NS sorte krmnog bilja za visok prinos i kvalitet
Аутори
Katanski, SnežanaMihailović, Vojislav
Vasiljević, Sanja
Živanov, Dalibor
Mamlić, Zlatica
Uhlarik, Ana
Dolapčev, Anja
Конференцијски прилог (Објављена верзија)
Метаподаци
Приказ свих података о документуАпстракт
Najznačajnije krmne biljke koje se gaje na oranicama Srbije su lucerka, crvena detelina, stočni grašak, grahorica, krmni sirak i sudanska trava. Površine na kojima se gaje oranične krmne biljke iznose oko 235.000 ha, što predstavlja oko 9% obradivog zemljišta Srbije (SGRS, 2021). Dominantan način iskorišćavanja krmnih biljaka u Srbiji je proizvodnja kabaste stočne hrane (zelena krma, seno, senaža i silaža) sa izuzetkom proteinskog graška koji se koristi za proizvodnju zrna (Karagić i sar., 2012). Osim direktne koristi za proizvodnju stočne hrane, gajenje NS sorti krmnog bilja, naročito krmnih leguminoza, pozitivno utiče na veći broj činilaca poljoprivredne proizvodnje. Uključivanjem krmnih biljaka u strukturu setve smanjuje se ili u potpunosti izostavlja primena mineralnih đubriva i pesticida, što omogućava proizvodnju zdravstveno-bezbedne stočne hrane. Većim učešćem krmnih biljaka u poljoprivrednoj proizvodnji omogućava se potrebna plodosmena i povećava efikasnost iskorišćavanja mehan...izacije i zemljišta.
Кључне речи:
krmne biljke / višegodišnje krmne mahunarke / adaptabilnost / tolerantnost / prinos / sorte / kvalitet krme / tehnologija proizvodnje / stočna hrana / oplemenjivanjeИзвор:
Zbornik referata, 56. Savetovanje agronoma i poljoprivrednika Srbije (SAPS) i 2. Savetovanje agronoma Republike Srbije i Republike Srpske, Zlatibor, 30.01-03.02.2022., 2022, 78-87Издавач:
- Novi Sad : Institut za ratarstvo i povrtarstvo
Финансирање / пројекти:
- EUCLEG - Breeding forage and grain legumes to increase EU's and China's protein self-sufficiency (EU-H2020-727312)
Колекције
Институција/група
FiVeRTY - CONF AU - Katanski, Snežana AU - Mihailović, Vojislav AU - Vasiljević, Sanja AU - Živanov, Dalibor AU - Mamlić, Zlatica AU - Uhlarik, Ana AU - Dolapčev, Anja PY - 2022 UR - http://fiver.ifvcns.rs/handle/123456789/2735 AB - Najznačajnije krmne biljke koje se gaje na oranicama Srbije su lucerka, crvena detelina, stočni grašak, grahorica, krmni sirak i sudanska trava. Površine na kojima se gaje oranične krmne biljke iznose oko 235.000 ha, što predstavlja oko 9% obradivog zemljišta Srbije (SGRS, 2021). Dominantan način iskorišćavanja krmnih biljaka u Srbiji je proizvodnja kabaste stočne hrane (zelena krma, seno, senaža i silaža) sa izuzetkom proteinskog graška koji se koristi za proizvodnju zrna (Karagić i sar., 2012). Osim direktne koristi za proizvodnju stočne hrane, gajenje NS sorti krmnog bilja, naročito krmnih leguminoza, pozitivno utiče na veći broj činilaca poljoprivredne proizvodnje. Uključivanjem krmnih biljaka u strukturu setve smanjuje se ili u potpunosti izostavlja primena mineralnih đubriva i pesticida, što omogućava proizvodnju zdravstveno-bezbedne stočne hrane. Većim učešćem krmnih biljaka u poljoprivrednoj proizvodnji omogućava se potrebna plodosmena i povećava efikasnost iskorišćavanja mehanizacije i zemljišta. PB - Novi Sad : Institut za ratarstvo i povrtarstvo C3 - Zbornik referata, 56. Savetovanje agronoma i poljoprivrednika Srbije (SAPS) i 2. Savetovanje agronoma Republike Srbije i Republike Srpske, Zlatibor, 30.01-03.02.2022. T1 - NS sorte krmnog bilja za visok prinos i kvalitet EP - 87 SP - 78 UR - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_fiver_2735 ER -
@conference{ author = "Katanski, Snežana and Mihailović, Vojislav and Vasiljević, Sanja and Živanov, Dalibor and Mamlić, Zlatica and Uhlarik, Ana and Dolapčev, Anja", year = "2022", abstract = "Najznačajnije krmne biljke koje se gaje na oranicama Srbije su lucerka, crvena detelina, stočni grašak, grahorica, krmni sirak i sudanska trava. Površine na kojima se gaje oranične krmne biljke iznose oko 235.000 ha, što predstavlja oko 9% obradivog zemljišta Srbije (SGRS, 2021). Dominantan način iskorišćavanja krmnih biljaka u Srbiji je proizvodnja kabaste stočne hrane (zelena krma, seno, senaža i silaža) sa izuzetkom proteinskog graška koji se koristi za proizvodnju zrna (Karagić i sar., 2012). Osim direktne koristi za proizvodnju stočne hrane, gajenje NS sorti krmnog bilja, naročito krmnih leguminoza, pozitivno utiče na veći broj činilaca poljoprivredne proizvodnje. Uključivanjem krmnih biljaka u strukturu setve smanjuje se ili u potpunosti izostavlja primena mineralnih đubriva i pesticida, što omogućava proizvodnju zdravstveno-bezbedne stočne hrane. Većim učešćem krmnih biljaka u poljoprivrednoj proizvodnji omogućava se potrebna plodosmena i povećava efikasnost iskorišćavanja mehanizacije i zemljišta.", publisher = "Novi Sad : Institut za ratarstvo i povrtarstvo", journal = "Zbornik referata, 56. Savetovanje agronoma i poljoprivrednika Srbije (SAPS) i 2. Savetovanje agronoma Republike Srbije i Republike Srpske, Zlatibor, 30.01-03.02.2022.", title = "NS sorte krmnog bilja za visok prinos i kvalitet", pages = "87-78", url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_fiver_2735" }
Katanski, S., Mihailović, V., Vasiljević, S., Živanov, D., Mamlić, Z., Uhlarik, A.,& Dolapčev, A.. (2022). NS sorte krmnog bilja za visok prinos i kvalitet. in Zbornik referata, 56. Savetovanje agronoma i poljoprivrednika Srbije (SAPS) i 2. Savetovanje agronoma Republike Srbije i Republike Srpske, Zlatibor, 30.01-03.02.2022. Novi Sad : Institut za ratarstvo i povrtarstvo., 78-87. https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_fiver_2735
Katanski S, Mihailović V, Vasiljević S, Živanov D, Mamlić Z, Uhlarik A, Dolapčev A. NS sorte krmnog bilja za visok prinos i kvalitet. in Zbornik referata, 56. Savetovanje agronoma i poljoprivrednika Srbije (SAPS) i 2. Savetovanje agronoma Republike Srbije i Republike Srpske, Zlatibor, 30.01-03.02.2022.. 2022;:78-87. https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_fiver_2735 .
Katanski, Snežana, Mihailović, Vojislav, Vasiljević, Sanja, Živanov, Dalibor, Mamlić, Zlatica, Uhlarik, Ana, Dolapčev, Anja, "NS sorte krmnog bilja za visok prinos i kvalitet" in Zbornik referata, 56. Savetovanje agronoma i poljoprivrednika Srbije (SAPS) i 2. Savetovanje agronoma Republike Srbije i Republike Srpske, Zlatibor, 30.01-03.02.2022. (2022):78-87, https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_fiver_2735 .