Kritični momenti u proizvodnji krmnog bilja
Аутори
Dolapčev-Rakić, AnjaKatanski, Snežana
Uhlarik, Ana
Vasiljević, Sanja
Đorđević, Vuk
Mamlić, Zlatica
Tančić-Živanov, Sonja
Sinjushin, Andrey
Balać, Miloš
Popov, Siniša
Конференцијски прилог (Објављена верзија)
Метаподаци
Приказ свих података о документуАпстракт
Krmno bilje predstavlja grupu različitih biljnih vrsta iz familija Poaceae, Fabaceae, Brassicaceae, Amaranthaceae, za koje je zajedničko formiranje bujne vegetativne mase koja se koristi u ishrani stoke (Karagić i sar., 2019). U poslednje tri godine, površine pod krmnim biljem u Srbiji iznosile su između 223.000 i 235.000 ha. Tokom 2020. godine krmno bilje je u ukupnoj površini zasejanih oranica i bašta zauzimalo 9,0%, tokom 2021. godine 8,7%, a 2022. godine 8,6% (Republika Srbija, 2023). Biljna masa krmnih biljaka se u ishrani stoke koristi kao kabasta ili koncentrovana hrana, kao proteinska ili ugljeno-hidratna komponenta. Krmne biljne vrste se mogu gajiti kao pašnjaci i livade ili kao oranične kulture, usevi koji se uzgajaju za konzervisanu ili svežu hranu (Fuglie et al., 2021). U Srbiji je dominantniji način iskorišćavanja proizvodnja kabaste stočne hrane, zelena krma, seno, senaža ili silaža, dok se proteinski grašak koristi za proizvodnju zrna (Karagić i sar., 2012). Upotrebom ko...nzervisane kabaste hrane zadovoljavajućeg kvaliteta postiže se ušteda u proizvodnji na račun manje potrošnje skupih koncentrata (Karagić i sar., 2016). Većina krmnih biljaka može se gajiti i kao združeni usev sa drugim biljnim vrstama i na taj način osigurava se proizvodnja veće količine izbalansirane stočne hrane u pogledu hranljive vrednosti. Gajenje krmnog bilja ima niz prednosti, osim direktne koristi koja se ogleda u proizvodnji stočne hrane, uključivanjem krmnih biljaka u plodored smanjuje se ili u potpunosti izostavlja primena mineralnih đubriva i povećava efikasnost iskorišćavanja mehanizacije (Katanski i sar., 2022).
Za postizanje visokih prinosa zelene krme zadovoljavajućeg kvaliteta neophodna je pravovremena primena svih neophodnih agrotehničkih mera. Mamlić i sar. (2023) su na osnovu rezultata višegodišnjih istraživanja na biljkama iz familije leguminoza zaključili da pravovremena i pravilna primena preporučenih agrotehničkih mera, pre svega obrada zemljišta i upotreba đubriva u proizvodnji, imaju veliki uticaj na ostvarivanje visokog prinosa.
Кључне речи:
krmno bilje / lucerka / crvena detelina / grašak / grahorica / krmni sirak / sudanska trava / proizvodnjaИзвор:
Zbornik referata, 58. Savetovanje agronoma i poljoprivrednika Srbije (SAPS) i 4. Savetovanje agronoma Srbije i Republike Srpske, 29.01-02.02.2024. Zlatibor, 2024, 33-39Издавач:
- Novi Sad : Institut za ratarstvo i povrtarstvo
Колекције
Институција/група
FiVeRTY - CONF AU - Dolapčev-Rakić, Anja AU - Katanski, Snežana AU - Uhlarik, Ana AU - Vasiljević, Sanja AU - Đorđević, Vuk AU - Mamlić, Zlatica AU - Tančić-Živanov, Sonja AU - Sinjushin, Andrey AU - Balać, Miloš AU - Popov, Siniša PY - 2024 UR - http://fiver.ifvcns.rs/handle/123456789/4265 AB - Krmno bilje predstavlja grupu različitih biljnih vrsta iz familija Poaceae, Fabaceae, Brassicaceae, Amaranthaceae, za koje je zajedničko formiranje bujne vegetativne mase koja se koristi u ishrani stoke (Karagić i sar., 2019). U poslednje tri godine, površine pod krmnim biljem u Srbiji iznosile su između 223.000 i 235.000 ha. Tokom 2020. godine krmno bilje je u ukupnoj površini zasejanih oranica i bašta zauzimalo 9,0%, tokom 2021. godine 8,7%, a 2022. godine 8,6% (Republika Srbija, 2023). Biljna masa krmnih biljaka se u ishrani stoke koristi kao kabasta ili koncentrovana hrana, kao proteinska ili ugljeno-hidratna komponenta. Krmne biljne vrste se mogu gajiti kao pašnjaci i livade ili kao oranične kulture, usevi koji se uzgajaju za konzervisanu ili svežu hranu (Fuglie et al., 2021). U Srbiji je dominantniji način iskorišćavanja proizvodnja kabaste stočne hrane, zelena krma, seno, senaža ili silaža, dok se proteinski grašak koristi za proizvodnju zrna (Karagić i sar., 2012). Upotrebom konzervisane kabaste hrane zadovoljavajućeg kvaliteta postiže se ušteda u proizvodnji na račun manje potrošnje skupih koncentrata (Karagić i sar., 2016). Većina krmnih biljaka može se gajiti i kao združeni usev sa drugim biljnim vrstama i na taj način osigurava se proizvodnja veće količine izbalansirane stočne hrane u pogledu hranljive vrednosti. Gajenje krmnog bilja ima niz prednosti, osim direktne koristi koja se ogleda u proizvodnji stočne hrane, uključivanjem krmnih biljaka u plodored smanjuje se ili u potpunosti izostavlja primena mineralnih đubriva i povećava efikasnost iskorišćavanja mehanizacije (Katanski i sar., 2022). Za postizanje visokih prinosa zelene krme zadovoljavajućeg kvaliteta neophodna je pravovremena primena svih neophodnih agrotehničkih mera. Mamlić i sar. (2023) su na osnovu rezultata višegodišnjih istraživanja na biljkama iz familije leguminoza zaključili da pravovremena i pravilna primena preporučenih agrotehničkih mera, pre svega obrada zemljišta i upotreba đubriva u proizvodnji, imaju veliki uticaj na ostvarivanje visokog prinosa. PB - Novi Sad : Institut za ratarstvo i povrtarstvo C3 - Zbornik referata, 58. Savetovanje agronoma i poljoprivrednika Srbije (SAPS) i 4. Savetovanje agronoma Srbije i Republike Srpske, 29.01-02.02.2024. Zlatibor T1 - Kritični momenti u proizvodnji krmnog bilja EP - 39 SP - 33 UR - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_fiver_4265 ER -
@conference{ author = "Dolapčev-Rakić, Anja and Katanski, Snežana and Uhlarik, Ana and Vasiljević, Sanja and Đorđević, Vuk and Mamlić, Zlatica and Tančić-Živanov, Sonja and Sinjushin, Andrey and Balać, Miloš and Popov, Siniša", year = "2024", abstract = "Krmno bilje predstavlja grupu različitih biljnih vrsta iz familija Poaceae, Fabaceae, Brassicaceae, Amaranthaceae, za koje je zajedničko formiranje bujne vegetativne mase koja se koristi u ishrani stoke (Karagić i sar., 2019). U poslednje tri godine, površine pod krmnim biljem u Srbiji iznosile su između 223.000 i 235.000 ha. Tokom 2020. godine krmno bilje je u ukupnoj površini zasejanih oranica i bašta zauzimalo 9,0%, tokom 2021. godine 8,7%, a 2022. godine 8,6% (Republika Srbija, 2023). Biljna masa krmnih biljaka se u ishrani stoke koristi kao kabasta ili koncentrovana hrana, kao proteinska ili ugljeno-hidratna komponenta. Krmne biljne vrste se mogu gajiti kao pašnjaci i livade ili kao oranične kulture, usevi koji se uzgajaju za konzervisanu ili svežu hranu (Fuglie et al., 2021). U Srbiji je dominantniji način iskorišćavanja proizvodnja kabaste stočne hrane, zelena krma, seno, senaža ili silaža, dok se proteinski grašak koristi za proizvodnju zrna (Karagić i sar., 2012). Upotrebom konzervisane kabaste hrane zadovoljavajućeg kvaliteta postiže se ušteda u proizvodnji na račun manje potrošnje skupih koncentrata (Karagić i sar., 2016). Većina krmnih biljaka može se gajiti i kao združeni usev sa drugim biljnim vrstama i na taj način osigurava se proizvodnja veće količine izbalansirane stočne hrane u pogledu hranljive vrednosti. Gajenje krmnog bilja ima niz prednosti, osim direktne koristi koja se ogleda u proizvodnji stočne hrane, uključivanjem krmnih biljaka u plodored smanjuje se ili u potpunosti izostavlja primena mineralnih đubriva i povećava efikasnost iskorišćavanja mehanizacije (Katanski i sar., 2022). Za postizanje visokih prinosa zelene krme zadovoljavajućeg kvaliteta neophodna je pravovremena primena svih neophodnih agrotehničkih mera. Mamlić i sar. (2023) su na osnovu rezultata višegodišnjih istraživanja na biljkama iz familije leguminoza zaključili da pravovremena i pravilna primena preporučenih agrotehničkih mera, pre svega obrada zemljišta i upotreba đubriva u proizvodnji, imaju veliki uticaj na ostvarivanje visokog prinosa.", publisher = "Novi Sad : Institut za ratarstvo i povrtarstvo", journal = "Zbornik referata, 58. Savetovanje agronoma i poljoprivrednika Srbije (SAPS) i 4. Savetovanje agronoma Srbije i Republike Srpske, 29.01-02.02.2024. Zlatibor", title = "Kritični momenti u proizvodnji krmnog bilja", pages = "39-33", url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_fiver_4265" }
Dolapčev-Rakić, A., Katanski, S., Uhlarik, A., Vasiljević, S., Đorđević, V., Mamlić, Z., Tančić-Živanov, S., Sinjushin, A., Balać, M.,& Popov, S.. (2024). Kritični momenti u proizvodnji krmnog bilja. in Zbornik referata, 58. Savetovanje agronoma i poljoprivrednika Srbije (SAPS) i 4. Savetovanje agronoma Srbije i Republike Srpske, 29.01-02.02.2024. Zlatibor Novi Sad : Institut za ratarstvo i povrtarstvo., 33-39. https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_fiver_4265
Dolapčev-Rakić A, Katanski S, Uhlarik A, Vasiljević S, Đorđević V, Mamlić Z, Tančić-Živanov S, Sinjushin A, Balać M, Popov S. Kritični momenti u proizvodnji krmnog bilja. in Zbornik referata, 58. Savetovanje agronoma i poljoprivrednika Srbije (SAPS) i 4. Savetovanje agronoma Srbije i Republike Srpske, 29.01-02.02.2024. Zlatibor. 2024;:33-39. https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_fiver_4265 .
Dolapčev-Rakić, Anja, Katanski, Snežana, Uhlarik, Ana, Vasiljević, Sanja, Đorđević, Vuk, Mamlić, Zlatica, Tančić-Živanov, Sonja, Sinjushin, Andrey, Balać, Miloš, Popov, Siniša, "Kritični momenti u proizvodnji krmnog bilja" in Zbornik referata, 58. Savetovanje agronoma i poljoprivrednika Srbije (SAPS) i 4. Savetovanje agronoma Srbije i Republike Srpske, 29.01-02.02.2024. Zlatibor (2024):33-39, https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_fiver_4265 .