TY  - CONF
AU  - Dolapčev-Rakić, Anja
AU  - Katanski, Snežana
AU  - Uhlarik, Ana
AU  - Vasiljević, Sanja
AU  - Đorđević, Vuk
AU  - Mamlić, Zlatica
AU  - Tančić-Živanov, Sonja
AU  - Sinjushin, Andrey
AU  - Balać, Miloš
AU  - Popov, Siniša
PY  - 2024
UR  - http://fiver.ifvcns.rs/handle/123456789/4265
AB  - Krmno bilje predstavlja grupu različitih biljnih vrsta iz familija Poaceae, Fabaceae, Brassicaceae, Amaranthaceae, za koje je zajedničko formiranje bujne vegetativne mase koja se koristi u ishrani stoke (Karagić i sar., 2019). U poslednje tri godine, površine pod krmnim biljem u Srbiji iznosile su između 223.000 i 235.000 ha. Tokom 2020. godine krmno bilje je u ukupnoj površini zasejanih oranica i bašta zauzimalo 9,0%, tokom 2021. godine 8,7%, a 2022. godine 8,6% (Republika Srbija, 2023). Biljna masa krmnih biljaka se u ishrani stoke koristi kao kabasta ili koncentrovana hrana, kao proteinska ili ugljeno-hidratna komponenta. Krmne biljne vrste se mogu gajiti kao pašnjaci i livade ili kao oranične kulture, usevi koji se uzgajaju za konzervisanu ili svežu hranu (Fuglie et al., 2021). U Srbiji je dominantniji način iskorišćavanja proizvodnja kabaste stočne hrane, zelena krma, seno, senaža ili silaža, dok se proteinski grašak koristi za proizvodnju zrna (Karagić i sar., 2012). Upotrebom konzervisane kabaste hrane zadovoljavajućeg kvaliteta postiže se ušteda u proizvodnji na račun manje potrošnje skupih koncentrata (Karagić i sar., 2016). Većina krmnih biljaka može se gajiti i kao združeni usev sa drugim biljnim vrstama i na taj način osigurava se proizvodnja veće količine izbalansirane stočne hrane u pogledu hranljive vrednosti. Gajenje krmnog bilja ima niz prednosti, osim direktne koristi koja se ogleda u proizvodnji stočne hrane, uključivanjem krmnih biljaka u plodored smanjuje se ili u potpunosti izostavlja primena mineralnih đubriva i povećava efikasnost iskorišćavanja mehanizacije (Katanski i sar., 2022).
Za postizanje visokih prinosa zelene krme zadovoljavajućeg kvaliteta neophodna je pravovremena primena svih neophodnih agrotehničkih mera. Mamlić i sar. (2023) su na osnovu rezultata višegodišnjih istraživanja na biljkama iz familije leguminoza zaključili da pravovremena i pravilna primena preporučenih agrotehničkih mera, pre svega obrada zemljišta i upotreba đubriva u proizvodnji, imaju veliki uticaj na ostvarivanje visokog prinosa.
PB  - Novi Sad : Institut za ratarstvo i povrtarstvo
C3  - Zbornik referata, 58. Savetovanje agronoma i poljoprivrednika Srbije (SAPS) i 4. Savetovanje agronoma Srbije i Republike Srpske, 29.01-02.02.2024. Zlatibor
T1  - Kritični momenti u proizvodnji krmnog bilja
EP  - 39
SP  - 33
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_fiver_4265
ER  - 

@conference{
author = "Dolapčev-Rakić, Anja and Katanski, Snežana and Uhlarik, Ana and Vasiljević, Sanja and Đorđević, Vuk and Mamlić, Zlatica and Tančić-Živanov, Sonja and Sinjushin, Andrey and Balać, Miloš and Popov, Siniša",
year = "2024",
abstract = "Krmno bilje predstavlja grupu različitih biljnih vrsta iz familija Poaceae, Fabaceae, Brassicaceae, Amaranthaceae, za koje je zajedničko formiranje bujne vegetativne mase koja se koristi u ishrani stoke (Karagić i sar., 2019). U poslednje tri godine, površine pod krmnim biljem u Srbiji iznosile su između 223.000 i 235.000 ha. Tokom 2020. godine krmno bilje je u ukupnoj površini zasejanih oranica i bašta zauzimalo 9,0%, tokom 2021. godine 8,7%, a 2022. godine 8,6% (Republika Srbija, 2023). Biljna masa krmnih biljaka se u ishrani stoke koristi kao kabasta ili koncentrovana hrana, kao proteinska ili ugljeno-hidratna komponenta. Krmne biljne vrste se mogu gajiti kao pašnjaci i livade ili kao oranične kulture, usevi koji se uzgajaju za konzervisanu ili svežu hranu (Fuglie et al., 2021). U Srbiji je dominantniji način iskorišćavanja proizvodnja kabaste stočne hrane, zelena krma, seno, senaža ili silaža, dok se proteinski grašak koristi za proizvodnju zrna (Karagić i sar., 2012). Upotrebom konzervisane kabaste hrane zadovoljavajućeg kvaliteta postiže se ušteda u proizvodnji na račun manje potrošnje skupih koncentrata (Karagić i sar., 2016). Većina krmnih biljaka može se gajiti i kao združeni usev sa drugim biljnim vrstama i na taj način osigurava se proizvodnja veće količine izbalansirane stočne hrane u pogledu hranljive vrednosti. Gajenje krmnog bilja ima niz prednosti, osim direktne koristi koja se ogleda u proizvodnji stočne hrane, uključivanjem krmnih biljaka u plodored smanjuje se ili u potpunosti izostavlja primena mineralnih đubriva i povećava efikasnost iskorišćavanja mehanizacije (Katanski i sar., 2022).
Za postizanje visokih prinosa zelene krme zadovoljavajućeg kvaliteta neophodna je pravovremena primena svih neophodnih agrotehničkih mera. Mamlić i sar. (2023) su na osnovu rezultata višegodišnjih istraživanja na biljkama iz familije leguminoza zaključili da pravovremena i pravilna primena preporučenih agrotehničkih mera, pre svega obrada zemljišta i upotreba đubriva u proizvodnji, imaju veliki uticaj na ostvarivanje visokog prinosa.",
publisher = "Novi Sad : Institut za ratarstvo i povrtarstvo",
journal = "Zbornik referata, 58. Savetovanje agronoma i poljoprivrednika Srbije (SAPS) i 4. Savetovanje agronoma Srbije i Republike Srpske, 29.01-02.02.2024. Zlatibor",
title = "Kritični momenti u proizvodnji krmnog bilja",
pages = "39-33",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_fiver_4265"
}

Dolapčev-Rakić, A., Katanski, S., Uhlarik, A., Vasiljević, S., Đorđević, V., Mamlić, Z., Tančić-Živanov, S., Sinjushin, A., Balać, M.,& Popov, S.. (2024). Kritični momenti u proizvodnji krmnog bilja. in Zbornik referata, 58. Savetovanje agronoma i poljoprivrednika Srbije (SAPS) i 4. Savetovanje agronoma Srbije i Republike Srpske, 29.01-02.02.2024. Zlatibor
Novi Sad : Institut za ratarstvo i povrtarstvo., 33-39.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_fiver_4265

Dolapčev-Rakić A, Katanski S, Uhlarik A, Vasiljević S, Đorđević V, Mamlić Z, Tančić-Živanov S, Sinjushin A, Balać M, Popov S. Kritični momenti u proizvodnji krmnog bilja. in Zbornik referata, 58. Savetovanje agronoma i poljoprivrednika Srbije (SAPS) i 4. Savetovanje agronoma Srbije i Republike Srpske, 29.01-02.02.2024. Zlatibor. 2024;:33-39.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_fiver_4265 .

Dolapčev-Rakić, Anja, Katanski, Snežana, Uhlarik, Ana, Vasiljević, Sanja, Đorđević, Vuk, Mamlić, Zlatica, Tančić-Živanov, Sonja, Sinjushin, Andrey, Balać, Miloš, Popov, Siniša, "Kritični momenti u proizvodnji krmnog bilja" in Zbornik referata, 58. Savetovanje agronoma i poljoprivrednika Srbije (SAPS) i 4. Savetovanje agronoma Srbije i Republike Srpske, 29.01-02.02.2024. Zlatibor (2024):33-39,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_fiver_4265 .

TY  - CONF
AU  - Mamlić, Zlatica
AU  - Đorđević, Vuk
AU  - Vasiljević, Sanja
AU  - Katanski, Snežana
AU  - Tančić-Živanov, Sonja
AU  - Uhlarik, Ana
AU  - Dolapčev-Rakić, Anja
AU  - Balać, Miloš
AU  - Popov, Siniša
PY  - 2023
UR  - http://fiver.ifvcns.rs/handle/123456789/3321
AB  - Seme lucerke ima veliki privredni i ekonomski značaj od davnina, jer se smatra da je lucerka prva gajena krmna biljka. Danas je veoma raširena i gaji se u više od 80 zemalja na svim kontinentima od umereno hladnog do tropskog pojasa (Katić i sar., 2000).
Lucerka (Medicago sativa L.) je po površinama najzastupljenija krmna kultura kako u svetu, tako i kod nas, pre svega zbog hemijskog sastava njene biljne mase. Sadržaj proteina u suvoj materiji lucerke varira između 18 i 25%, u zavisnosti od faze razvoja biljaka, otkosa, sorte i načina iskorišćavanja. Sadržaj mineralnih materija je 9,87%, dok se i sadržaj kalcijuma kreće od 1,4 do 1,9%. Sadržaj masnih materija je nizak, u proseku 1,78% (Katić et al., 2004).
AB  - Alfalfa seeds have been of great economic and economic importance since ancient times, because it is considered that alfalfa was the first cultivated fodder plant. Today it is very widespread and is cultivated in more than 80 countries on all continents from the temperate to the tropical zone (Katić et al., 2000).
Alfalfa (Medicago sativa L.) is the most represented forage crop both in the world and in our country, primarily due to the chemical composition of its plant mass. The protein content in the dry matter of alfalfa varies between 18 and 25%, depending on the stage of plant development, cutting, variety and method of utilization. The mineral content is 9.87%, while the calcium content ranges from 1.4 to 1.9%. The content of fatty substances is low, on average 1.78% (Katić et al., 2004).
PB  - Novi Sad: Institut za ratarstvo i povrtarstvo
C3  - Zbornik referata, 57. Savetovanje agronoma i poljoprivrednika Srbije (SAPS) i 3. Savetovanje agronoma Republike Srbije i Republike Srpske, Zlatibor, 30.01-03.02.2023.
T1  - Proizvodnja semenske lucerke na Odeljenju za leguminoze
EP  - 52
SP  - 44
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_fiver_3321
ER  - 

@conference{
author = "Mamlić, Zlatica and Đorđević, Vuk and Vasiljević, Sanja and Katanski, Snežana and Tančić-Živanov, Sonja and Uhlarik, Ana and Dolapčev-Rakić, Anja and Balać, Miloš and Popov, Siniša",
year = "2023",
abstract = "Seme lucerke ima veliki privredni i ekonomski značaj od davnina, jer se smatra da je lucerka prva gajena krmna biljka. Danas je veoma raširena i gaji se u više od 80 zemalja na svim kontinentima od umereno hladnog do tropskog pojasa (Katić i sar., 2000).
Lucerka (Medicago sativa L.) je po površinama najzastupljenija krmna kultura kako u svetu, tako i kod nas, pre svega zbog hemijskog sastava njene biljne mase. Sadržaj proteina u suvoj materiji lucerke varira između 18 i 25%, u zavisnosti od faze razvoja biljaka, otkosa, sorte i načina iskorišćavanja. Sadržaj mineralnih materija je 9,87%, dok se i sadržaj kalcijuma kreće od 1,4 do 1,9%. Sadržaj masnih materija je nizak, u proseku 1,78% (Katić et al., 2004)., Alfalfa seeds have been of great economic and economic importance since ancient times, because it is considered that alfalfa was the first cultivated fodder plant. Today it is very widespread and is cultivated in more than 80 countries on all continents from the temperate to the tropical zone (Katić et al., 2000).
Alfalfa (Medicago sativa L.) is the most represented forage crop both in the world and in our country, primarily due to the chemical composition of its plant mass. The protein content in the dry matter of alfalfa varies between 18 and 25%, depending on the stage of plant development, cutting, variety and method of utilization. The mineral content is 9.87%, while the calcium content ranges from 1.4 to 1.9%. The content of fatty substances is low, on average 1.78% (Katić et al., 2004).",
publisher = "Novi Sad: Institut za ratarstvo i povrtarstvo",
journal = "Zbornik referata, 57. Savetovanje agronoma i poljoprivrednika Srbije (SAPS) i 3. Savetovanje agronoma Republike Srbije i Republike Srpske, Zlatibor, 30.01-03.02.2023.",
title = "Proizvodnja semenske lucerke na Odeljenju za leguminoze",
pages = "52-44",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_fiver_3321"
}

Mamlić, Z., Đorđević, V., Vasiljević, S., Katanski, S., Tančić-Živanov, S., Uhlarik, A., Dolapčev-Rakić, A., Balać, M.,& Popov, S.. (2023). Proizvodnja semenske lucerke na Odeljenju za leguminoze. in Zbornik referata, 57. Savetovanje agronoma i poljoprivrednika Srbije (SAPS) i 3. Savetovanje agronoma Republike Srbije i Republike Srpske, Zlatibor, 30.01-03.02.2023.
Novi Sad: Institut za ratarstvo i povrtarstvo., 44-52.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_fiver_3321

Mamlić Z, Đorđević V, Vasiljević S, Katanski S, Tančić-Živanov S, Uhlarik A, Dolapčev-Rakić A, Balać M, Popov S. Proizvodnja semenske lucerke na Odeljenju za leguminoze. in Zbornik referata, 57. Savetovanje agronoma i poljoprivrednika Srbije (SAPS) i 3. Savetovanje agronoma Republike Srbije i Republike Srpske, Zlatibor, 30.01-03.02.2023.. 2023;:44-52.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_fiver_3321 .

Mamlić, Zlatica, Đorđević, Vuk, Vasiljević, Sanja, Katanski, Snežana, Tančić-Živanov, Sonja, Uhlarik, Ana, Dolapčev-Rakić, Anja, Balać, Miloš, Popov, Siniša, "Proizvodnja semenske lucerke na Odeljenju za leguminoze" in Zbornik referata, 57. Savetovanje agronoma i poljoprivrednika Srbije (SAPS) i 3. Savetovanje agronoma Republike Srbije i Republike Srpske, Zlatibor, 30.01-03.02.2023. (2023):44-52,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_fiver_3321 .