Vodič za organsku proizvodnju kukuruza
Book (Published version)
Metadata
Show full item recordAbstract
Organska poljoprivreda se definiše kao sistem upravljanja poljoprivredom koji podržava i obogaćuje prirodni biodiverzitet, koristi procese i tehnologije bazirane na biološkim zakonitostima bez učešća veštačkih inputa, odnosno genetički modifikovanih organizama. Nasuprot konvencionalnoj, organska poljoprivreda se više bazira na preventivnim nego na korektivnim merama. Umesto oslanjanja na sintetičke inpute (insekticide, fungicide i herbicide), organski proizvođači primenjuju mere integralne zaštite (Integrated Pest Management). Umesto đubrenja zemljišta sintetičkim mineralnim đubrivima, organski proizvođači obezbeđuju plodnost zemljišta korišćenjem prirodnih produkata kao što su pokrovni usevi, stajnjak ili kompost. Kukuruz je najznačajnija ratarska biljna vrsta u Srbiji. U poslednjih nekoliko godina predstavlja glavni izvozni artikal naše zemlje i shodno tome obezbeđuje značajne devizne prilive. Gaji se na preko 1.2 miliona hektara, i godišnje proizvede 4.5 – 6.5 miliona tona zrna. Pro...sečni prinosi značajno variraju i uslovljeni su uglavnom količinom i rasporedom padavina tokom vegetacionog perioda. Kukuruz se prvenstveno koristi u ishrani stoke (kao zrno ili silaža), kao sirovina za industrijsku preradu ali i kao povrće, dodatak jelima, za spravljanje salata, itd.
Keywords:
kukuruz / organska proizvodnja / organska poljoprivreda / maize / organic agriculture / organic farming / growing technology / tehnologija gajenjaSource:
2012Publisher:
- Beograd : GIZ - Nemačka organizacija za internacionalnu saradnju GmbH
- Novi Sad : Institut za ratarstvo i povrtarstvo
Collections
Institution/Community
FiVeRTY - BOOK AU - Bekavac, Goran PY - 2012 UR - http://fiver.ifvcns.rs/handle/123456789/2839 AB - Organska poljoprivreda se definiše kao sistem upravljanja poljoprivredom koji podržava i obogaćuje prirodni biodiverzitet, koristi procese i tehnologije bazirane na biološkim zakonitostima bez učešća veštačkih inputa, odnosno genetički modifikovanih organizama. Nasuprot konvencionalnoj, organska poljoprivreda se više bazira na preventivnim nego na korektivnim merama. Umesto oslanjanja na sintetičke inpute (insekticide, fungicide i herbicide), organski proizvođači primenjuju mere integralne zaštite (Integrated Pest Management). Umesto đubrenja zemljišta sintetičkim mineralnim đubrivima, organski proizvođači obezbeđuju plodnost zemljišta korišćenjem prirodnih produkata kao što su pokrovni usevi, stajnjak ili kompost. Kukuruz je najznačajnija ratarska biljna vrsta u Srbiji. U poslednjih nekoliko godina predstavlja glavni izvozni artikal naše zemlje i shodno tome obezbeđuje značajne devizne prilive. Gaji se na preko 1.2 miliona hektara, i godišnje proizvede 4.5 – 6.5 miliona tona zrna. Prosečni prinosi značajno variraju i uslovljeni su uglavnom količinom i rasporedom padavina tokom vegetacionog perioda. Kukuruz se prvenstveno koristi u ishrani stoke (kao zrno ili silaža), kao sirovina za industrijsku preradu ali i kao povrće, dodatak jelima, za spravljanje salata, itd. PB - Beograd : GIZ - Nemačka organizacija za internacionalnu saradnju GmbH PB - Novi Sad : Institut za ratarstvo i povrtarstvo T1 - Vodič za organsku proizvodnju kukuruza UR - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_fiver_2839 ER -
@book{ author = "Bekavac, Goran", year = "2012", abstract = "Organska poljoprivreda se definiše kao sistem upravljanja poljoprivredom koji podržava i obogaćuje prirodni biodiverzitet, koristi procese i tehnologije bazirane na biološkim zakonitostima bez učešća veštačkih inputa, odnosno genetički modifikovanih organizama. Nasuprot konvencionalnoj, organska poljoprivreda se više bazira na preventivnim nego na korektivnim merama. Umesto oslanjanja na sintetičke inpute (insekticide, fungicide i herbicide), organski proizvođači primenjuju mere integralne zaštite (Integrated Pest Management). Umesto đubrenja zemljišta sintetičkim mineralnim đubrivima, organski proizvođači obezbeđuju plodnost zemljišta korišćenjem prirodnih produkata kao što su pokrovni usevi, stajnjak ili kompost. Kukuruz je najznačajnija ratarska biljna vrsta u Srbiji. U poslednjih nekoliko godina predstavlja glavni izvozni artikal naše zemlje i shodno tome obezbeđuje značajne devizne prilive. Gaji se na preko 1.2 miliona hektara, i godišnje proizvede 4.5 – 6.5 miliona tona zrna. Prosečni prinosi značajno variraju i uslovljeni su uglavnom količinom i rasporedom padavina tokom vegetacionog perioda. Kukuruz se prvenstveno koristi u ishrani stoke (kao zrno ili silaža), kao sirovina za industrijsku preradu ali i kao povrće, dodatak jelima, za spravljanje salata, itd.", publisher = "Beograd : GIZ - Nemačka organizacija za internacionalnu saradnju GmbH, Novi Sad : Institut za ratarstvo i povrtarstvo", title = "Vodič za organsku proizvodnju kukuruza", url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_fiver_2839" }
Bekavac, G.. (2012). Vodič za organsku proizvodnju kukuruza. Beograd : GIZ - Nemačka organizacija za internacionalnu saradnju GmbH.. https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_fiver_2839
Bekavac G. Vodič za organsku proizvodnju kukuruza. 2012;. https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_fiver_2839 .
Bekavac, Goran, "Vodič za organsku proizvodnju kukuruza" (2012), https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_fiver_2839 .