Vilina kosica: stari problem traži nova rešenja
2021
Аутори
Sarić-Krsmanović, MarijaMalidža, Goran
Božić, Dragana
Radivojević, Ljiljana
Gajić Umiljendić, Jelena
Rajković, Miloš
Vrbničanin, Sava
Конференцијски прилог (Објављена верзија)
Метаподаци
Приказ свих података о документуАпстракт
Vilina kosica je najrasprostranjenija parazitna cvetnica u Srbiji. Za sada se može tvrditi da su ekonomski najvažnije vrste, prisutne kod nas, Cuscuta campestris Yunck. i Cuscuta epythimum L. Ove dve vrste se po načinu vezivanja za biljku domaćina razlikuju i to utiče na izbor mera njihovog suzbijanja, pa je pre svega, potrebno determinisati koja vrsta je prisutna i tome prilagoditi način suzbijanja. Imajući u vidu značaj viline kosice i štete koje može da nanese, u mnogim zemljama, takođe i kod nas, ona je svrstana u kategoriju karantinskih biljnih parazita (A2 grupa), čije je sprečavanje širenja i suzbijanje obavezno u celoj zemlji. Uprkos tome, zakonska regulativa, kojom se sprečava širenje viline kosice se nedovoljno poštuje, što ovoj parazitnoj cvetnici omogućava veću ekspanziju. Najveću pažnju treba obratiti na useve u polju. Suzbijanje viline kosice treba početi čim se uoče početna žarišta zaraze i završiti ga pre nego što vilina kosica cveta i obrazuje seme. Na jednoj biljci mo...že se obrazovati i do 15.000 semena koje može da sačuva vitalnost u zemljištu i preko 10 godina, što predstavlja glavni mehanizam održavanja ove parazitne cvetnice u prirodi. Prisustvo viline kosice na antropogenim staništima (različiti tipovi useva i ruderalna staništa urbanih i ruralnih područja) pre više od jedne decenije u Srbiji je zabeleženo na 25% ocenjenih površina, a danas su te površine značajno uvećane. Najveće štete kod nas vilina kosica pravi kada se u velikim infestacijama javi na tek zasnovanim višegodišnjim leguminozama (lucerištima, deteliništima), koji ujedno spadaju u najčešće parazitirane useve od strane ove parazitne cvetnice. Vilina kosica je jedan od glavnih uzroka proređivanja lucerišta i može izazvati smanjenje prinosa i do 80%.
Кључне речи:
vilina kosica / štete / suzbijanje / weeds / weed management / damages / Cuscuta / Serbia / dodderИзвор:
Zbornik rezimea, 11. Kongres o korovima i savetovanje o herbicidima i regulatorima rasta. Palić, 20-23.09.2021., 2021, 38-39Издавач:
- Beograd : Herbološko društvo Srbije
Финансирање / пројекти:
- Министарство науке, технолошког развоја и иновација Републике Србије, институционално финансирање - 200214 (Институт за пестициде и заштиту животне средине, Београд) (RS-MESTD-inst-2020-200214)
Колекције
Институција/група
FiVeRTY - CONF AU - Sarić-Krsmanović, Marija AU - Malidža, Goran AU - Božić, Dragana AU - Radivojević, Ljiljana AU - Gajić Umiljendić, Jelena AU - Rajković, Miloš AU - Vrbničanin, Sava PY - 2021 UR - http://fiver.ifvcns.rs/handle/123456789/2281 AB - Vilina kosica je najrasprostranjenija parazitna cvetnica u Srbiji. Za sada se može tvrditi da su ekonomski najvažnije vrste, prisutne kod nas, Cuscuta campestris Yunck. i Cuscuta epythimum L. Ove dve vrste se po načinu vezivanja za biljku domaćina razlikuju i to utiče na izbor mera njihovog suzbijanja, pa je pre svega, potrebno determinisati koja vrsta je prisutna i tome prilagoditi način suzbijanja. Imajući u vidu značaj viline kosice i štete koje može da nanese, u mnogim zemljama, takođe i kod nas, ona je svrstana u kategoriju karantinskih biljnih parazita (A2 grupa), čije je sprečavanje širenja i suzbijanje obavezno u celoj zemlji. Uprkos tome, zakonska regulativa, kojom se sprečava širenje viline kosice se nedovoljno poštuje, što ovoj parazitnoj cvetnici omogućava veću ekspanziju. Najveću pažnju treba obratiti na useve u polju. Suzbijanje viline kosice treba početi čim se uoče početna žarišta zaraze i završiti ga pre nego što vilina kosica cveta i obrazuje seme. Na jednoj biljci može se obrazovati i do 15.000 semena koje može da sačuva vitalnost u zemljištu i preko 10 godina, što predstavlja glavni mehanizam održavanja ove parazitne cvetnice u prirodi. Prisustvo viline kosice na antropogenim staništima (različiti tipovi useva i ruderalna staništa urbanih i ruralnih područja) pre više od jedne decenije u Srbiji je zabeleženo na 25% ocenjenih površina, a danas su te površine značajno uvećane. Najveće štete kod nas vilina kosica pravi kada se u velikim infestacijama javi na tek zasnovanim višegodišnjim leguminozama (lucerištima, deteliništima), koji ujedno spadaju u najčešće parazitirane useve od strane ove parazitne cvetnice. Vilina kosica je jedan od glavnih uzroka proređivanja lucerišta i može izazvati smanjenje prinosa i do 80%. PB - Beograd : Herbološko društvo Srbije C3 - Zbornik rezimea, 11. Kongres o korovima i savetovanje o herbicidima i regulatorima rasta. Palić, 20-23.09.2021. T1 - Vilina kosica: stari problem traži nova rešenja EP - 39 SP - 38 UR - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_fiver_2281 ER -
@conference{ author = "Sarić-Krsmanović, Marija and Malidža, Goran and Božić, Dragana and Radivojević, Ljiljana and Gajić Umiljendić, Jelena and Rajković, Miloš and Vrbničanin, Sava", year = "2021", abstract = "Vilina kosica je najrasprostranjenija parazitna cvetnica u Srbiji. Za sada se može tvrditi da su ekonomski najvažnije vrste, prisutne kod nas, Cuscuta campestris Yunck. i Cuscuta epythimum L. Ove dve vrste se po načinu vezivanja za biljku domaćina razlikuju i to utiče na izbor mera njihovog suzbijanja, pa je pre svega, potrebno determinisati koja vrsta je prisutna i tome prilagoditi način suzbijanja. Imajući u vidu značaj viline kosice i štete koje može da nanese, u mnogim zemljama, takođe i kod nas, ona je svrstana u kategoriju karantinskih biljnih parazita (A2 grupa), čije je sprečavanje širenja i suzbijanje obavezno u celoj zemlji. Uprkos tome, zakonska regulativa, kojom se sprečava širenje viline kosice se nedovoljno poštuje, što ovoj parazitnoj cvetnici omogućava veću ekspanziju. Najveću pažnju treba obratiti na useve u polju. Suzbijanje viline kosice treba početi čim se uoče početna žarišta zaraze i završiti ga pre nego što vilina kosica cveta i obrazuje seme. Na jednoj biljci može se obrazovati i do 15.000 semena koje može da sačuva vitalnost u zemljištu i preko 10 godina, što predstavlja glavni mehanizam održavanja ove parazitne cvetnice u prirodi. Prisustvo viline kosice na antropogenim staništima (različiti tipovi useva i ruderalna staništa urbanih i ruralnih područja) pre više od jedne decenije u Srbiji je zabeleženo na 25% ocenjenih površina, a danas su te površine značajno uvećane. Najveće štete kod nas vilina kosica pravi kada se u velikim infestacijama javi na tek zasnovanim višegodišnjim leguminozama (lucerištima, deteliništima), koji ujedno spadaju u najčešće parazitirane useve od strane ove parazitne cvetnice. Vilina kosica je jedan od glavnih uzroka proređivanja lucerišta i može izazvati smanjenje prinosa i do 80%.", publisher = "Beograd : Herbološko društvo Srbije", journal = "Zbornik rezimea, 11. Kongres o korovima i savetovanje o herbicidima i regulatorima rasta. Palić, 20-23.09.2021.", title = "Vilina kosica: stari problem traži nova rešenja", pages = "39-38", url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_fiver_2281" }
Sarić-Krsmanović, M., Malidža, G., Božić, D., Radivojević, L., Gajić Umiljendić, J., Rajković, M.,& Vrbničanin, S.. (2021). Vilina kosica: stari problem traži nova rešenja. in Zbornik rezimea, 11. Kongres o korovima i savetovanje o herbicidima i regulatorima rasta. Palić, 20-23.09.2021. Beograd : Herbološko društvo Srbije., 38-39. https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_fiver_2281
Sarić-Krsmanović M, Malidža G, Božić D, Radivojević L, Gajić Umiljendić J, Rajković M, Vrbničanin S. Vilina kosica: stari problem traži nova rešenja. in Zbornik rezimea, 11. Kongres o korovima i savetovanje o herbicidima i regulatorima rasta. Palić, 20-23.09.2021.. 2021;:38-39. https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_fiver_2281 .
Sarić-Krsmanović, Marija, Malidža, Goran, Božić, Dragana, Radivojević, Ljiljana, Gajić Umiljendić, Jelena, Rajković, Miloš, Vrbničanin, Sava, "Vilina kosica: stari problem traži nova rešenja" in Zbornik rezimea, 11. Kongres o korovima i savetovanje o herbicidima i regulatorima rasta. Palić, 20-23.09.2021. (2021):38-39, https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_fiver_2281 .