Poljoprivredna struka i najčešće greške u pisanju

Abstract

U trenutku kad se srpska javnost i ona filološka i ona druga (nefilološka) pomalo stidljivo izjašnjavaju za uvođenje (ili ne) srpskog jezika kao obaveznog ili bar izbornog predmeta na fakultetima u Republici Srbiji, možemo, na osnovu našeg iskustva, samo reći jedno veliko DA. Ovaj članak treba da doprinese rasvetljavanju problematike iz ugla filologa sa višegodišnjim radnim stažom u ustanovi poljoprivredne struke, među vrhunskim domaćim stručnjacima iz oblasti biotehnoloških i poljoprivrednih nauka, sa akademskim titulama od inženjera sa fakultetskom diplomom do doktora nauka sa najvišim naučnim zvanjem. U slučaju da uredništva časopisa iz poljoprivredne struke u kojima oni objavljuju svoje naučne i stručne radove nemaju lektora, a najčešće ih nemaju, ti radovi ili knjige (a potpisuju ih i akademici i emeritusi) odlaze u javnost u vrlo lošem jezičkom stanju, sa brojnim pravopisnim i gramatičkim greškama.