Show simple item record

dc.creatorKostić, Borivoje
dc.creatorJevtić, Radivoje
dc.date.accessioned2024-04-19T08:30:24Z
dc.date.available2024-04-19T08:30:24Z
dc.date.issued1988
dc.identifier.urihttp://fiver.ifvcns.rs/handle/123456789/4521
dc.description.abstractOd faktora koji utiču na formiranje prinosa strnih žita (pšenica, ječam, ovas, raž) posebno mjesto zauzimaju bolesti. Postoji više mera kojima se može uticati na njihov intenzitet i tako obezbediti zadovoljavajuci prinos. Jedna od tih mera je selekcija na otpornost, koja je na naučnoj osnovi počela jos 1901. godine u Australiji, da bi danas postala sastavni deo selekcionog programa skoro svih zemalja. Iz obilja podataka koji govore o ekonomskoj opravdanosti selekcije na otpornost navodimo samo jedan iz SAD. Tamo je u 1953. godini povećana dobit za tri četvrtine biliona dolara, budući da su na 75% površina gajene otporne sorte kulturnih biljaka. Mi ćemo se ovde, zbog ograničenog prostora, veoma kratko osvrnuti samo na osnovne prednosti i principe selekcije.sr
dc.language.isosrsr
dc.rightsopenAccesssr
dc.rights.urihttps://creativecommons.org/licenses/by/4.0/
dc.sourceGlasnik zaštite bilja (Zagreb)sr
dc.subjectstrna žitasr
dc.subjectpšenicasr
dc.subjectječamsr
dc.subjectotpornostsr
dc.subjectbolestisr
dc.subjectoplemenjivanjesr
dc.titleSelekcija strnih žita na otpornost prema bolestimasr
dc.typearticlesr
dc.rights.licenseBYsr
dc.citation.epage363
dc.citation.issue10-11
dc.citation.spage361
dc.identifier.fulltexthttp://fiver.ifvcns.rs/bitstream/id/10046/bitstream_10046.pdf
dc.identifier.rcubhttps://hdl.handle.net/21.15107/rcub_fiver_4521
dc.type.versionpublishedVersionsr


Files in this item

Thumbnail

This item appears in the following Collection(s)

Show simple item record