TY  - JOUR
AU  - Dragić, Vasiljka
AU  - Miljaković, Dragana
AU  - Marinković, Jelena
AU  - Ignjatov, Maja
AU  - Milošević, Dragana
AU  - Vasin, Jovica
AU  - Bulajić, Aleksandra
AU  - Vojvodić, Mira
AU  - Ivanović, Milan
PY  - 2022
UR  - http://fiver.ifvcns.rs/handle/123456789/3251
AB  - Grey mould, which is caused by Botrytis cinerea Pers., is among the most damaging diseases of cultivated plants worldwide. The use of fungicides dominates in the protection of tomatoes against grey mould. Due to the emergence of resistance of pathogens to the active ingredients of fungicides, the possibility of using bacteria of the genus Bacillus was studied. A total of 666 isolates were isolated from different agricultural soils, and a preliminary screening dual culture
test with Alternaria dauci was done. A total of 77 isolates were dual culture tested against Fusarium tricinctum and F. proliferatum. Based on preliminary dual culture testing, eight Bacillus isolates were selected for testing their biological potential against two isolates of B. cinerea. The effect of Bacillus spp. isolates was studied for seed germination and plant growth promotion (PGP) on the seedlings of tomato (Solanum lycopersicum L.). Using molecular identification (16S rDNA), five bacterial isolates were identified as Bacillus subtilis, two isolates as B. amyloliquefaciens, and one
isolate as B. pumilus. Using the Internal transcribed spacer (ITS) region, two fungal isolates from an infected leaf and a tomato fruit were identified as B. cinerea. The results of the dual culture test showed that eight bacterial isolates could significantly inhibit the growth of B. cinerea mycelia from 50% to 80%. Two isolates B. amyloliquefaciens 28.3 and B. amyloliquefaciens 21/IV increased seed germination by 85.66% and 86.16%, respectively, compared to the control (82.66%). All bacterial isolates positively affected the morphological parameters of the seedlings. In the greenhouse experiment, three isolates B. subtillis 20.10, B. amyloliquefaciens 28.3, and B. amyloliquefaciens 21/IV and their mixture increased all measured PGP parameters. Isolates Bac 20.10 and Bac 28.3 reduced the severity of grey mould disease by 27.47% and 30.36%, respectively. These results show that Bacillus isolates have the potential for biological control of grey mould; also, that they have a positive effect on the growth of tomato plants.
PB  - Lithuanian Research Centre for Agriculture and Forestry, Vytautas Magnus University
T2  - Zemdirbyste-Agriculture
T1  - Biocontrol of Botrytis cinerea and promotion of tomato growth by local soil-borne Bacillus isolates
EP  - 164
IS  - 2
SP  - 157
VL  - 109
DO  - 10.13080/z-a.2022.109.020
ER  - 

@article{
author = "Dragić, Vasiljka and Miljaković, Dragana and Marinković, Jelena and Ignjatov, Maja and Milošević, Dragana and Vasin, Jovica and Bulajić, Aleksandra and Vojvodić, Mira and Ivanović, Milan",
year = "2022",
abstract = "Grey mould, which is caused by Botrytis cinerea Pers., is among the most damaging diseases of cultivated plants worldwide. The use of fungicides dominates in the protection of tomatoes against grey mould. Due to the emergence of resistance of pathogens to the active ingredients of fungicides, the possibility of using bacteria of the genus Bacillus was studied. A total of 666 isolates were isolated from different agricultural soils, and a preliminary screening dual culture
test with Alternaria dauci was done. A total of 77 isolates were dual culture tested against Fusarium tricinctum and F. proliferatum. Based on preliminary dual culture testing, eight Bacillus isolates were selected for testing their biological potential against two isolates of B. cinerea. The effect of Bacillus spp. isolates was studied for seed germination and plant growth promotion (PGP) on the seedlings of tomato (Solanum lycopersicum L.). Using molecular identification (16S rDNA), five bacterial isolates were identified as Bacillus subtilis, two isolates as B. amyloliquefaciens, and one
isolate as B. pumilus. Using the Internal transcribed spacer (ITS) region, two fungal isolates from an infected leaf and a tomato fruit were identified as B. cinerea. The results of the dual culture test showed that eight bacterial isolates could significantly inhibit the growth of B. cinerea mycelia from 50% to 80%. Two isolates B. amyloliquefaciens 28.3 and B. amyloliquefaciens 21/IV increased seed germination by 85.66% and 86.16%, respectively, compared to the control (82.66%). All bacterial isolates positively affected the morphological parameters of the seedlings. In the greenhouse experiment, three isolates B. subtillis 20.10, B. amyloliquefaciens 28.3, and B. amyloliquefaciens 21/IV and their mixture increased all measured PGP parameters. Isolates Bac 20.10 and Bac 28.3 reduced the severity of grey mould disease by 27.47% and 30.36%, respectively. These results show that Bacillus isolates have the potential for biological control of grey mould; also, that they have a positive effect on the growth of tomato plants.",
publisher = "Lithuanian Research Centre for Agriculture and Forestry, Vytautas Magnus University",
journal = "Zemdirbyste-Agriculture",
title = "Biocontrol of Botrytis cinerea and promotion of tomato growth by local soil-borne Bacillus isolates",
pages = "164-157",
number = "2",
volume = "109",
doi = "10.13080/z-a.2022.109.020"
}

Dragić, V., Miljaković, D., Marinković, J., Ignjatov, M., Milošević, D., Vasin, J., Bulajić, A., Vojvodić, M.,& Ivanović, M.. (2022). Biocontrol of Botrytis cinerea and promotion of tomato growth by local soil-borne Bacillus isolates. in Zemdirbyste-Agriculture
Lithuanian Research Centre for Agriculture and Forestry, Vytautas Magnus University., 109(2), 157-164.
https://doi.org/10.13080/z-a.2022.109.020

Dragić V, Miljaković D, Marinković J, Ignjatov M, Milošević D, Vasin J, Bulajić A, Vojvodić M, Ivanović M. Biocontrol of Botrytis cinerea and promotion of tomato growth by local soil-borne Bacillus isolates. in Zemdirbyste-Agriculture. 2022;109(2):157-164.
doi:10.13080/z-a.2022.109.020 .

Dragić, Vasiljka, Miljaković, Dragana, Marinković, Jelena, Ignjatov, Maja, Milošević, Dragana, Vasin, Jovica, Bulajić, Aleksandra, Vojvodić, Mira, Ivanović, Milan, "Biocontrol of Botrytis cinerea and promotion of tomato growth by local soil-borne Bacillus isolates" in Zemdirbyste-Agriculture, 109, no. 2 (2022):157-164,
https://doi.org/10.13080/z-a.2022.109.020 . .

TY  - CONF
AU  - Dragić, Vasiljka
AU  - Miljaković, Dragana
AU  - Bulajić, Aleksandra
AU  - Ivanović, Milan
PY  - 2022
UR  - http://fiver.ifvcns.rs/handle/123456789/3252
AB  - Paradajz (Solanum lycopersicum L.) je značajna povrtarska vrsta čiju proizvodnju može
ugroziti veliki broj bolesti umanjujući prinos i kvalitet plodova. Siva trulež paradajza, koju
prouzrokuje gljiva Botrytis cinerea Pers., izaziva značajne štete na paradajzu, ali i na više od
1400 drugih domaćina širom sveta. Upotreba fungicida i dalje predstavlja najvažniju meru
kontrole ovog patogena. Međutim, zabrinutost javnosti zbog ostataka fungicida u plodovima i
pojava rezistentnosti patogena dovele su do stroži regulative u pogledu upotrebe fungicida.
Stoga se pojavila potreba za izučavanjem alternativnih mera suzbijanja patogena, a jedna od njih
je primena antagonističkih bakterija roda Bacillus kao bioloških agensa za kontrolu B. cinerea.
Ciljevi istraživanja bili su ispitivanje antagonističkog potencijala tri autohtona soja
Bacillus spp., poreklom iz Srbije, kao i njihove smeše prema izolatu B. cinerea 463-19 na
listovima i plodovima paradajza u in vitro uslovima. Listovi i plodovi paradajza dezinfikovani
su površinski 70% etil alkoholom u trajanju od 40 sekundi, a zatim tretirani prskanjem
suspenzije pojedinačnog soja ili smešom sojeva Bacillus spp. približne koncentracije 107
ćel/ml. Suspenzije su pripremljene od bakterijske kulture stare 24h gajene u LB (engl.
Lysogeny broth) podlozi. Nakon sušenja micelijarni diskovi B. cinerea, veličine 9 mm, dobijeni
od kulture stare 14 dana gajene na PDA (engl. Potato Dextrose Agar-krompir dekstrozni agar)
podlozi, postavljeni su u blizini lisnih nerava, ili na povređenu pokožicu ploda paradajza.
Intezitet oboljenja (engl. disease severity-DS %) na listovima izračunat je prema formuli:
DS(%)=((∑(broj zaraženih listova x intenzitet oboljenja))/(4xbroj ocenjenih listova))x100. Na
plodovima paradajza ocenjivan je procenat smanjenja razvoja truleži. Listovi i plodovi
inkubirani su pri 25 °C (12 h dan/12 hnoć), a ogled je ocenjen nakon 3 dana. Za svaki tretman
u ogledu korišćeno je po 10 listova ili 6 plodova, u tri ponavljanja. U kontroli plodovi i listovi
tretirani su sterilnom destilovanom vodom (SDV) ili preparatom Switch (aktivne materije
ciprodinil i fludioksonil) u koncentraciji 0,23%.
Listovi paradajza tretirani sojevima B. subtillis 20.10 i B. amyloliquefaciens 21/IV ispoljili
su manji intenzitet oboljenja (DS=47,5% i DS=50,8%) u poređenju sa listovima tretiranim SDV
(DS=89,1%) i preparatom Switch (DS=52,5%). Za soj B. amyloliquefaciens 28.3 zabeležena je
vrednost DS=56,6%, a za smešu sojeva DS=73,3%. Na plodovima tretman smešom sojeva dao
je najbolje rezultate i inhibirao razvoj truleži za 31,3% u odnosu na SDV. Pojedinačni tretman
sojevima Bacillus takođe je smanjio razvoj truleži na plodovima: B. amyloliquefaciens 21/IV za
25,7% i B. amyloliquefaciens 28.3 za 21,44%, dok je soj B. subtillis 20.10 umanjio razvoj truleži
za zanemarljivih 1,3%. U poređenju sa preparatom Switch, smeša sojeva umanjila je razvoj
truleži na plodovima za 39,9%, dok je pojedinični tretman sojem B. subtillis 20.10 umanjio
razvoj truleži za 13,7%, B. amyloliquefaciens 28.3 za 31,2%, a B. amyloliquefaciens 21/IV za
35%. Rezultati ukazuju da u in vitro uslovima sva tri soja Bacillus spp., pojedinačno kao i u
smeši, ispoljavaju antagonistički potencijal prema B. cinerea, kako na listovima tako i na plodovima čime je uspešno izveden prvi korak ka potencijalnoj primeni ovih bioloških agensa
u zaštiti paradajza od sive truleži.
PB  - Beograd : Društvo za zaštitu bilja Srbije
C3  - Zbornik rezimea radova, 17. Savetovanje o zaštiti bilja, Zlatibor, 28. novembar - 1. decembar 2022.
T1  - Antagonistički potencijal sojeva Bacillus spp. prema prouzrokovaču sive truleži (Botrytis cinerea) paradajza u in vitro uslovima
EP  - 40
SP  - 39
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_fiver_3252
ER  - 

@conference{
author = "Dragić, Vasiljka and Miljaković, Dragana and Bulajić, Aleksandra and Ivanović, Milan",
year = "2022",
abstract = "Paradajz (Solanum lycopersicum L.) je značajna povrtarska vrsta čiju proizvodnju može
ugroziti veliki broj bolesti umanjujući prinos i kvalitet plodova. Siva trulež paradajza, koju
prouzrokuje gljiva Botrytis cinerea Pers., izaziva značajne štete na paradajzu, ali i na više od
1400 drugih domaćina širom sveta. Upotreba fungicida i dalje predstavlja najvažniju meru
kontrole ovog patogena. Međutim, zabrinutost javnosti zbog ostataka fungicida u plodovima i
pojava rezistentnosti patogena dovele su do stroži regulative u pogledu upotrebe fungicida.
Stoga se pojavila potreba za izučavanjem alternativnih mera suzbijanja patogena, a jedna od njih
je primena antagonističkih bakterija roda Bacillus kao bioloških agensa za kontrolu B. cinerea.
Ciljevi istraživanja bili su ispitivanje antagonističkog potencijala tri autohtona soja
Bacillus spp., poreklom iz Srbije, kao i njihove smeše prema izolatu B. cinerea 463-19 na
listovima i plodovima paradajza u in vitro uslovima. Listovi i plodovi paradajza dezinfikovani
su površinski 70% etil alkoholom u trajanju od 40 sekundi, a zatim tretirani prskanjem
suspenzije pojedinačnog soja ili smešom sojeva Bacillus spp. približne koncentracije 107
ćel/ml. Suspenzije su pripremljene od bakterijske kulture stare 24h gajene u LB (engl.
Lysogeny broth) podlozi. Nakon sušenja micelijarni diskovi B. cinerea, veličine 9 mm, dobijeni
od kulture stare 14 dana gajene na PDA (engl. Potato Dextrose Agar-krompir dekstrozni agar)
podlozi, postavljeni su u blizini lisnih nerava, ili na povređenu pokožicu ploda paradajza.
Intezitet oboljenja (engl. disease severity-DS %) na listovima izračunat je prema formuli:
DS(%)=((∑(broj zaraženih listova x intenzitet oboljenja))/(4xbroj ocenjenih listova))x100. Na
plodovima paradajza ocenjivan je procenat smanjenja razvoja truleži. Listovi i plodovi
inkubirani su pri 25 °C (12 h dan/12 hnoć), a ogled je ocenjen nakon 3 dana. Za svaki tretman
u ogledu korišćeno je po 10 listova ili 6 plodova, u tri ponavljanja. U kontroli plodovi i listovi
tretirani su sterilnom destilovanom vodom (SDV) ili preparatom Switch (aktivne materije
ciprodinil i fludioksonil) u koncentraciji 0,23%.
Listovi paradajza tretirani sojevima B. subtillis 20.10 i B. amyloliquefaciens 21/IV ispoljili
su manji intenzitet oboljenja (DS=47,5% i DS=50,8%) u poređenju sa listovima tretiranim SDV
(DS=89,1%) i preparatom Switch (DS=52,5%). Za soj B. amyloliquefaciens 28.3 zabeležena je
vrednost DS=56,6%, a za smešu sojeva DS=73,3%. Na plodovima tretman smešom sojeva dao
je najbolje rezultate i inhibirao razvoj truleži za 31,3% u odnosu na SDV. Pojedinačni tretman
sojevima Bacillus takođe je smanjio razvoj truleži na plodovima: B. amyloliquefaciens 21/IV za
25,7% i B. amyloliquefaciens 28.3 za 21,44%, dok je soj B. subtillis 20.10 umanjio razvoj truleži
za zanemarljivih 1,3%. U poređenju sa preparatom Switch, smeša sojeva umanjila je razvoj
truleži na plodovima za 39,9%, dok je pojedinični tretman sojem B. subtillis 20.10 umanjio
razvoj truleži za 13,7%, B. amyloliquefaciens 28.3 za 31,2%, a B. amyloliquefaciens 21/IV za
35%. Rezultati ukazuju da u in vitro uslovima sva tri soja Bacillus spp., pojedinačno kao i u
smeši, ispoljavaju antagonistički potencijal prema B. cinerea, kako na listovima tako i na plodovima čime je uspešno izveden prvi korak ka potencijalnoj primeni ovih bioloških agensa
u zaštiti paradajza od sive truleži.",
publisher = "Beograd : Društvo za zaštitu bilja Srbije",
journal = "Zbornik rezimea radova, 17. Savetovanje o zaštiti bilja, Zlatibor, 28. novembar - 1. decembar 2022.",
title = "Antagonistički potencijal sojeva Bacillus spp. prema prouzrokovaču sive truleži (Botrytis cinerea) paradajza u in vitro uslovima",
pages = "40-39",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_fiver_3252"
}

Dragić, V., Miljaković, D., Bulajić, A.,& Ivanović, M.. (2022). Antagonistički potencijal sojeva Bacillus spp. prema prouzrokovaču sive truleži (Botrytis cinerea) paradajza u in vitro uslovima. in Zbornik rezimea radova, 17. Savetovanje o zaštiti bilja, Zlatibor, 28. novembar - 1. decembar 2022.
Beograd : Društvo za zaštitu bilja Srbije., 39-40.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_fiver_3252

Dragić V, Miljaković D, Bulajić A, Ivanović M. Antagonistički potencijal sojeva Bacillus spp. prema prouzrokovaču sive truleži (Botrytis cinerea) paradajza u in vitro uslovima. in Zbornik rezimea radova, 17. Savetovanje o zaštiti bilja, Zlatibor, 28. novembar - 1. decembar 2022.. 2022;:39-40.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_fiver_3252 .

Dragić, Vasiljka, Miljaković, Dragana, Bulajić, Aleksandra, Ivanović, Milan, "Antagonistički potencijal sojeva Bacillus spp. prema prouzrokovaču sive truleži (Botrytis cinerea) paradajza u in vitro uslovima" in Zbornik rezimea radova, 17. Savetovanje o zaštiti bilja, Zlatibor, 28. novembar - 1. decembar 2022. (2022):39-40,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_fiver_3252 .

TY  - CONF
AU  - Dragić, Vasiljka
AU  - Miljaković, Dragana
AU  - Marinković, Jelena
AU  - Vlajić, Slobodan
AU  - Bulajić, Aleksandra
AU  - Vojvodić, Mira
AU  - Menković, Jelena
AU  - Prokić, Anđelka
AU  - Obradović, Aleksa
AU  - Ivanović, Milan
PY  - 2021
UR  - http://fiver.ifvcns.rs/handle/123456789/2526
AB  - Paradajz je jedna od najvažnijih povrtarskih biljaka čiju proizvodnju može ugroziti veći broj prouzrokovača bolesti, smanjujući prinos i kvalitet ploda. Jedan od najznačajnijih patogena paradajza je gljiva Botrytis cinerea - prouzrokovač sive truleži paradajza. Uprkos raznim preventivnim metodama, primena fungicida i dalje predstavlja najvažniju meru kontrole ovog patogena. Međutim, kontinuirana primena hemikalija izaziva zabrinutost potrošača zbog ostataka preparata na plodovima paradajza i njegovog štetnog uticaja na zdravlje ljudi. Jedna od alternativnih mera u zaštiti biljaka od prouzrokovača sive truleži jeste primena različitih antagonističkih bakterija, između ostalih i iz roda Bacillus. Osim uloge u biokontroli, poznato je da pomenute bakterije mogu stimulisati i rast biljaka. Ciljevi istraživanja bili su izolacija autohtonih sojeva Bacillus spp. iz zemljišta, ispitivanje njihove antifungalne aktivnosti prema dva izolata B. cinerea i proučavanje njihovog uticaja na klijavost semena paradajza i morfološke parametre klijanaca. Antifungalni efekat Bacillus spp. testitan je u in vitro uslovima, primenom metode dvojne kultivacije, u tri ponavljanja. Nakon 7 dana inkubacije pri 28ºC izračunat je procenat inhibicije rasta micelije (Percentage of Growth Inhibition, PGI) i zona inhibicije. Ispitivanje uticaja antagonističkih bakterija na klijavost semena paradajza izvršeno je standardnim testom klijavosti. Seme paradajza, sorte Novosadski jabučar, inokulisano je potapanjem u suspenziju bakterija (108 ćel/ml), dok je seme u kontroli potapano u 0,2% rastvor kalijum nitrata (KNO3). Efekat je ocenjen naklijavanjem 100 semena u Petri posudi (R=140 mm) u četiri ponavljanja. Očitavanje klijavosti semena izvršeno je nakon 14 dana. Iz svakog ponavljanja, slučajnim izborom odabrano je po 10 klijanaca i merena je dužina nadzemnog dela i korena (cm), kao i sveža i suva masa nadzemnog dela i korena (g). Primenom morfoloških i molekularnih metoda, pet bakterijskih sojeva identifikovano je kao Bacillus subtilis, dva soja kao B. amyloliquefaciens i jedan kao B. pumilus. U testu dvojne kultivacije svih osam sojeva Bacillus spp. ispoljili su snažan antifungalni efekat prema oba izolata B. cinerea, sa PGI vrednostima od 50% do 80% i zonom inhibicije od 1,33 mm do 17,33 mm. Najveći procenat klijavosti semena dobijen je inokulacijom sojevima B. amyloliquefaciens (85,66% i 86,16%) u odnosu na kontrolu (82,66%). Jedan soj B. subtillis povećao je dužinu nadzemnog dela za 25,50%, dok je drugi soj iste vrste povećao dužinu korena za 17,62%. Dalje, sojevi B. amyloliquefaciens, B. pumilus, kao i tri soja B. subtillis statistički značajno su povećali svežu masu nadzemnog dela (12,90 - 22,22%). Sojevi B. pumilus i B. subtillis povećali su i svežu masu korena (2,56 - 5,12%). Inicijalni rezultati ukazuju da autohtoni izolati Bacillus spp. iz zemljišta imaju snažan potencijal za biokontrolu i podsticanje rasta biljaka paradajza.
PB  - Beograd : Društvo za zaštitu bilja Srbije
C3  - Zbornik rezimea radova, 16. Simpozijum o zaštiti bilja, 22-25. Novembar 2021, Zlatibor
T1  - Antagonistički potencijal Bacillus spp. prema prouzrokovaču sive truleži paradajza (Botrytis cinerea) i uticaj na klijavost i morfološke parametre klijanaca
EP  - 31
SP  - 31
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_fiver_2526
ER  - 

@conference{
author = "Dragić, Vasiljka and Miljaković, Dragana and Marinković, Jelena and Vlajić, Slobodan and Bulajić, Aleksandra and Vojvodić, Mira and Menković, Jelena and Prokić, Anđelka and Obradović, Aleksa and Ivanović, Milan",
year = "2021",
abstract = "Paradajz je jedna od najvažnijih povrtarskih biljaka čiju proizvodnju može ugroziti veći broj prouzrokovača bolesti, smanjujući prinos i kvalitet ploda. Jedan od najznačajnijih patogena paradajza je gljiva Botrytis cinerea - prouzrokovač sive truleži paradajza. Uprkos raznim preventivnim metodama, primena fungicida i dalje predstavlja najvažniju meru kontrole ovog patogena. Međutim, kontinuirana primena hemikalija izaziva zabrinutost potrošača zbog ostataka preparata na plodovima paradajza i njegovog štetnog uticaja na zdravlje ljudi. Jedna od alternativnih mera u zaštiti biljaka od prouzrokovača sive truleži jeste primena različitih antagonističkih bakterija, između ostalih i iz roda Bacillus. Osim uloge u biokontroli, poznato je da pomenute bakterije mogu stimulisati i rast biljaka. Ciljevi istraživanja bili su izolacija autohtonih sojeva Bacillus spp. iz zemljišta, ispitivanje njihove antifungalne aktivnosti prema dva izolata B. cinerea i proučavanje njihovog uticaja na klijavost semena paradajza i morfološke parametre klijanaca. Antifungalni efekat Bacillus spp. testitan je u in vitro uslovima, primenom metode dvojne kultivacije, u tri ponavljanja. Nakon 7 dana inkubacije pri 28ºC izračunat je procenat inhibicije rasta micelije (Percentage of Growth Inhibition, PGI) i zona inhibicije. Ispitivanje uticaja antagonističkih bakterija na klijavost semena paradajza izvršeno je standardnim testom klijavosti. Seme paradajza, sorte Novosadski jabučar, inokulisano je potapanjem u suspenziju bakterija (108 ćel/ml), dok je seme u kontroli potapano u 0,2% rastvor kalijum nitrata (KNO3). Efekat je ocenjen naklijavanjem 100 semena u Petri posudi (R=140 mm) u četiri ponavljanja. Očitavanje klijavosti semena izvršeno je nakon 14 dana. Iz svakog ponavljanja, slučajnim izborom odabrano je po 10 klijanaca i merena je dužina nadzemnog dela i korena (cm), kao i sveža i suva masa nadzemnog dela i korena (g). Primenom morfoloških i molekularnih metoda, pet bakterijskih sojeva identifikovano je kao Bacillus subtilis, dva soja kao B. amyloliquefaciens i jedan kao B. pumilus. U testu dvojne kultivacije svih osam sojeva Bacillus spp. ispoljili su snažan antifungalni efekat prema oba izolata B. cinerea, sa PGI vrednostima od 50% do 80% i zonom inhibicije od 1,33 mm do 17,33 mm. Najveći procenat klijavosti semena dobijen je inokulacijom sojevima B. amyloliquefaciens (85,66% i 86,16%) u odnosu na kontrolu (82,66%). Jedan soj B. subtillis povećao je dužinu nadzemnog dela za 25,50%, dok je drugi soj iste vrste povećao dužinu korena za 17,62%. Dalje, sojevi B. amyloliquefaciens, B. pumilus, kao i tri soja B. subtillis statistički značajno su povećali svežu masu nadzemnog dela (12,90 - 22,22%). Sojevi B. pumilus i B. subtillis povećali su i svežu masu korena (2,56 - 5,12%). Inicijalni rezultati ukazuju da autohtoni izolati Bacillus spp. iz zemljišta imaju snažan potencijal za biokontrolu i podsticanje rasta biljaka paradajza.",
publisher = "Beograd : Društvo za zaštitu bilja Srbije",
journal = "Zbornik rezimea radova, 16. Simpozijum o zaštiti bilja, 22-25. Novembar 2021, Zlatibor",
title = "Antagonistički potencijal Bacillus spp. prema prouzrokovaču sive truleži paradajza (Botrytis cinerea) i uticaj na klijavost i morfološke parametre klijanaca",
pages = "31-31",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_fiver_2526"
}

Dragić, V., Miljaković, D., Marinković, J., Vlajić, S., Bulajić, A., Vojvodić, M., Menković, J., Prokić, A., Obradović, A.,& Ivanović, M.. (2021). Antagonistički potencijal Bacillus spp. prema prouzrokovaču sive truleži paradajza (Botrytis cinerea) i uticaj na klijavost i morfološke parametre klijanaca. in Zbornik rezimea radova, 16. Simpozijum o zaštiti bilja, 22-25. Novembar 2021, Zlatibor
Beograd : Društvo za zaštitu bilja Srbije., 31-31.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_fiver_2526

Dragić V, Miljaković D, Marinković J, Vlajić S, Bulajić A, Vojvodić M, Menković J, Prokić A, Obradović A, Ivanović M. Antagonistički potencijal Bacillus spp. prema prouzrokovaču sive truleži paradajza (Botrytis cinerea) i uticaj na klijavost i morfološke parametre klijanaca. in Zbornik rezimea radova, 16. Simpozijum o zaštiti bilja, 22-25. Novembar 2021, Zlatibor. 2021;:31-31.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_fiver_2526 .

Dragić, Vasiljka, Miljaković, Dragana, Marinković, Jelena, Vlajić, Slobodan, Bulajić, Aleksandra, Vojvodić, Mira, Menković, Jelena, Prokić, Anđelka, Obradović, Aleksa, Ivanović, Milan, "Antagonistički potencijal Bacillus spp. prema prouzrokovaču sive truleži paradajza (Botrytis cinerea) i uticaj na klijavost i morfološke parametre klijanaca" in Zbornik rezimea radova, 16. Simpozijum o zaštiti bilja, 22-25. Novembar 2021, Zlatibor (2021):31-31,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_fiver_2526 .

TY  - CONF
AU  - Vasiljević, Sanja
AU  - Radinović, Irena
AU  - Vlaisavljević, Sanja
AU  - Mikulić, Mira
AU  - Milošević, Branko
AU  - Katanski, Snežana
AU  - Dolapčev, Anja
AU  - Dragić, Vasiljka
PY  - 2019
UR  - http://fiver.ifvcns.rs/handle/123456789/2614
AB  - Saglasno trendovima održive i organske poljoprivrede u proizvodnji zdravstveno-bezbedne stočne hrane, noviji pravci u oplemenjivanju crvene deteline imaju za cilj stvaranje dugovečnijih sorti, poboljšanog kvaliteta. Istovremeno brojni su primeri alternativnog korišćenja crvene deteline u proizvodnji funkcionalne hrane bogate izoflavonima. Rizomska forma podzemnog stabla nije svojstvena crvenoj detelini, međutim neke srodne vrste (Trifolium medium) poseduju takvu formu. Kulturom embriona u skorije vreme je dobijen (Jakešova et al, 2011, 2014) i komercijalizovan prvi hibrid između Treifolium pretense i Trifolium medium, pod nazivom „Pramedi“ sa rizomskom formom podzemnog stabla čime je pre svega povećana perzistentnost.
PB  - Beograd : Društvo za krmno bilje Republike Srbije
C3  - Zbornik apstrakata, 14. Simpozijum o krmnom bilju "Značaj i uloga krmnih biljaka i održivoj poljoprivredi Srbije", Zemun, 18-19. april 2019.
T1  - Novi izazovi u oplemenjivanju crvene deteline (Trifolium pretense L.) u održivoj poljoprivredi
EP  - 22
SP  - 21
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_fiver_2614
ER  - 

@conference{
author = "Vasiljević, Sanja and Radinović, Irena and Vlaisavljević, Sanja and Mikulić, Mira and Milošević, Branko and Katanski, Snežana and Dolapčev, Anja and Dragić, Vasiljka",
year = "2019",
abstract = "Saglasno trendovima održive i organske poljoprivrede u proizvodnji zdravstveno-bezbedne stočne hrane, noviji pravci u oplemenjivanju crvene deteline imaju za cilj stvaranje dugovečnijih sorti, poboljšanog kvaliteta. Istovremeno brojni su primeri alternativnog korišćenja crvene deteline u proizvodnji funkcionalne hrane bogate izoflavonima. Rizomska forma podzemnog stabla nije svojstvena crvenoj detelini, međutim neke srodne vrste (Trifolium medium) poseduju takvu formu. Kulturom embriona u skorije vreme je dobijen (Jakešova et al, 2011, 2014) i komercijalizovan prvi hibrid između Treifolium pretense i Trifolium medium, pod nazivom „Pramedi“ sa rizomskom formom podzemnog stabla čime je pre svega povećana perzistentnost.",
publisher = "Beograd : Društvo za krmno bilje Republike Srbije",
journal = "Zbornik apstrakata, 14. Simpozijum o krmnom bilju "Značaj i uloga krmnih biljaka i održivoj poljoprivredi Srbije", Zemun, 18-19. april 2019.",
title = "Novi izazovi u oplemenjivanju crvene deteline (Trifolium pretense L.) u održivoj poljoprivredi",
pages = "22-21",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_fiver_2614"
}

Vasiljević, S., Radinović, I., Vlaisavljević, S., Mikulić, M., Milošević, B., Katanski, S., Dolapčev, A.,& Dragić, V.. (2019). Novi izazovi u oplemenjivanju crvene deteline (Trifolium pretense L.) u održivoj poljoprivredi. in Zbornik apstrakata, 14. Simpozijum o krmnom bilju "Značaj i uloga krmnih biljaka i održivoj poljoprivredi Srbije", Zemun, 18-19. april 2019.
Beograd : Društvo za krmno bilje Republike Srbije., 21-22.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_fiver_2614

Vasiljević S, Radinović I, Vlaisavljević S, Mikulić M, Milošević B, Katanski S, Dolapčev A, Dragić V. Novi izazovi u oplemenjivanju crvene deteline (Trifolium pretense L.) u održivoj poljoprivredi. in Zbornik apstrakata, 14. Simpozijum o krmnom bilju "Značaj i uloga krmnih biljaka i održivoj poljoprivredi Srbije", Zemun, 18-19. april 2019.. 2019;:21-22.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_fiver_2614 .

Vasiljević, Sanja, Radinović, Irena, Vlaisavljević, Sanja, Mikulić, Mira, Milošević, Branko, Katanski, Snežana, Dolapčev, Anja, Dragić, Vasiljka, "Novi izazovi u oplemenjivanju crvene deteline (Trifolium pretense L.) u održivoj poljoprivredi" in Zbornik apstrakata, 14. Simpozijum o krmnom bilju "Značaj i uloga krmnih biljaka i održivoj poljoprivredi Srbije", Zemun, 18-19. april 2019. (2019):21-22,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_fiver_2614 .

TY  - CONF
AU  - Vasiljević, Sanja
AU  - Katanski, Snežana
AU  - Milošević, Branko
AU  - Dolapčev, Anja
AU  - Živanov, Dalibor
AU  - Dragić, Vasiljka
AU  - Uhlarik, Ana
PY  - 2018
UR  - http://fiver.ifvcns.rs/handle/123456789/2598
AB  - Red clover and white clover made a slower breakthrough to the
group of significant world crops. Clovers were domesticated in 1000 AD in
the Maori Andalusia at the south of Spain, and afterwards gradually spread
to the other parts of Europe. They served as the main source of atmospheric
nitrogen, an important biogenic element in nutrition of cereals and potato,
which had an increasing trend in cultivation according to population
growth in Europe. During 13th and 14th century, scarce cultivation of
nitrogen-fixing plants, such as clovers, accompanied by unsuitable
environmental conditions because of the sudden climate change, resulted in
the decline in cereal cultivation due to insufficient nitrogen supply of
Eurasian soils. It ultimately brought about great famine and high mortality
to Eurasian population. Red clover seeds were brought from Holland to
England during 1620, spread across the British Isles in the late 17th century,
and took on paramount importance in the 17th and 18th century agriculture.
The introduction of red clover into the three crop rotation system (in
England and then the other European countries) developed into a four crop
rotation system, i.e. “The Norfolk four-course system“. Red clover became the national flower of Denmark in 1936, while clover flowers adorn the
National Emblem of the Republic of Belarus.
At the dawn of 21st century, following the trends of sustainable and organic
agriculture, clovers gained back their significance in most EU countries
primarily as a valuable component of grass-legume mixtures in the
production of good-quality, well-balanced and safe feed, but also for their
leading role as a preceding crop in crop rotation, and for improvement of
physical and chemical properties of degraded soils.
PB  - Novi Sad : Univerzitet u Novom Sadu, Poljoprivredni fakultet
C3  - Zbornik sažetaka, 2. Naučni skup "Teorija i praksa agrara u istorijskoj perspektivi", 15-16.11.2018, Poljoprivredni fakultet Univerziteta u Novom Sadu
T1  - Clovers – plants that changed the world
EP  - 20
SP  - 19
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_fiver_2598
ER  - 

@conference{
author = "Vasiljević, Sanja and Katanski, Snežana and Milošević, Branko and Dolapčev, Anja and Živanov, Dalibor and Dragić, Vasiljka and Uhlarik, Ana",
year = "2018",
abstract = "Red clover and white clover made a slower breakthrough to the
group of significant world crops. Clovers were domesticated in 1000 AD in
the Maori Andalusia at the south of Spain, and afterwards gradually spread
to the other parts of Europe. They served as the main source of atmospheric
nitrogen, an important biogenic element in nutrition of cereals and potato,
which had an increasing trend in cultivation according to population
growth in Europe. During 13th and 14th century, scarce cultivation of
nitrogen-fixing plants, such as clovers, accompanied by unsuitable
environmental conditions because of the sudden climate change, resulted in
the decline in cereal cultivation due to insufficient nitrogen supply of
Eurasian soils. It ultimately brought about great famine and high mortality
to Eurasian population. Red clover seeds were brought from Holland to
England during 1620, spread across the British Isles in the late 17th century,
and took on paramount importance in the 17th and 18th century agriculture.
The introduction of red clover into the three crop rotation system (in
England and then the other European countries) developed into a four crop
rotation system, i.e. “The Norfolk four-course system“. Red clover became the national flower of Denmark in 1936, while clover flowers adorn the
National Emblem of the Republic of Belarus.
At the dawn of 21st century, following the trends of sustainable and organic
agriculture, clovers gained back their significance in most EU countries
primarily as a valuable component of grass-legume mixtures in the
production of good-quality, well-balanced and safe feed, but also for their
leading role as a preceding crop in crop rotation, and for improvement of
physical and chemical properties of degraded soils.",
publisher = "Novi Sad : Univerzitet u Novom Sadu, Poljoprivredni fakultet",
journal = "Zbornik sažetaka, 2. Naučni skup "Teorija i praksa agrara u istorijskoj perspektivi", 15-16.11.2018, Poljoprivredni fakultet Univerziteta u Novom Sadu",
title = "Clovers – plants that changed the world",
pages = "20-19",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_fiver_2598"
}

Vasiljević, S., Katanski, S., Milošević, B., Dolapčev, A., Živanov, D., Dragić, V.,& Uhlarik, A.. (2018). Clovers – plants that changed the world. in Zbornik sažetaka, 2. Naučni skup "Teorija i praksa agrara u istorijskoj perspektivi", 15-16.11.2018, Poljoprivredni fakultet Univerziteta u Novom Sadu
Novi Sad : Univerzitet u Novom Sadu, Poljoprivredni fakultet., 19-20.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_fiver_2598

Vasiljević S, Katanski S, Milošević B, Dolapčev A, Živanov D, Dragić V, Uhlarik A. Clovers – plants that changed the world. in Zbornik sažetaka, 2. Naučni skup "Teorija i praksa agrara u istorijskoj perspektivi", 15-16.11.2018, Poljoprivredni fakultet Univerziteta u Novom Sadu. 2018;:19-20.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_fiver_2598 .

Vasiljević, Sanja, Katanski, Snežana, Milošević, Branko, Dolapčev, Anja, Živanov, Dalibor, Dragić, Vasiljka, Uhlarik, Ana, "Clovers – plants that changed the world" in Zbornik sažetaka, 2. Naučni skup "Teorija i praksa agrara u istorijskoj perspektivi", 15-16.11.2018, Poljoprivredni fakultet Univerziteta u Novom Sadu (2018):19-20,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_fiver_2598 .