna
AU  - Obradović, Aleksa
PY  - 2006
UR  - http://fiver.ifvcns.rs/handle/123456789/4093
AB  - U svetu postoji 514 nacionalnih/međunarodnih kolekcija mikroorganizama u 66 zemalja, koje uključuju i dve kolekcije bakterija azotofiksatora u Srbiji: Collection of Bacteria (853 soja bakterija i jedna vrsta gljive)- Institute of Soil Science Department of soil Microbiology; Belgrade; i Novi Sad Collection of Nitrogen Fixing Bacteria (44 soja) - Institute of Field Vegetable Crops, Novi Sad (World Data Center on Microorganisms). Neki mikroorganizmi sa našeg podneblja deponovani su u međunarodnim kolekcijama, ali o tome naučna javnost nije upoznata. Pored navedenih, u Srbiji postoje veoma bogate, posebno sojevima gljiva, nezvanične kolekcije koje se čuvaju u pojedinim institucijama (npr. preko 3600 izolata od 84 determinisane vrste gljiva u Institutu za kukuruz "Zemun Polje"; 65 sojeva gljiva poreklom iz pšenice i brojne radne kolekcije s drugih biljnih vrsta u Naučnom institutu za ratarstvo i povrtarstvo, Novi Sad; 262 soja gljiva u Institutu za stočarstvo, Zemun; 242 determinisana izolata fitopatogenih bakterija na Poljoprivrednom fakultetu u Beogradu). Zbog nedostatka potrebne opreme i primene nestandardizovanih postupaka konzerviranja, originalnost i vitalnost ovih mikroorganizama nije moguće očuvati u dužem vremenskom periodu.
AB  - There are 514 national/international collections of microorganisms in 66 countries that include two collections of nitrogen fixing bacteria in Serbia: Collection of Bacteria (853 strains of bacteria and one fungal species) - Institute of Soil Science, Department of Soil Microbiology, Belgrade; and the Novi Sad Collection of Nitrogen Fixing Bacteria (44 strains) - Institute of Field and Vegetable Crops, Novi Sad (World Data Centre on Microorganisms). Some of microorganisms originating from our regions are deposited in the international collections, but our scientific community is not yet informed. Besides stated collections in Serbia, there are very rich unofficial collections, especially in fungal strains, stored in certain institutions ( e.g. over 3,600 isolates out of 84 determined fungal species are stored at the Maize Research Institute, Zemun Polje; 65 fungal strains originating from wheat and numerous working collections from other plant species arc stored at the Institute of Field and Vegetable Crops, Novi Sad; 262 fungal strains are stored at the Institute for Animal Husbandry, Zemun; there are 242 determined isolates of phytopathogenic bacteria at the Faculty of Agriculture, Belgrade). Due to a lack of the necessary equipment and the application of non-standardised procedures in conservation, it is not possible to maintain the originality and vitality of these microorganisms in a longer period of time.
PB  - Beograd : Društvo genetičara Srbije
PB  - Beograd : Društvo selekcionera i semenara Republike Srbije
C3  - Zbornik abstrakata, 3. Simpozijum Sekcije za oplemenjivanje organizama Društva genetičara Srbije i 4. Naučno-stručni simpozijum iz selekcije i semenarstva Društva selekcionara i semenara Srbije, Zlatibor, 16-20. maj 2006.
T1  - Nacionalne kolekcije mikroorganizama značajne za poljoprivredu
T1  - National collections of microorganisms important for agriculture
EP  - 116
SP  - 116
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_fiver_4093
ER  - 
@conference{
author = "Lević, Jelena and Stanković, Slavica and Ivanović, Dragica and Jevtić, Radivoje and Krnjaja, Vesna and Obradović, Aleksa",
year = "2006",
abstract = "U svetu postoji 514 nacionalnih/međunarodnih kolekcija mikroorganizama u 66 zemalja, koje uključuju i dve kolekcije bakterija azotofiksatora u Srbiji: Collection of Bacteria (853 soja bakterija i jedna vrsta gljive)- Institute of Soil Science Department of soil Microbiology; Belgrade; i Novi Sad Collection of Nitrogen Fixing Bacteria (44 soja) - Institute of Field Vegetable Crops, Novi Sad (World Data Center on Microorganisms). Neki mikroorganizmi sa našeg podneblja deponovani su u međunarodnim kolekcijama, ali o tome naučna javnost nije upoznata. Pored navedenih, u Srbiji postoje veoma bogate, posebno sojevima gljiva, nezvanične kolekcije koje se čuvaju u pojedinim institucijama (npr. preko 3600 izolata od 84 determinisane vrste gljiva u Institutu za kukuruz "Zemun Polje"; 65 sojeva gljiva poreklom iz pšenice i brojne radne kolekcije s drugih biljnih vrsta u Naučnom institutu za ratarstvo i povrtarstvo, Novi Sad; 262 soja gljiva u Institutu za stočarstvo, Zemun; 242 determinisana izolata fitopatogenih bakterija na Poljoprivrednom fakultetu u Beogradu). Zbog nedostatka potrebne opreme i primene nestandardizovanih postupaka konzerviranja, originalnost i vitalnost ovih mikroorganizama nije moguće očuvati u dužem vremenskom periodu., There are 514 national/international collections of microorganisms in 66 countries that include two collections of nitrogen fixing bacteria in Serbia: Collection of Bacteria (853 strains of bacteria and one fungal species) - Institute of Soil Science, Department of Soil Microbiology, Belgrade; and the Novi Sad Collection of Nitrogen Fixing Bacteria (44 strains) - Institute of Field and Vegetable Crops, Novi Sad (World Data Centre on Microorganisms). Some of microorganisms originating from our regions are deposited in the international collections, but our scientific community is not yet informed. Besides stated collections in Serbia, there are very rich unofficial collections, especially in fungal strains, stored in certain institutions ( e.g. over 3,600 isolates out of 84 determined fungal species are stored at the Maize Research Institute, Zemun Polje; 65 fungal strains originating from wheat and numerous working collections from other plant species arc stored at the Institute of Field and Vegetable Crops, Novi Sad; 262 fungal strains are stored at the Institute for Animal Husbandry, Zemun; there are 242 determined isolates of phytopathogenic bacteria at the Faculty of Agriculture, Belgrade). Due to a lack of the necessary equipment and the application of non-standardised procedures in conservation, it is not possible to maintain the originality and vitality of these microorganisms in a longer period of time.",
publisher = "Beograd : Društvo genetičara Srbije, Beograd : Društvo selekcionera i semenara Republike Srbije",
journal = "Zbornik abstrakata, 3. Simpozijum Sekcije za oplemenjivanje organizama Društva genetičara Srbije i 4. Naučno-stručni simpozijum iz selekcije i semenarstva Društva selekcionara i semenara Srbije, Zlatibor, 16-20. maj 2006.",
title = "Nacionalne kolekcije mikroorganizama značajne za poljoprivredu, National collections of microorganisms important for agriculture",
pages = "116-116",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_fiver_4093"
}
Lević, J., Stanković, S., Ivanović, D., Jevtić, R., Krnjaja, V.,& Obradović, A.. (2006). Nacionalne kolekcije mikroorganizama značajne za poljoprivredu. in Zbornik abstrakata, 3. Simpozijum Sekcije za oplemenjivanje organizama Društva genetičara Srbije i 4. Naučno-stručni simpozijum iz selekcije i semenarstva Društva selekcionara i semenara Srbije, Zlatibor, 16-20. maj 2006.
Beograd : Društvo genetičara Srbije., 116-116.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_fiver_4093
Lević J, Stanković S, Ivanović D, Jevtić R, Krnjaja V, Obradović A. Nacionalne kolekcije mikroorganizama značajne za poljoprivredu. in Zbornik abstrakata, 3. Simpozijum Sekcije za oplemenjivanje organizama Društva genetičara Srbije i 4. Naučno-stručni simpozijum iz selekcije i semenarstva Društva selekcionara i semenara Srbije, Zlatibor, 16-20. maj 2006.. 2006;:116-116.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_fiver_4093 .
Lević, Jelena, Stanković, Slavica, Ivanović, Dragica, Jevtić, Radivoje, Krnjaja, Vesna, Obradović, Aleksa, "Nacionalne kolekcije mikroorganizama značajne za poljoprivredu" in Zbornik abstrakata, 3. Simpozijum Sekcije za oplemenjivanje organizama Društva genetičara Srbije i 4. Naučno-stručni simpozijum iz selekcije i semenarstva Društva selekcionara i semenara Srbije, Zlatibor, 16-20. maj 2006. (2006):116-116,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_fiver_4093 .