Ponjičan, Ondrej

Link to this page

Authority KeyName Variants
23eb2f42-1c21-446a-a1ac-e8b6a1972d7a
  • Ponjičan, Ondrej (4)
Projects

Author's Bibliography

Alfalfa seed cleaning using a magnetic separator

Uhlarik, Ana; Popov, Siniša; Karagić, Đura; Ponjičan, Ondrej; Turan, Jan

(Nacionalno društvo za procesnu tehniku i energetiku u poljoprivredi, Novi Sad, 2018)

TY  - JOUR
AU  - Uhlarik, Ana
AU  - Popov, Siniša
AU  - Karagić, Đura
AU  - Ponjičan, Ondrej
AU  - Turan, Jan
PY  - 2018
UR  - http://fiver.ifvcns.rs/handle/123456789/1813
AB  - The paper analyzes alfalfa seed cleaning using a magnetic separator, and the influence of the dodder seed amount on the cleaned seed amount. Seed cleaning was performed at the Institute of Field and Vegetable Crops in Novi Sad and three alfalfa seed lots were cleaned after passing through the primary cleaning process (selector, gravity table and roll mill). After cleaning, the quantity of pure seed (kg), waste (kg) and the time used for cleaning (h) was measured. The input quantity of all three seed lots was 1000 kg, whereas the waste ranged from 7.8 to 9.8 kg after cleaning. The purpose of this study is to monitor the operation of a magnetic separator in order to determine the amount of waste after cleaning. On the basis of the results obtained, an insight into the influence of the dodder seed amount on the cleaning rate and the required number of cleaning repetitions was obtained.
AB  - Pri doradi semena lucerke veoma je važno dobiti čisto seme bez prisutva karantinskih korova. U radu je analiziran proces dorade semena lucerke na magnetnom prečistaču (dekuskutoru) tipa Emceka Gompper i uticaj količine semena viline kosice (Cuscuta spp.) na dobijenu količinu prečišćenog semena. Po zakonu o čistoći semena, u dorađenom semenu lucerke nije dozvoljeno prisustvo ni jednog semena viline kosice. Dorada semena lucerke urađena je u Zavodu za krmno bilje u Institutu za ratarstvo i povrtarstvo u Novom Sadu, a dorađivane su tri partije semena koje je prošlo primarni proces dorade (selektor, gravitacioni sto i rol mašinu). Partije su imale različitu količinu semena viline kosice. Nakon procesa dorade je merena količina čistog semena (kg), otpada (kg) i vremena potrebnog za prečišćavanje (h). Ulazna količina sve tri prečišćavanje partije semena lucerke je iznosila 1000 kg a nakon prečišćavanja otpad je iznosio od 7,8 do 9,8 kg. Cilj ispitivanja je bio praćenje rada mašine Emceka Gompper kako bi se ustanovila količina izdvojenog otpada, tj gubitaka semena u procesu prečišćavanja. Na osnovu rezultata dobija se uvid u uticaj količine semena viline kosice na brzinu prečišćavanja i potreban broj ponavljanja prečišćavanja semena lucerke.
PB  - Nacionalno društvo za procesnu tehniku i energetiku u poljoprivredi, Novi Sad
T2  - Journal on Processing & Energy in Agriculture
T1  - Alfalfa seed cleaning using a magnetic separator
T1  - Prečišćavanje semena lucerke na magnetnom prečistaču
EP  - 195
IS  - 4
SP  - 192
VL  - 22
DO  - 10.5937/jpea1804192U
ER  - 
@article{
author = "Uhlarik, Ana and Popov, Siniša and Karagić, Đura and Ponjičan, Ondrej and Turan, Jan",
year = "2018",
abstract = "The paper analyzes alfalfa seed cleaning using a magnetic separator, and the influence of the dodder seed amount on the cleaned seed amount. Seed cleaning was performed at the Institute of Field and Vegetable Crops in Novi Sad and three alfalfa seed lots were cleaned after passing through the primary cleaning process (selector, gravity table and roll mill). After cleaning, the quantity of pure seed (kg), waste (kg) and the time used for cleaning (h) was measured. The input quantity of all three seed lots was 1000 kg, whereas the waste ranged from 7.8 to 9.8 kg after cleaning. The purpose of this study is to monitor the operation of a magnetic separator in order to determine the amount of waste after cleaning. On the basis of the results obtained, an insight into the influence of the dodder seed amount on the cleaning rate and the required number of cleaning repetitions was obtained., Pri doradi semena lucerke veoma je važno dobiti čisto seme bez prisutva karantinskih korova. U radu je analiziran proces dorade semena lucerke na magnetnom prečistaču (dekuskutoru) tipa Emceka Gompper i uticaj količine semena viline kosice (Cuscuta spp.) na dobijenu količinu prečišćenog semena. Po zakonu o čistoći semena, u dorađenom semenu lucerke nije dozvoljeno prisustvo ni jednog semena viline kosice. Dorada semena lucerke urađena je u Zavodu za krmno bilje u Institutu za ratarstvo i povrtarstvo u Novom Sadu, a dorađivane su tri partije semena koje je prošlo primarni proces dorade (selektor, gravitacioni sto i rol mašinu). Partije su imale različitu količinu semena viline kosice. Nakon procesa dorade je merena količina čistog semena (kg), otpada (kg) i vremena potrebnog za prečišćavanje (h). Ulazna količina sve tri prečišćavanje partije semena lucerke je iznosila 1000 kg a nakon prečišćavanja otpad je iznosio od 7,8 do 9,8 kg. Cilj ispitivanja je bio praćenje rada mašine Emceka Gompper kako bi se ustanovila količina izdvojenog otpada, tj gubitaka semena u procesu prečišćavanja. Na osnovu rezultata dobija se uvid u uticaj količine semena viline kosice na brzinu prečišćavanja i potreban broj ponavljanja prečišćavanja semena lucerke.",
publisher = "Nacionalno društvo za procesnu tehniku i energetiku u poljoprivredi, Novi Sad",
journal = "Journal on Processing & Energy in Agriculture",
title = "Alfalfa seed cleaning using a magnetic separator, Prečišćavanje semena lucerke na magnetnom prečistaču",
pages = "195-192",
number = "4",
volume = "22",
doi = "10.5937/jpea1804192U"
}
Uhlarik, A., Popov, S., Karagić, Đ., Ponjičan, O.,& Turan, J.. (2018). Alfalfa seed cleaning using a magnetic separator. in Journal on Processing & Energy in Agriculture
Nacionalno društvo za procesnu tehniku i energetiku u poljoprivredi, Novi Sad., 22(4), 192-195.
https://doi.org/10.5937/jpea1804192U
Uhlarik A, Popov S, Karagić Đ, Ponjičan O, Turan J. Alfalfa seed cleaning using a magnetic separator. in Journal on Processing & Energy in Agriculture. 2018;22(4):192-195.
doi:10.5937/jpea1804192U .
Uhlarik, Ana, Popov, Siniša, Karagić, Đura, Ponjičan, Ondrej, Turan, Jan, "Alfalfa seed cleaning using a magnetic separator" in Journal on Processing & Energy in Agriculture, 22, no. 4 (2018):192-195,
https://doi.org/10.5937/jpea1804192U . .
7

The influence of scientific farming measures in soya bean production on cone index penetration in soil

Savin, Lazar; Simikić, Mirko; Tomić, Milan; Gligorić, Radojka; Đurić, Simonida; Ponjičan, Ondrej; Vasin, Jovica

(Nacionalno naučno društvo za poljoprivrednu tehniku, Novi Sad, 2011)

TY  - JOUR
AU  - Savin, Lazar
AU  - Simikić, Mirko
AU  - Tomić, Milan
AU  - Gligorić, Radojka
AU  - Đurić, Simonida
AU  - Ponjičan, Ondrej
AU  - Vasin, Jovica
PY  - 2011
UR  - http://fiver.ifvcns.rs/handle/123456789/987
AB  - The results of this research considered the influence of sub soiling and manure on penetrometer cone indexes were presented in this paper. Standard technology, employing plows for the basic soil tillage, was used in the production of soya bean. Four variants in to 3 repetition were implied during researching. In the first variant the soil was only plowed. In the second variant the soil subsoiled after winter barley harvesting and then plowed. In the third variant manure was spread out and then plowed and in the fourth variant the soil was subsoiled, manure was spread out and at the and soil was plowed. The same soil was subject of the two-year research, more exactly the same farming measures were applied two year continually. The cone index was measured by electronic penetrometer two times during vegetation, the first time after sowing, and the second after soya bean harvesting. The average cone index at the depth of 3.5 to 24.5 cm was used to determine the influence of subsoiler and manure. The lowest values of cone index were measured in variants where manure was spread out, which clearly indicates that the spreading the manure is an appropriate farming measure for the reduction of soil compaction. The influence of subsoiler has not lead to the significant changes in cone index relative to the first control variant for two years. Besides, after F-test ANOVA it was shown that there were not statistically significant differences at the significance threshold of 5% in neither of either variants. The largest yields were measured in variants in which livestock manure was spread out, more exactly in variants 3 and 4. In yield comparison to the control variant it was shown that in variant 2 where subsoiler was applied the yield was increased by 6.84%, in variant 3 where livestock manure was applied the yield was increased by 33.05%, and in the variant 4 where subsoiler and livestock manure were applied the yield was increased by 35.33%.
AB  - U radu su prikazani rezultati ispitivanja uticaja podrivanja i svinjskog stajnjaka na otpor prodiranja konusa penetrometra. Za proizvodnju soje primenjena je klasična tehnologija kod koje se osnovna obrada obavlja plugovima. Tokom ispitivanja obuhvaćene su četiri varijante u 3 ponavljanja. U prvoj varijanti zemljište je samo orano plugom. U drugoj varijanti zemljište je podriveno nakon ubiranja ozimog ječma, a zatim poorano. U trećoj varijanti po zemljištu rasturen je svinjski stajnjak, pa zatim zaoran i u četvrtoj varijanti zemljište je podriveno, rasturen je stajnjak, koji je potom isto zaoran. Isto zemljište je predmet dvogodišnjeg ispitivanja, odnosno iste mere primenjene su dve godine kontinualno. Otpor prodiranja konusa meren je elektronskim penetrometrom dva puta u toku vegetacije, prvi put nakon setve, a drugi put nakon ubiranja soje. Za analizu uticaja podrivanja i stajnjaka korišćen je otpor konusa na dubini od 3,5 do 24,5 cm. Najmanje vrednosti otpora konusa izmerene su u varijantama gde se primenio stajnjak, što jasno ukazuje da je unošenje stajnjaka prava agrotehnička mera za smanjenje sabijenosti zemljišta. Uticaj podrivanja i nakon dve godine primene nije doveo do značajnih promena u otporu konusa u odnosu na kontrolnu varijantu. Ipak, nakon statističke analiza pokazalo se da ni na jednoj varijanti nisu dobijene statistički značajne razlike u otporu konusa za prag značajnosti 0,05%. Najveći prinosi izmereni su isto kod varijanti gde se primenio stajnjak, odnosno na varijanti 3 i 4. Poređenjem prinosa soje vidi se da je kod varijante 2 sa podrivačem prinos povećan za 6,84%, kod varijante 3 gde je primenjen samo stajnjak povećan za 33,05%, a kod varijante 4 gde je primenjeno podrivanje i stajnjak za 35,33%.
PB  - Nacionalno naučno društvo za poljoprivrednu tehniku, Novi Sad
T2  - Savremena poljoprivredna tehnika
T1  - The influence of scientific farming measures in soya bean production on cone index penetration in soil
T1  - Uticaj agrotehničkih mera u proizvodnji soje na otpor prodiranja konusa u zemljište
EP  - 10
IS  - 1
SP  - 1
VL  - 37
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_fiver_987
ER  - 
@article{
author = "Savin, Lazar and Simikić, Mirko and Tomić, Milan and Gligorić, Radojka and Đurić, Simonida and Ponjičan, Ondrej and Vasin, Jovica",
year = "2011",
abstract = "The results of this research considered the influence of sub soiling and manure on penetrometer cone indexes were presented in this paper. Standard technology, employing plows for the basic soil tillage, was used in the production of soya bean. Four variants in to 3 repetition were implied during researching. In the first variant the soil was only plowed. In the second variant the soil subsoiled after winter barley harvesting and then plowed. In the third variant manure was spread out and then plowed and in the fourth variant the soil was subsoiled, manure was spread out and at the and soil was plowed. The same soil was subject of the two-year research, more exactly the same farming measures were applied two year continually. The cone index was measured by electronic penetrometer two times during vegetation, the first time after sowing, and the second after soya bean harvesting. The average cone index at the depth of 3.5 to 24.5 cm was used to determine the influence of subsoiler and manure. The lowest values of cone index were measured in variants where manure was spread out, which clearly indicates that the spreading the manure is an appropriate farming measure for the reduction of soil compaction. The influence of subsoiler has not lead to the significant changes in cone index relative to the first control variant for two years. Besides, after F-test ANOVA it was shown that there were not statistically significant differences at the significance threshold of 5% in neither of either variants. The largest yields were measured in variants in which livestock manure was spread out, more exactly in variants 3 and 4. In yield comparison to the control variant it was shown that in variant 2 where subsoiler was applied the yield was increased by 6.84%, in variant 3 where livestock manure was applied the yield was increased by 33.05%, and in the variant 4 where subsoiler and livestock manure were applied the yield was increased by 35.33%., U radu su prikazani rezultati ispitivanja uticaja podrivanja i svinjskog stajnjaka na otpor prodiranja konusa penetrometra. Za proizvodnju soje primenjena je klasična tehnologija kod koje se osnovna obrada obavlja plugovima. Tokom ispitivanja obuhvaćene su četiri varijante u 3 ponavljanja. U prvoj varijanti zemljište je samo orano plugom. U drugoj varijanti zemljište je podriveno nakon ubiranja ozimog ječma, a zatim poorano. U trećoj varijanti po zemljištu rasturen je svinjski stajnjak, pa zatim zaoran i u četvrtoj varijanti zemljište je podriveno, rasturen je stajnjak, koji je potom isto zaoran. Isto zemljište je predmet dvogodišnjeg ispitivanja, odnosno iste mere primenjene su dve godine kontinualno. Otpor prodiranja konusa meren je elektronskim penetrometrom dva puta u toku vegetacije, prvi put nakon setve, a drugi put nakon ubiranja soje. Za analizu uticaja podrivanja i stajnjaka korišćen je otpor konusa na dubini od 3,5 do 24,5 cm. Najmanje vrednosti otpora konusa izmerene su u varijantama gde se primenio stajnjak, što jasno ukazuje da je unošenje stajnjaka prava agrotehnička mera za smanjenje sabijenosti zemljišta. Uticaj podrivanja i nakon dve godine primene nije doveo do značajnih promena u otporu konusa u odnosu na kontrolnu varijantu. Ipak, nakon statističke analiza pokazalo se da ni na jednoj varijanti nisu dobijene statistički značajne razlike u otporu konusa za prag značajnosti 0,05%. Najveći prinosi izmereni su isto kod varijanti gde se primenio stajnjak, odnosno na varijanti 3 i 4. Poređenjem prinosa soje vidi se da je kod varijante 2 sa podrivačem prinos povećan za 6,84%, kod varijante 3 gde je primenjen samo stajnjak povećan za 33,05%, a kod varijante 4 gde je primenjeno podrivanje i stajnjak za 35,33%.",
publisher = "Nacionalno naučno društvo za poljoprivrednu tehniku, Novi Sad",
journal = "Savremena poljoprivredna tehnika",
title = "The influence of scientific farming measures in soya bean production on cone index penetration in soil, Uticaj agrotehničkih mera u proizvodnji soje na otpor prodiranja konusa u zemljište",
pages = "10-1",
number = "1",
volume = "37",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_fiver_987"
}
Savin, L., Simikić, M., Tomić, M., Gligorić, R., Đurić, S., Ponjičan, O.,& Vasin, J.. (2011). The influence of scientific farming measures in soya bean production on cone index penetration in soil. in Savremena poljoprivredna tehnika
Nacionalno naučno društvo za poljoprivrednu tehniku, Novi Sad., 37(1), 1-10.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_fiver_987
Savin L, Simikić M, Tomić M, Gligorić R, Đurić S, Ponjičan O, Vasin J. The influence of scientific farming measures in soya bean production on cone index penetration in soil. in Savremena poljoprivredna tehnika. 2011;37(1):1-10.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_fiver_987 .
Savin, Lazar, Simikić, Mirko, Tomić, Milan, Gligorić, Radojka, Đurić, Simonida, Ponjičan, Ondrej, Vasin, Jovica, "The influence of scientific farming measures in soya bean production on cone index penetration in soil" in Savremena poljoprivredna tehnika, 37, no. 1 (2011):1-10,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_fiver_987 .

Tillage using a rotary tiller and its effect on soil volume weight

Ponjičan, Ondrej; Bajkin, Anđelko; Nešić, Ljiljana; Belić, Milivoj; Vasin, Jovica

(Univerzitet u Novom Sadu - Poljoprivredni fakultet, Novi Sad, 2009)

TY  - JOUR
AU  - Ponjičan, Ondrej
AU  - Bajkin, Anđelko
AU  - Nešić, Ljiljana
AU  - Belić, Milivoj
AU  - Vasin, Jovica
PY  - 2009
UR  - http://fiver.ifvcns.rs/handle/123456789/686
AB  - In order to establish the optimum tillage method for root vegetables, we studied how soil volume weight was affected by cultivation using a rotary tiller and how these effects depended on the direction of the rotor's revolution. An adapted tiller was studied in field conditions on three plots (a stubble field, a soybean field, and ploughed land). The samples were taken in accordance with the ISO 7256/1 standard. Statistically significant differences among the treatments were determined by the F test ANOVA and Duncan's test with a significance threshold of 5%. Prior to tillage, bulk density down to 10 cm depth was as follows: 1.132-1.433 g/cm3 for stubble field; 1.286-1.442 g/cm3 for soybean field; and 1.043-1.309 g/cm3 for ploughed field. After tillage, the respective ranges were 1.015-1.186 g/cm3, 0.990-1.151 g/cm3, and 0.995-1.066 g/cm3. In the stubble and soybean fields, an increase in the working speed of the machine either had no statistically significant effect on bulk density or increased it significantly. In the ploughed field, no statistically significant differences were observed. The change of the rotor's directional movement brought about significant changes only in the stubble field. Co-directional rotation of the rotor resulted in over pulverization of the soil at the depth of 5-10 cm.
AB  - Utvrđivanje promene zapreminske mase zemljišta pre i nakon obrade sa rotacionom sitnilicom, kao i u zavisnosti od smera obrtanja rotora izvedeno je u cilju određivanja optimalnog načina obrade zemljišta za korenasto povrće. Ispitivanje adaptirane rotacione sitnilice izvedeno je u poljskim uslovima na tri parcele. Uzorci zemljišta uzimani su saglasno standardu ISO 7256/1. Statistički značajne razlike između posmatranih varijanti određene su preko F-testa analize varijanse i Duncan-ovog testa na pragu značajnosti od 5%. Zapreminska masa pre obrade na dubini do 10 cm kretala se od 1,132-1,433 g/cm3 na strništu, od 1,286-1,442 g/cm3 na sojištu i 1,043-1,309 g/cm3 na oranom zemljištu. Zapreminska masa na obrađenom zemljištu na dubini do 10 cm kretala se u granicama 1,015-1,186 g/cm3 na strništu, 0,990-1,151 g/cm3 na sojištu i 0,995-1,066 g/cm3 na oranom zemljištu. Povećanjem radne brzine na strništu i sojištu izmerene su statistički jednake ili statistički značajno više vrednosti zapreminske mase zemljišta. Na oranom zemljištu nisu izmerene statistički značajne razlike. Promenom smera obrtanja utvrđene su statistički značajne razlike jedino na sojištu, pri čemu je došlo do prekomernog usitnjavanja na dubini 5-10 cm pri istosmernom obrtanju rotora rotacione sitnilice.
PB  - Univerzitet u Novom Sadu - Poljoprivredni fakultet, Novi Sad
T2  - Letopis naučnih radova Poljoprivrednog fakulteta
T1  - Tillage using a rotary tiller and its effect on soil volume weight
T1  - Uticaj obrade zemljišta rotacionom sitnilicom na promenu zapreminske mase zemljišta
EP  - 183
IS  - 1
SP  - 175
VL  - 33
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_fiver_686
ER  - 
@article{
author = "Ponjičan, Ondrej and Bajkin, Anđelko and Nešić, Ljiljana and Belić, Milivoj and Vasin, Jovica",
year = "2009",
abstract = "In order to establish the optimum tillage method for root vegetables, we studied how soil volume weight was affected by cultivation using a rotary tiller and how these effects depended on the direction of the rotor's revolution. An adapted tiller was studied in field conditions on three plots (a stubble field, a soybean field, and ploughed land). The samples were taken in accordance with the ISO 7256/1 standard. Statistically significant differences among the treatments were determined by the F test ANOVA and Duncan's test with a significance threshold of 5%. Prior to tillage, bulk density down to 10 cm depth was as follows: 1.132-1.433 g/cm3 for stubble field; 1.286-1.442 g/cm3 for soybean field; and 1.043-1.309 g/cm3 for ploughed field. After tillage, the respective ranges were 1.015-1.186 g/cm3, 0.990-1.151 g/cm3, and 0.995-1.066 g/cm3. In the stubble and soybean fields, an increase in the working speed of the machine either had no statistically significant effect on bulk density or increased it significantly. In the ploughed field, no statistically significant differences were observed. The change of the rotor's directional movement brought about significant changes only in the stubble field. Co-directional rotation of the rotor resulted in over pulverization of the soil at the depth of 5-10 cm., Utvrđivanje promene zapreminske mase zemljišta pre i nakon obrade sa rotacionom sitnilicom, kao i u zavisnosti od smera obrtanja rotora izvedeno je u cilju određivanja optimalnog načina obrade zemljišta za korenasto povrće. Ispitivanje adaptirane rotacione sitnilice izvedeno je u poljskim uslovima na tri parcele. Uzorci zemljišta uzimani su saglasno standardu ISO 7256/1. Statistički značajne razlike između posmatranih varijanti određene su preko F-testa analize varijanse i Duncan-ovog testa na pragu značajnosti od 5%. Zapreminska masa pre obrade na dubini do 10 cm kretala se od 1,132-1,433 g/cm3 na strništu, od 1,286-1,442 g/cm3 na sojištu i 1,043-1,309 g/cm3 na oranom zemljištu. Zapreminska masa na obrađenom zemljištu na dubini do 10 cm kretala se u granicama 1,015-1,186 g/cm3 na strništu, 0,990-1,151 g/cm3 na sojištu i 0,995-1,066 g/cm3 na oranom zemljištu. Povećanjem radne brzine na strništu i sojištu izmerene su statistički jednake ili statistički značajno više vrednosti zapreminske mase zemljišta. Na oranom zemljištu nisu izmerene statistički značajne razlike. Promenom smera obrtanja utvrđene su statistički značajne razlike jedino na sojištu, pri čemu je došlo do prekomernog usitnjavanja na dubini 5-10 cm pri istosmernom obrtanju rotora rotacione sitnilice.",
publisher = "Univerzitet u Novom Sadu - Poljoprivredni fakultet, Novi Sad",
journal = "Letopis naučnih radova Poljoprivrednog fakulteta",
title = "Tillage using a rotary tiller and its effect on soil volume weight, Uticaj obrade zemljišta rotacionom sitnilicom na promenu zapreminske mase zemljišta",
pages = "183-175",
number = "1",
volume = "33",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_fiver_686"
}
Ponjičan, O., Bajkin, A., Nešić, L., Belić, M.,& Vasin, J.. (2009). Tillage using a rotary tiller and its effect on soil volume weight. in Letopis naučnih radova Poljoprivrednog fakulteta
Univerzitet u Novom Sadu - Poljoprivredni fakultet, Novi Sad., 33(1), 175-183.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_fiver_686
Ponjičan O, Bajkin A, Nešić L, Belić M, Vasin J. Tillage using a rotary tiller and its effect on soil volume weight. in Letopis naučnih radova Poljoprivrednog fakulteta. 2009;33(1):175-183.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_fiver_686 .
Ponjičan, Ondrej, Bajkin, Anđelko, Nešić, Ljiljana, Belić, Milivoj, Vasin, Jovica, "Tillage using a rotary tiller and its effect on soil volume weight" in Letopis naučnih radova Poljoprivrednog fakulteta, 33, no. 1 (2009):175-183,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_fiver_686 .

Work quality of machine for the minibeds formation

Ponjičan, Ondrej; Bajkin, Anđelko; Vasin, Jovica

(Naučno društvo za pogonske mašine, traktore i održavanje, Novi Sad i Univerzitet u Novom Sadu - Poljoprivredni fakultet - Institut za poljoprivrednu tehniku, Novi Sad, 2008)

TY  - JOUR
AU  - Ponjičan, Ondrej
AU  - Bajkin, Anđelko
AU  - Vasin, Jovica
PY  - 2008
UR  - http://fiver.ifvcns.rs/handle/123456789/561
AB  - Machine for minibed forming was aggregated with tractor engine nominal power 139 kW. The working width was 305 cm (4 minibeds). Work quality was evaluated by physical property of soil, before and after minibeds forming, and depends of depth. Samples were taken by standard ISO 10381-6. The structural composition was measured at field conditions by sifting complet (method of Savinov). The structure coefficient at the depth of 10-25 cm were 0.36-0.07, and after minibeds forming 1.03-0.51. Soil moisture and volumetric bulk density were examined by the standard method, based on usage of Kopecky's physical rolles. The volumetric bulk density at the depth of 10-20 cm was 1.39 g.cm-3, and after mini beds forming 1.16 g.cm-3. The penetrometric resistance was measured by a penetrometet Finland Irvine Ltd. The penetrometric resistance of soil at the depth of 14-25 cm before minibeds forming were 5.31- 9.58 daN.cm-2, and at the minibeds 2.78-4.99 daN.cm-2. During the evolution physical property of soil statistical significant difference at 5% level was found in layer 10-25 cm.
AB  - Mašina za formiranje mini gredica bila je agregatirana sa traktorom snage 139 kW. Radni zahvat mašine iznosio je 305 cm (4 mini gredice). Kvalitet rada mašine ocenjen je merenjem fizičkih osobina zemlišta, pre i nakon formiranja mini gredica, kao i sa promenom dubine. Uzimanje uzoraka zemljišta izvedeno je po standardu ISO 10381-6. Strukturni sastav meren je u poljskim uslovima pomoću serije sita (metod Savinov-a). Koeficijent strukturnosti zemljišta na dubini 10-25 cm imao je vrednosti 0,36-0,07, a nakon prolaska mašine za formiranje mini gredica 1,03-0,51. Momentalna vlažnost zemljišta i specifična zapreminska masa određena je prema standardnom metodu korišćenjem cilindara po Kopeckom. Specifična zapreminska masa zemljišta na dubini 10-20 cm iznosila je 1,39 g.cm-3 a nakon formiranja mini gredica 1,16 g.cm-3. Pomoću elektronskog penetrometra izmerena je sabijenost zemljišta. Sabijenost zemljišta na dubini 14-25 cm pre formiranja mini gredica bila je 5,31-9,58 daN.cm-2, a na mini gredicama, 2,78-4,99 daN.cm-2. Prilikom ocene fizičkih osobina zemljišta statistički značajne razlike na pragu značajnosti od 5% pojavile su se u sloju 10-25 cm.
PB  - Naučno društvo za pogonske mašine, traktore i održavanje, Novi Sad i Univerzitet u Novom Sadu - Poljoprivredni fakultet - Institut za poljoprivrednu tehniku, Novi Sad
T2  - Traktori i pogonske mašine
T1  - Work quality of machine for the minibeds formation
T1  - Kvalitet rada mašine za formiranje mini gredica
EP  - 47
IS  - 2
SP  - 41
VL  - 13
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_fiver_561
ER  - 
@article{
author = "Ponjičan, Ondrej and Bajkin, Anđelko and Vasin, Jovica",
year = "2008",
abstract = "Machine for minibed forming was aggregated with tractor engine nominal power 139 kW. The working width was 305 cm (4 minibeds). Work quality was evaluated by physical property of soil, before and after minibeds forming, and depends of depth. Samples were taken by standard ISO 10381-6. The structural composition was measured at field conditions by sifting complet (method of Savinov). The structure coefficient at the depth of 10-25 cm were 0.36-0.07, and after minibeds forming 1.03-0.51. Soil moisture and volumetric bulk density were examined by the standard method, based on usage of Kopecky's physical rolles. The volumetric bulk density at the depth of 10-20 cm was 1.39 g.cm-3, and after mini beds forming 1.16 g.cm-3. The penetrometric resistance was measured by a penetrometet Finland Irvine Ltd. The penetrometric resistance of soil at the depth of 14-25 cm before minibeds forming were 5.31- 9.58 daN.cm-2, and at the minibeds 2.78-4.99 daN.cm-2. During the evolution physical property of soil statistical significant difference at 5% level was found in layer 10-25 cm., Mašina za formiranje mini gredica bila je agregatirana sa traktorom snage 139 kW. Radni zahvat mašine iznosio je 305 cm (4 mini gredice). Kvalitet rada mašine ocenjen je merenjem fizičkih osobina zemlišta, pre i nakon formiranja mini gredica, kao i sa promenom dubine. Uzimanje uzoraka zemljišta izvedeno je po standardu ISO 10381-6. Strukturni sastav meren je u poljskim uslovima pomoću serije sita (metod Savinov-a). Koeficijent strukturnosti zemljišta na dubini 10-25 cm imao je vrednosti 0,36-0,07, a nakon prolaska mašine za formiranje mini gredica 1,03-0,51. Momentalna vlažnost zemljišta i specifična zapreminska masa određena je prema standardnom metodu korišćenjem cilindara po Kopeckom. Specifična zapreminska masa zemljišta na dubini 10-20 cm iznosila je 1,39 g.cm-3 a nakon formiranja mini gredica 1,16 g.cm-3. Pomoću elektronskog penetrometra izmerena je sabijenost zemljišta. Sabijenost zemljišta na dubini 14-25 cm pre formiranja mini gredica bila je 5,31-9,58 daN.cm-2, a na mini gredicama, 2,78-4,99 daN.cm-2. Prilikom ocene fizičkih osobina zemljišta statistički značajne razlike na pragu značajnosti od 5% pojavile su se u sloju 10-25 cm.",
publisher = "Naučno društvo za pogonske mašine, traktore i održavanje, Novi Sad i Univerzitet u Novom Sadu - Poljoprivredni fakultet - Institut za poljoprivrednu tehniku, Novi Sad",
journal = "Traktori i pogonske mašine",
title = "Work quality of machine for the minibeds formation, Kvalitet rada mašine za formiranje mini gredica",
pages = "47-41",
number = "2",
volume = "13",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_fiver_561"
}
Ponjičan, O., Bajkin, A.,& Vasin, J.. (2008). Work quality of machine for the minibeds formation. in Traktori i pogonske mašine
Naučno društvo za pogonske mašine, traktore i održavanje, Novi Sad i Univerzitet u Novom Sadu - Poljoprivredni fakultet - Institut za poljoprivrednu tehniku, Novi Sad., 13(2), 41-47.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_fiver_561
Ponjičan O, Bajkin A, Vasin J. Work quality of machine for the minibeds formation. in Traktori i pogonske mašine. 2008;13(2):41-47.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_fiver_561 .
Ponjičan, Ondrej, Bajkin, Anđelko, Vasin, Jovica, "Work quality of machine for the minibeds formation" in Traktori i pogonske mašine, 13, no. 2 (2008):41-47,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_fiver_561 .