NS sorte krmnog bilja za visok prinos i kvalitet
Authors
Katanski, SnežanaMihailović, Vojislav
Vasiljević, Sanja
Živanov, Dalibor
Mamlić, Zlatica
Uhlarik, Ana
Dolapčev, Anja
Conference object (Published version)
Metadata
Show full item recordAbstract
Najznačajnije krmne biljke koje se gaje na oranicama Srbije su lucerka, crvena detelina, stočni grašak, grahorica, krmni sirak i sudanska trava. Površine na kojima se gaje oranične krmne biljke iznose oko 235.000 ha, što predstavlja oko 9% obradivog zemljišta Srbije (SGRS, 2021). Dominantan način iskorišćavanja krmnih biljaka u Srbiji je proizvodnja kabaste stočne hrane (zelena krma, seno, senaža i silaža) sa izuzetkom proteinskog graška koji se koristi za proizvodnju zrna (Karagić i sar., 2012). Osim direktne koristi za proizvodnju stočne hrane, gajenje NS sorti krmnog bilja, naročito krmnih leguminoza, pozitivno utiče na veći broj činilaca poljoprivredne proizvodnje. Uključivanjem krmnih biljaka u strukturu setve smanjuje se ili u potpunosti izostavlja primena mineralnih đubriva i pesticida, što omogućava proizvodnju zdravstveno-bezbedne stočne hrane. Većim učešćem krmnih biljaka u poljoprivrednoj proizvodnji omogućava se potrebna plodosmena i povećava efikasnost iskorišćavanja mehan...izacije i zemljišta.
Keywords:
krmne biljke / višegodišnje krmne mahunarke / adaptabilnost / tolerantnost / prinos / sorte / kvalitet krme / tehnologija proizvodnje / stočna hrana / oplemenjivanjeSource:
Zbornik referata, 56. Savetovanje agronoma i poljoprivrednika Srbije (SAPS) i 2. Savetovanje agronoma Republike Srbije i Republike Srpske, Zlatibor, 30.01-03.02.2022., 2022, 78-87Publisher:
- Novi Sad : Institut za ratarstvo i povrtarstvo
Funding / projects:
- EUCLEG - Breeding forage and grain legumes to increase EU's and China's protein self-sufficiency (EU-H2020-727312)
Collections
Institution/Community
FiVeRTY - CONF AU - Katanski, Snežana AU - Mihailović, Vojislav AU - Vasiljević, Sanja AU - Živanov, Dalibor AU - Mamlić, Zlatica AU - Uhlarik, Ana AU - Dolapčev, Anja PY - 2022 UR - http://fiver.ifvcns.rs/handle/123456789/2735 AB - Najznačajnije krmne biljke koje se gaje na oranicama Srbije su lucerka, crvena detelina, stočni grašak, grahorica, krmni sirak i sudanska trava. Površine na kojima se gaje oranične krmne biljke iznose oko 235.000 ha, što predstavlja oko 9% obradivog zemljišta Srbije (SGRS, 2021). Dominantan način iskorišćavanja krmnih biljaka u Srbiji je proizvodnja kabaste stočne hrane (zelena krma, seno, senaža i silaža) sa izuzetkom proteinskog graška koji se koristi za proizvodnju zrna (Karagić i sar., 2012). Osim direktne koristi za proizvodnju stočne hrane, gajenje NS sorti krmnog bilja, naročito krmnih leguminoza, pozitivno utiče na veći broj činilaca poljoprivredne proizvodnje. Uključivanjem krmnih biljaka u strukturu setve smanjuje se ili u potpunosti izostavlja primena mineralnih đubriva i pesticida, što omogućava proizvodnju zdravstveno-bezbedne stočne hrane. Većim učešćem krmnih biljaka u poljoprivrednoj proizvodnji omogućava se potrebna plodosmena i povećava efikasnost iskorišćavanja mehanizacije i zemljišta. PB - Novi Sad : Institut za ratarstvo i povrtarstvo C3 - Zbornik referata, 56. Savetovanje agronoma i poljoprivrednika Srbije (SAPS) i 2. Savetovanje agronoma Republike Srbije i Republike Srpske, Zlatibor, 30.01-03.02.2022. T1 - NS sorte krmnog bilja za visok prinos i kvalitet EP - 87 SP - 78 UR - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_fiver_2735 ER -
@conference{ author = "Katanski, Snežana and Mihailović, Vojislav and Vasiljević, Sanja and Živanov, Dalibor and Mamlić, Zlatica and Uhlarik, Ana and Dolapčev, Anja", year = "2022", abstract = "Najznačajnije krmne biljke koje se gaje na oranicama Srbije su lucerka, crvena detelina, stočni grašak, grahorica, krmni sirak i sudanska trava. Površine na kojima se gaje oranične krmne biljke iznose oko 235.000 ha, što predstavlja oko 9% obradivog zemljišta Srbije (SGRS, 2021). Dominantan način iskorišćavanja krmnih biljaka u Srbiji je proizvodnja kabaste stočne hrane (zelena krma, seno, senaža i silaža) sa izuzetkom proteinskog graška koji se koristi za proizvodnju zrna (Karagić i sar., 2012). Osim direktne koristi za proizvodnju stočne hrane, gajenje NS sorti krmnog bilja, naročito krmnih leguminoza, pozitivno utiče na veći broj činilaca poljoprivredne proizvodnje. Uključivanjem krmnih biljaka u strukturu setve smanjuje se ili u potpunosti izostavlja primena mineralnih đubriva i pesticida, što omogućava proizvodnju zdravstveno-bezbedne stočne hrane. Većim učešćem krmnih biljaka u poljoprivrednoj proizvodnji omogućava se potrebna plodosmena i povećava efikasnost iskorišćavanja mehanizacije i zemljišta.", publisher = "Novi Sad : Institut za ratarstvo i povrtarstvo", journal = "Zbornik referata, 56. Savetovanje agronoma i poljoprivrednika Srbije (SAPS) i 2. Savetovanje agronoma Republike Srbije i Republike Srpske, Zlatibor, 30.01-03.02.2022.", title = "NS sorte krmnog bilja za visok prinos i kvalitet", pages = "87-78", url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_fiver_2735" }
Katanski, S., Mihailović, V., Vasiljević, S., Živanov, D., Mamlić, Z., Uhlarik, A.,& Dolapčev, A.. (2022). NS sorte krmnog bilja za visok prinos i kvalitet. in Zbornik referata, 56. Savetovanje agronoma i poljoprivrednika Srbije (SAPS) i 2. Savetovanje agronoma Republike Srbije i Republike Srpske, Zlatibor, 30.01-03.02.2022. Novi Sad : Institut za ratarstvo i povrtarstvo., 78-87. https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_fiver_2735
Katanski S, Mihailović V, Vasiljević S, Živanov D, Mamlić Z, Uhlarik A, Dolapčev A. NS sorte krmnog bilja za visok prinos i kvalitet. in Zbornik referata, 56. Savetovanje agronoma i poljoprivrednika Srbije (SAPS) i 2. Savetovanje agronoma Republike Srbije i Republike Srpske, Zlatibor, 30.01-03.02.2022.. 2022;:78-87. https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_fiver_2735 .
Katanski, Snežana, Mihailović, Vojislav, Vasiljević, Sanja, Živanov, Dalibor, Mamlić, Zlatica, Uhlarik, Ana, Dolapčev, Anja, "NS sorte krmnog bilja za visok prinos i kvalitet" in Zbornik referata, 56. Savetovanje agronoma i poljoprivrednika Srbije (SAPS) i 2. Savetovanje agronoma Republike Srbije i Republike Srpske, Zlatibor, 30.01-03.02.2022. (2022):78-87, https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_fiver_2735 .