Приказ основних података о документу
NS maize hybrids in trials in 2004
NS hibridi kukuruza u ogledima u 2004 godini
dc.creator | Stojaković, Milisav | |
dc.creator | Jocković, Đorđe | |
dc.creator | Ivanović, Mile | |
dc.creator | Bekavac, Goran | |
dc.creator | Vasić, Nenad | |
dc.creator | Purar, Božana | |
dc.creator | Nastasić, Aleksandra | |
dc.creator | Simić, Dragica | |
dc.creator | Boćanski, Jan | |
dc.creator | Popov, Raško | |
dc.creator | Radojčić, Slobodan | |
dc.date.accessioned | 2021-04-26T18:07:53Z | |
dc.date.available | 2021-04-26T18:07:53Z | |
dc.date.issued | 2005 | |
dc.identifier.issn | 0354-7698 | |
dc.identifier.uri | http://fiver.ifvcns.rs/handle/123456789/342 | |
dc.description.abstract | Regions for maize production in Serbia are quite different on the basis of amount and distribution of rainfall across vegetation. The first region (West Bačka, South Bačka, East Srem, South Srem and Podrinjsko-kolubarski), and second region (South Banat and Šumadijsko-pomoravski) are more favourable for maize production then regions four (North Bačka, North Srem, East Banat) and five (North Banat and East, South Serbia). Medium late hybrids of FAO 600-700 over yielded medium early hybrids of FAO 300-500 in all regions. The most productive hybrid in 2004 was NS6010. | en |
dc.description.abstract | U 2004. godini je nastavljena višegodišnja praksa ispitivanja NS hibrida kukuruza u ogledima, koji su po načinu izvođenja i primenjenoj tehnologiji proizvodnje najsličniji širokoj proizvodnoj praksi. Odabrano je 19 hibrida kukuruza, različite dužine vegetacije (FAO 100 do FAO 800), čija su agronomska svojstva ispitivana na 21 lokalitetu u svim glavnim regionima gajenja kukuruza. Vremenski uslovi u 2004. godini su pogodovali razvoju kukuruza, pa su u svim reonima ostvareni natprosečni prinosi zrna. Pored toga, zapažene su razlike u prinosu zrna i sadržaju vode u zrnu u berbi, kako između hibrida iz različitih FAO grupa zrenja, tako i između istih hibrida ispitivanih u različitim proizvodnim regionima. U svim reonima u 2004. godini hibridi duže vegetacije FAO 600 i FAO 700 grupa zrenja su ostvarili veće prinose zrna od hibrida iz FAO 300 i FAO 400 grupa zrenja. Najviši prosečan prinos zrna u periodu 2002-2004. godina ostvarili su visokorodni hibridi NS6010, zatim iNS640, Zenit, Tisa i Radan. | sr |
dc.publisher | Institut za ratarstvo i povrtarstvo, Novi Sad | |
dc.rights | openAccess | |
dc.source | Zbornik radova Instituta za ratarstvo i povrtarstvo | |
dc.subject | maize | en |
dc.subject | grain yield | en |
dc.subject | regions | en |
dc.subject | kukuruz | sr |
dc.subject | prinos zrna | sr |
dc.subject | vlažnost zrna | sr |
dc.subject | reoni | sr |
dc.title | NS maize hybrids in trials in 2004 | en |
dc.title | NS hibridi kukuruza u ogledima u 2004 godini | sr |
dc.type | article | |
dc.rights.license | ARR | |
dc.citation.epage | 405 | |
dc.citation.issue | 41 | |
dc.citation.other | (41): 395-405 | |
dc.citation.spage | 395 | |
dc.identifier.fulltext | http://fiver.ifvcns.rs/bitstream/id/1190/339.pdf | |
dc.identifier.rcub | https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_fiver_342 | |
dc.type.version | publishedVersion |