Značaj, poreklo i širenje soje
Authors
Hrustić, MilicaMiladinović, Jegor
Contributors
Miladinović, JegorHrustić, Milica
Vidić, Miloš
Book part (Published version)
Metadata
Show full item recordAbstract
Iako ima veoma dugu tradiciju gajenja, soja je niz vekova bila značajna samo u području svog porekla, na Dalekom Istoku. Tek četrdesetih godina XX veka od malo značajne biljke koja je služila za silažu, ona postaje bitan činilac ratarske proizvodnje i značajan izvor hrane u svetu. Već nekoliko decenija vodeća zemlja u proizvodnji, preradi i prometu soje su SAD gde se soja gaji na oko trideset miliona hektara. Poslednjih godina, Brazil sa oko dvadeset miliona hektara i Argentina sa oko petnaest miliona hektara su se uvrstili u red svetski značajnih proizvođača. Ispitivanja mogućnosti gajenja su danas prisutna u mnogim zemljama, te iako površine nisu svetski značajne ona se uvodi u proizvodnju u većini zemalja sveta. U našoj zemlji soja je poznata kao biljna vrsta još od XIX veka iako do pre tri decenije nije imala značajnu ulogu niti u gajenju niti u preradi. Svetski trendovi povećanja površina zahvatili su i našu zemlju. Površine su zavisile delom od ostvarenih prinosa a delom od ekono...mskih uslova, ali je danas soja značajan činilac naše ratarske proizvodnje. Najveće površine pod sojom u našoj zemlji nalaze su u Vojvodini. Obiman naučno-istraživački rad omogućio je zamenu introdukovanog sortimenta domaćim i razrešio niz pitanja iz agrotehnike. Tako se danas seju sorte stvorene u našim agroekološkim uslovima, a način gajenja je prilagođen klimatskim i zemljišnim činiocima našeg područja.
Keywords:
soja / značaj / porekloSource:
Soja, 2008, 13-43Publisher:
- Novi Sad : Institut za ratarstvo i povrtarstvo
- Bečej : Sojaprotein
Collections
Institution/Community
FiVeRTY - CHAP AU - Hrustić, Milica AU - Miladinović, Jegor PY - 2008 UR - http://fiver.ifvcns.rs/handle/123456789/3519 AB - Iako ima veoma dugu tradiciju gajenja, soja je niz vekova bila značajna samo u području svog porekla, na Dalekom Istoku. Tek četrdesetih godina XX veka od malo značajne biljke koja je služila za silažu, ona postaje bitan činilac ratarske proizvodnje i značajan izvor hrane u svetu. Već nekoliko decenija vodeća zemlja u proizvodnji, preradi i prometu soje su SAD gde se soja gaji na oko trideset miliona hektara. Poslednjih godina, Brazil sa oko dvadeset miliona hektara i Argentina sa oko petnaest miliona hektara su se uvrstili u red svetski značajnih proizvođača. Ispitivanja mogućnosti gajenja su danas prisutna u mnogim zemljama, te iako površine nisu svetski značajne ona se uvodi u proizvodnju u većini zemalja sveta. U našoj zemlji soja je poznata kao biljna vrsta još od XIX veka iako do pre tri decenije nije imala značajnu ulogu niti u gajenju niti u preradi. Svetski trendovi povećanja površina zahvatili su i našu zemlju. Površine su zavisile delom od ostvarenih prinosa a delom od ekonomskih uslova, ali je danas soja značajan činilac naše ratarske proizvodnje. Najveće površine pod sojom u našoj zemlji nalaze su u Vojvodini. Obiman naučno-istraživački rad omogućio je zamenu introdukovanog sortimenta domaćim i razrešio niz pitanja iz agrotehnike. Tako se danas seju sorte stvorene u našim agroekološkim uslovima, a način gajenja je prilagođen klimatskim i zemljišnim činiocima našeg područja. PB - Novi Sad : Institut za ratarstvo i povrtarstvo PB - Bečej : Sojaprotein T2 - Soja T1 - Značaj, poreklo i širenje soje EP - 43 SP - 13 UR - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_fiver_3519 ER -
@inbook{ editor = "Miladinović, Jegor, Hrustić, Milica, Vidić, Miloš", author = "Hrustić, Milica and Miladinović, Jegor", year = "2008", abstract = "Iako ima veoma dugu tradiciju gajenja, soja je niz vekova bila značajna samo u području svog porekla, na Dalekom Istoku. Tek četrdesetih godina XX veka od malo značajne biljke koja je služila za silažu, ona postaje bitan činilac ratarske proizvodnje i značajan izvor hrane u svetu. Već nekoliko decenija vodeća zemlja u proizvodnji, preradi i prometu soje su SAD gde se soja gaji na oko trideset miliona hektara. Poslednjih godina, Brazil sa oko dvadeset miliona hektara i Argentina sa oko petnaest miliona hektara su se uvrstili u red svetski značajnih proizvođača. Ispitivanja mogućnosti gajenja su danas prisutna u mnogim zemljama, te iako površine nisu svetski značajne ona se uvodi u proizvodnju u većini zemalja sveta. U našoj zemlji soja je poznata kao biljna vrsta još od XIX veka iako do pre tri decenije nije imala značajnu ulogu niti u gajenju niti u preradi. Svetski trendovi povećanja površina zahvatili su i našu zemlju. Površine su zavisile delom od ostvarenih prinosa a delom od ekonomskih uslova, ali je danas soja značajan činilac naše ratarske proizvodnje. Najveće površine pod sojom u našoj zemlji nalaze su u Vojvodini. Obiman naučno-istraživački rad omogućio je zamenu introdukovanog sortimenta domaćim i razrešio niz pitanja iz agrotehnike. Tako se danas seju sorte stvorene u našim agroekološkim uslovima, a način gajenja je prilagođen klimatskim i zemljišnim činiocima našeg područja.", publisher = "Novi Sad : Institut za ratarstvo i povrtarstvo, Bečej : Sojaprotein", journal = "Soja", booktitle = "Značaj, poreklo i širenje soje", pages = "43-13", url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_fiver_3519" }
Miladinović, J., Hrustić, M., Vidić, M., Hrustić, M.,& Miladinović, J.. (2008). Značaj, poreklo i širenje soje. in Soja Novi Sad : Institut za ratarstvo i povrtarstvo., 13-43. https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_fiver_3519
Miladinović J, Hrustić M, Vidić M, Hrustić M, Miladinović J. Značaj, poreklo i širenje soje. in Soja. 2008;:13-43. https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_fiver_3519 .
Miladinović, Jegor, Hrustić, Milica, Vidić, Miloš, Hrustić, Milica, Miladinović, Jegor, "Značaj, poreklo i širenje soje" in Soja (2008):13-43, https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_fiver_3519 .