Uticaj globalnih klimatskih promena na pojavu i širenje volovoda u Srbiji
Конференцијски прилог (Објављена верзија)
Метаподаци
Приказ свих података о документуАпстракт
Promena klime ne utice samo na gajenje biljke vec dovodi do promene u razvoju stetnih organizama. Klimatske promene uticu na rezistentnost biljaka domacina i dovode do promena u interakciji domacin patogen. Najcesce promene se desavaju u prostornoj distribuciji stetnih vrsta i one mogu ugroziti njihovu efikasnu kontrolu. Kao direktna posledica klimatskih promena utvrdena je pojava novih bolesti, stetocina i korova u Austriji, Grckoj, ltaliji, Poljskoj, Rusiji i Srbiji.
Volovod je uzrokuje ozbiljne ekonomske stete na suncokretu koji se gaji u toplim, aridnim regionima oivicenim Sredozemnim i Crnim morem. lnvazivni potencijal parazitnih cvetnica iz roda Orobanche je znacajan u svim tropskim i suptropskim zemljama, ali i u vecini zemalja umerenog klimata u kojima se moze jav iti neka od vrsta iz ovog roda. Sa predvidenim promenama klime u vidu visih temperatura i suse u mnogim podrucjima u svetu vrste roda Orobanche mogu predstavljati znacajniju pretnju sirenjem na sever Evrope. U vezi s...' ovim ukoliko se ne bude vrsila kontrola uvoza semena i edukacija proizvodaca postoji mogucnost da se volovod prosiri na velike povrsine.
Globalno otopljavanje moze takode uticati na distribuciju i sirenje volovoda i u nasoj zemlji. Od ukupno opisanih 99 vrsta u svetu iz roda Orobanche, u Srbiji je do sada opisano 26 vrsta, 56 varijeteta i 226 formi. Najznacajniji patogen suncokreta je Orobanche. cumana Wallr (sin. 0. cernua Loef.), a u poljoprivrednoj proizvodnji mogu se javiti i sledece vrste:
0. coerulescens, 0. minor, 0. ramosa, 0. brassicae, 0. aegyptica, 0. Crenata, pri cemu poslednje dve vrste nisu do sada opisane u Srbiji. Volovod se pored suncokreta, najcesce javlja na paradajzu i duvanu.
Do epifitoticnog sirenja volovoda u Srbiji doslo je pocetkom 90-tih godina pro$1og veka sto se nastavilo i do danasnjih dana. Analizom populacije volovoda, na bazi reakcije diferencijalnih linija suncokreta, ustanovljeno je da se radi o rasi E, a dalja analiza populacije je u toku.
Najefikasniji i ekonomski najisplativiji nacin suzbijanja volovoda je gajenje otpornih hibrida suncokreta, ukljucujuci i IMI otporne hibride suncokreta. Strategija u prevenciji sirenja volovoda treba da obuhvati iznalazenje novih izvora otpornosti (kako u gajenim tako i u divljim srodnicima roda Heliathus) koji bi se koristili u selekciji pri stvaranju novih tolerantnih hibrida suncokreta. S' obzirom na velicinu semena volovoda karantinske mere u prometu semena predstavljaju veoma vaznu preventivnu meru u suzbijanju ove parazitne cvetnice, odnosno u prevenciji kontaminacije novih proizvodnih regtona. Konstantan monitoring populacije volovoda uz upotrebu najsavremenije molekularne dijagnosti ke je veoma znacajan u cilju blagovremenog otkrivanja pojave novih, virulentnijih rasa. Ova je posebno vazno za nasu zemlju kada se zna da je u okruzenju doslo do promene u populaciji, odnosno do pojave novih virulentnijih rasa. Gajenjem IMI otpornih hibrida suncokreta i hibrida tolerantnih na volovod deluje i u svrhu smanjenja populacije ovog parazita i prevencije pojave epidemije.
Кључне речи:
klimatske promene / volovod / Srbija / suncokret / Orobanche / sunflower / Serbia / climate changeИзвор:
Zbornik rezimea, 6. Kongres o zaštiti bilja sa simpozijumom o biološkom suzbijanju invazivnih organizama, Zlatibor, 23-27.11.2009., 2009, 117-118Издавач:
- Beograd : Društvo za zaštitu bilja Srbije
Колекције
Институција/група
FiVeRTY - CONF AU - Maširević, Stevan AU - Medić-Pap, Slađana PY - 2009 UR - http://fiver.ifvcns.rs/handle/123456789/2603 AB - Promena klime ne utice samo na gajenje biljke vec dovodi do promene u razvoju stetnih organizama. Klimatske promene uticu na rezistentnost biljaka domacina i dovode do promena u interakciji domacin patogen. Najcesce promene se desavaju u prostornoj distribuciji stetnih vrsta i one mogu ugroziti njihovu efikasnu kontrolu. Kao direktna posledica klimatskih promena utvrdena je pojava novih bolesti, stetocina i korova u Austriji, Grckoj, ltaliji, Poljskoj, Rusiji i Srbiji. Volovod je uzrokuje ozbiljne ekonomske stete na suncokretu koji se gaji u toplim, aridnim regionima oivicenim Sredozemnim i Crnim morem. lnvazivni potencijal parazitnih cvetnica iz roda Orobanche je znacajan u svim tropskim i suptropskim zemljama, ali i u vecini zemalja umerenog klimata u kojima se moze jav iti neka od vrsta iz ovog roda. Sa predvidenim promenama klime u vidu visih temperatura i suse u mnogim podrucjima u svetu vrste roda Orobanche mogu predstavljati znacajniju pretnju sirenjem na sever Evrope. U vezi s' ovim ukoliko se ne bude vrsila kontrola uvoza semena i edukacija proizvodaca postoji mogucnost da se volovod prosiri na velike povrsine. Globalno otopljavanje moze takode uticati na distribuciju i sirenje volovoda i u nasoj zemlji. Od ukupno opisanih 99 vrsta u svetu iz roda Orobanche, u Srbiji je do sada opisano 26 vrsta, 56 varijeteta i 226 formi. Najznacajniji patogen suncokreta je Orobanche. cumana Wallr (sin. 0. cernua Loef.), a u poljoprivrednoj proizvodnji mogu se javiti i sledece vrste: 0. coerulescens, 0. minor, 0. ramosa, 0. brassicae, 0. aegyptica, 0. Crenata, pri cemu poslednje dve vrste nisu do sada opisane u Srbiji. Volovod se pored suncokreta, najcesce javlja na paradajzu i duvanu. Do epifitoticnog sirenja volovoda u Srbiji doslo je pocetkom 90-tih godina pro$1og veka sto se nastavilo i do danasnjih dana. Analizom populacije volovoda, na bazi reakcije diferencijalnih linija suncokreta, ustanovljeno je da se radi o rasi E, a dalja analiza populacije je u toku. Najefikasniji i ekonomski najisplativiji nacin suzbijanja volovoda je gajenje otpornih hibrida suncokreta, ukljucujuci i IMI otporne hibride suncokreta. Strategija u prevenciji sirenja volovoda treba da obuhvati iznalazenje novih izvora otpornosti (kako u gajenim tako i u divljim srodnicima roda Heliathus) koji bi se koristili u selekciji pri stvaranju novih tolerantnih hibrida suncokreta. S' obzirom na velicinu semena volovoda karantinske mere u prometu semena predstavljaju veoma vaznu preventivnu meru u suzbijanju ove parazitne cvetnice, odnosno u prevenciji kontaminacije novih proizvodnih regtona. Konstantan monitoring populacije volovoda uz upotrebu najsavremenije molekularne dijagnosti ke je veoma znacajan u cilju blagovremenog otkrivanja pojave novih, virulentnijih rasa. Ova je posebno vazno za nasu zemlju kada se zna da je u okruzenju doslo do promene u populaciji, odnosno do pojave novih virulentnijih rasa. Gajenjem IMI otpornih hibrida suncokreta i hibrida tolerantnih na volovod deluje i u svrhu smanjenja populacije ovog parazita i prevencije pojave epidemije. PB - Beograd : Društvo za zaštitu bilja Srbije C3 - Zbornik rezimea, 6. Kongres o zaštiti bilja sa simpozijumom o biološkom suzbijanju invazivnih organizama, Zlatibor, 23-27.11.2009. T1 - Uticaj globalnih klimatskih promena na pojavu i širenje volovoda u Srbiji EP - 118 SP - 117 UR - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_fiver_2603 ER -
@conference{ author = "Maširević, Stevan and Medić-Pap, Slađana", year = "2009", abstract = "Promena klime ne utice samo na gajenje biljke vec dovodi do promene u razvoju stetnih organizama. Klimatske promene uticu na rezistentnost biljaka domacina i dovode do promena u interakciji domacin patogen. Najcesce promene se desavaju u prostornoj distribuciji stetnih vrsta i one mogu ugroziti njihovu efikasnu kontrolu. Kao direktna posledica klimatskih promena utvrdena je pojava novih bolesti, stetocina i korova u Austriji, Grckoj, ltaliji, Poljskoj, Rusiji i Srbiji. Volovod je uzrokuje ozbiljne ekonomske stete na suncokretu koji se gaji u toplim, aridnim regionima oivicenim Sredozemnim i Crnim morem. lnvazivni potencijal parazitnih cvetnica iz roda Orobanche je znacajan u svim tropskim i suptropskim zemljama, ali i u vecini zemalja umerenog klimata u kojima se moze jav iti neka od vrsta iz ovog roda. Sa predvidenim promenama klime u vidu visih temperatura i suse u mnogim podrucjima u svetu vrste roda Orobanche mogu predstavljati znacajniju pretnju sirenjem na sever Evrope. U vezi s' ovim ukoliko se ne bude vrsila kontrola uvoza semena i edukacija proizvodaca postoji mogucnost da se volovod prosiri na velike povrsine. Globalno otopljavanje moze takode uticati na distribuciju i sirenje volovoda i u nasoj zemlji. Od ukupno opisanih 99 vrsta u svetu iz roda Orobanche, u Srbiji je do sada opisano 26 vrsta, 56 varijeteta i 226 formi. Najznacajniji patogen suncokreta je Orobanche. cumana Wallr (sin. 0. cernua Loef.), a u poljoprivrednoj proizvodnji mogu se javiti i sledece vrste: 0. coerulescens, 0. minor, 0. ramosa, 0. brassicae, 0. aegyptica, 0. Crenata, pri cemu poslednje dve vrste nisu do sada opisane u Srbiji. Volovod se pored suncokreta, najcesce javlja na paradajzu i duvanu. Do epifitoticnog sirenja volovoda u Srbiji doslo je pocetkom 90-tih godina pro$1og veka sto se nastavilo i do danasnjih dana. Analizom populacije volovoda, na bazi reakcije diferencijalnih linija suncokreta, ustanovljeno je da se radi o rasi E, a dalja analiza populacije je u toku. Najefikasniji i ekonomski najisplativiji nacin suzbijanja volovoda je gajenje otpornih hibrida suncokreta, ukljucujuci i IMI otporne hibride suncokreta. Strategija u prevenciji sirenja volovoda treba da obuhvati iznalazenje novih izvora otpornosti (kako u gajenim tako i u divljim srodnicima roda Heliathus) koji bi se koristili u selekciji pri stvaranju novih tolerantnih hibrida suncokreta. S' obzirom na velicinu semena volovoda karantinske mere u prometu semena predstavljaju veoma vaznu preventivnu meru u suzbijanju ove parazitne cvetnice, odnosno u prevenciji kontaminacije novih proizvodnih regtona. Konstantan monitoring populacije volovoda uz upotrebu najsavremenije molekularne dijagnosti ke je veoma znacajan u cilju blagovremenog otkrivanja pojave novih, virulentnijih rasa. Ova je posebno vazno za nasu zemlju kada se zna da je u okruzenju doslo do promene u populaciji, odnosno do pojave novih virulentnijih rasa. Gajenjem IMI otpornih hibrida suncokreta i hibrida tolerantnih na volovod deluje i u svrhu smanjenja populacije ovog parazita i prevencije pojave epidemije.", publisher = "Beograd : Društvo za zaštitu bilja Srbije", journal = "Zbornik rezimea, 6. Kongres o zaštiti bilja sa simpozijumom o biološkom suzbijanju invazivnih organizama, Zlatibor, 23-27.11.2009.", title = "Uticaj globalnih klimatskih promena na pojavu i širenje volovoda u Srbiji", pages = "118-117", url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_fiver_2603" }
Maširević, S.,& Medić-Pap, S.. (2009). Uticaj globalnih klimatskih promena na pojavu i širenje volovoda u Srbiji. in Zbornik rezimea, 6. Kongres o zaštiti bilja sa simpozijumom o biološkom suzbijanju invazivnih organizama, Zlatibor, 23-27.11.2009. Beograd : Društvo za zaštitu bilja Srbije., 117-118. https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_fiver_2603
Maširević S, Medić-Pap S. Uticaj globalnih klimatskih promena na pojavu i širenje volovoda u Srbiji. in Zbornik rezimea, 6. Kongres o zaštiti bilja sa simpozijumom o biološkom suzbijanju invazivnih organizama, Zlatibor, 23-27.11.2009.. 2009;:117-118. https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_fiver_2603 .
Maširević, Stevan, Medić-Pap, Slađana, "Uticaj globalnih klimatskih promena na pojavu i širenje volovoda u Srbiji" in Zbornik rezimea, 6. Kongres o zaštiti bilja sa simpozijumom o biološkom suzbijanju invazivnih organizama, Zlatibor, 23-27.11.2009. (2009):117-118, https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_fiver_2603 .