TY  - CONF
AU  - Dolapčev-Rakić, Anja
AU  - Katanski, Snežana
AU  - Uhlarik, Ana
AU  - Vasiljević, Sanja
AU  - Đorđević, Vuk
AU  - Mamlić, Zlatica
AU  - Tančić-Živanov, Sonja
AU  - Sinjushin, Andrey
AU  - Balać, Miloš
AU  - Popov, Siniša
PY  - 2024
UR  - http://fiver.ifvcns.rs/handle/123456789/4265
AB  - Krmno bilje predstavlja grupu različitih biljnih vrsta iz familija Poaceae, Fabaceae, Brassicaceae, Amaranthaceae, za koje je zajedničko formiranje bujne vegetativne mase koja se koristi u ishrani stoke (Karagić i sar., 2019). U poslednje tri godine, površine pod krmnim biljem u Srbiji iznosile su između 223.000 i 235.000 ha. Tokom 2020. godine krmno bilje je u ukupnoj površini zasejanih oranica i bašta zauzimalo 9,0%, tokom 2021. godine 8,7%, a 2022. godine 8,6% (Republika Srbija, 2023). Biljna masa krmnih biljaka se u ishrani stoke koristi kao kabasta ili koncentrovana hrana, kao proteinska ili ugljeno-hidratna komponenta. Krmne biljne vrste se mogu gajiti kao pašnjaci i livade ili kao oranične kulture, usevi koji se uzgajaju za konzervisanu ili svežu hranu (Fuglie et al., 2021). U Srbiji je dominantniji način iskorišćavanja proizvodnja kabaste stočne hrane, zelena krma, seno, senaža ili silaža, dok se proteinski grašak koristi za proizvodnju zrna (Karagić i sar., 2012). Upotrebom konzervisane kabaste hrane zadovoljavajućeg kvaliteta postiže se ušteda u proizvodnji na račun manje potrošnje skupih koncentrata (Karagić i sar., 2016). Većina krmnih biljaka može se gajiti i kao združeni usev sa drugim biljnim vrstama i na taj način osigurava se proizvodnja veće količine izbalansirane stočne hrane u pogledu hranljive vrednosti. Gajenje krmnog bilja ima niz prednosti, osim direktne koristi koja se ogleda u proizvodnji stočne hrane, uključivanjem krmnih biljaka u plodored smanjuje se ili u potpunosti izostavlja primena mineralnih đubriva i povećava efikasnost iskorišćavanja mehanizacije (Katanski i sar., 2022).
Za postizanje visokih prinosa zelene krme zadovoljavajućeg kvaliteta neophodna je pravovremena primena svih neophodnih agrotehničkih mera. Mamlić i sar. (2023) su na osnovu rezultata višegodišnjih istraživanja na biljkama iz familije leguminoza zaključili da pravovremena i pravilna primena preporučenih agrotehničkih mera, pre svega obrada zemljišta i upotreba đubriva u proizvodnji, imaju veliki uticaj na ostvarivanje visokog prinosa.
PB  - Novi Sad : Institut za ratarstvo i povrtarstvo
C3  - Zbornik referata, 58. Savetovanje agronoma i poljoprivrednika Srbije (SAPS) i 4. Savetovanje agronoma Srbije i Republike Srpske, 29.01-02.02.2024. Zlatibor
T1  - Kritični momenti u proizvodnji krmnog bilja
EP  - 39
SP  - 33
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_fiver_4265
ER  - 

@conference{
author = "Dolapčev-Rakić, Anja and Katanski, Snežana and Uhlarik, Ana and Vasiljević, Sanja and Đorđević, Vuk and Mamlić, Zlatica and Tančić-Živanov, Sonja and Sinjushin, Andrey and Balać, Miloš and Popov, Siniša",
year = "2024",
abstract = "Krmno bilje predstavlja grupu različitih biljnih vrsta iz familija Poaceae, Fabaceae, Brassicaceae, Amaranthaceae, za koje je zajedničko formiranje bujne vegetativne mase koja se koristi u ishrani stoke (Karagić i sar., 2019). U poslednje tri godine, površine pod krmnim biljem u Srbiji iznosile su između 223.000 i 235.000 ha. Tokom 2020. godine krmno bilje je u ukupnoj površini zasejanih oranica i bašta zauzimalo 9,0%, tokom 2021. godine 8,7%, a 2022. godine 8,6% (Republika Srbija, 2023). Biljna masa krmnih biljaka se u ishrani stoke koristi kao kabasta ili koncentrovana hrana, kao proteinska ili ugljeno-hidratna komponenta. Krmne biljne vrste se mogu gajiti kao pašnjaci i livade ili kao oranične kulture, usevi koji se uzgajaju za konzervisanu ili svežu hranu (Fuglie et al., 2021). U Srbiji je dominantniji način iskorišćavanja proizvodnja kabaste stočne hrane, zelena krma, seno, senaža ili silaža, dok se proteinski grašak koristi za proizvodnju zrna (Karagić i sar., 2012). Upotrebom konzervisane kabaste hrane zadovoljavajućeg kvaliteta postiže se ušteda u proizvodnji na račun manje potrošnje skupih koncentrata (Karagić i sar., 2016). Većina krmnih biljaka može se gajiti i kao združeni usev sa drugim biljnim vrstama i na taj način osigurava se proizvodnja veće količine izbalansirane stočne hrane u pogledu hranljive vrednosti. Gajenje krmnog bilja ima niz prednosti, osim direktne koristi koja se ogleda u proizvodnji stočne hrane, uključivanjem krmnih biljaka u plodored smanjuje se ili u potpunosti izostavlja primena mineralnih đubriva i povećava efikasnost iskorišćavanja mehanizacije (Katanski i sar., 2022).
Za postizanje visokih prinosa zelene krme zadovoljavajućeg kvaliteta neophodna je pravovremena primena svih neophodnih agrotehničkih mera. Mamlić i sar. (2023) su na osnovu rezultata višegodišnjih istraživanja na biljkama iz familije leguminoza zaključili da pravovremena i pravilna primena preporučenih agrotehničkih mera, pre svega obrada zemljišta i upotreba đubriva u proizvodnji, imaju veliki uticaj na ostvarivanje visokog prinosa.",
publisher = "Novi Sad : Institut za ratarstvo i povrtarstvo",
journal = "Zbornik referata, 58. Savetovanje agronoma i poljoprivrednika Srbije (SAPS) i 4. Savetovanje agronoma Srbije i Republike Srpske, 29.01-02.02.2024. Zlatibor",
title = "Kritični momenti u proizvodnji krmnog bilja",
pages = "39-33",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_fiver_4265"
}

Dolapčev-Rakić, A., Katanski, S., Uhlarik, A., Vasiljević, S., Đorđević, V., Mamlić, Z., Tančić-Živanov, S., Sinjushin, A., Balać, M.,& Popov, S.. (2024). Kritični momenti u proizvodnji krmnog bilja. in Zbornik referata, 58. Savetovanje agronoma i poljoprivrednika Srbije (SAPS) i 4. Savetovanje agronoma Srbije i Republike Srpske, 29.01-02.02.2024. Zlatibor
Novi Sad : Institut za ratarstvo i povrtarstvo., 33-39.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_fiver_4265

Dolapčev-Rakić A, Katanski S, Uhlarik A, Vasiljević S, Đorđević V, Mamlić Z, Tančić-Živanov S, Sinjushin A, Balać M, Popov S. Kritični momenti u proizvodnji krmnog bilja. in Zbornik referata, 58. Savetovanje agronoma i poljoprivrednika Srbije (SAPS) i 4. Savetovanje agronoma Srbije i Republike Srpske, 29.01-02.02.2024. Zlatibor. 2024;:33-39.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_fiver_4265 .

Dolapčev-Rakić, Anja, Katanski, Snežana, Uhlarik, Ana, Vasiljević, Sanja, Đorđević, Vuk, Mamlić, Zlatica, Tančić-Živanov, Sonja, Sinjushin, Andrey, Balać, Miloš, Popov, Siniša, "Kritični momenti u proizvodnji krmnog bilja" in Zbornik referata, 58. Savetovanje agronoma i poljoprivrednika Srbije (SAPS) i 4. Savetovanje agronoma Srbije i Republike Srpske, 29.01-02.02.2024. Zlatibor (2024):33-39,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_fiver_4265 .

TY  - CONF
AU  - Mamlić, Zlatica
AU  - Đorđević, Vuk
AU  - Vasiljević, Sanja
AU  - Katanski, Snežana
AU  - Tančić-Živanov, Sonja
AU  - Uhlarik, Ana
AU  - Dolapčev-Rakić, Anja
AU  - Balać, Miloš
AU  - Popov, Siniša
PY  - 2023
UR  - http://fiver.ifvcns.rs/handle/123456789/3321
AB  - Seme lucerke ima veliki privredni i ekonomski značaj od davnina, jer se smatra da je lucerka prva gajena krmna biljka. Danas je veoma raširena i gaji se u više od 80 zemalja na svim kontinentima od umereno hladnog do tropskog pojasa (Katić i sar., 2000).
Lucerka (Medicago sativa L.) je po površinama najzastupljenija krmna kultura kako u svetu, tako i kod nas, pre svega zbog hemijskog sastava njene biljne mase. Sadržaj proteina u suvoj materiji lucerke varira između 18 i 25%, u zavisnosti od faze razvoja biljaka, otkosa, sorte i načina iskorišćavanja. Sadržaj mineralnih materija je 9,87%, dok se i sadržaj kalcijuma kreće od 1,4 do 1,9%. Sadržaj masnih materija je nizak, u proseku 1,78% (Katić et al., 2004).
AB  - Alfalfa seeds have been of great economic and economic importance since ancient times, because it is considered that alfalfa was the first cultivated fodder plant. Today it is very widespread and is cultivated in more than 80 countries on all continents from the temperate to the tropical zone (Katić et al., 2000).
Alfalfa (Medicago sativa L.) is the most represented forage crop both in the world and in our country, primarily due to the chemical composition of its plant mass. The protein content in the dry matter of alfalfa varies between 18 and 25%, depending on the stage of plant development, cutting, variety and method of utilization. The mineral content is 9.87%, while the calcium content ranges from 1.4 to 1.9%. The content of fatty substances is low, on average 1.78% (Katić et al., 2004).
PB  - Novi Sad: Institut za ratarstvo i povrtarstvo
C3  - Zbornik referata, 57. Savetovanje agronoma i poljoprivrednika Srbije (SAPS) i 3. Savetovanje agronoma Republike Srbije i Republike Srpske, Zlatibor, 30.01-03.02.2023.
T1  - Proizvodnja semenske lucerke na Odeljenju za leguminoze
EP  - 52
SP  - 44
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_fiver_3321
ER  - 

@conference{
author = "Mamlić, Zlatica and Đorđević, Vuk and Vasiljević, Sanja and Katanski, Snežana and Tančić-Živanov, Sonja and Uhlarik, Ana and Dolapčev-Rakić, Anja and Balać, Miloš and Popov, Siniša",
year = "2023",
abstract = "Seme lucerke ima veliki privredni i ekonomski značaj od davnina, jer se smatra da je lucerka prva gajena krmna biljka. Danas je veoma raširena i gaji se u više od 80 zemalja na svim kontinentima od umereno hladnog do tropskog pojasa (Katić i sar., 2000).
Lucerka (Medicago sativa L.) je po površinama najzastupljenija krmna kultura kako u svetu, tako i kod nas, pre svega zbog hemijskog sastava njene biljne mase. Sadržaj proteina u suvoj materiji lucerke varira između 18 i 25%, u zavisnosti od faze razvoja biljaka, otkosa, sorte i načina iskorišćavanja. Sadržaj mineralnih materija je 9,87%, dok se i sadržaj kalcijuma kreće od 1,4 do 1,9%. Sadržaj masnih materija je nizak, u proseku 1,78% (Katić et al., 2004)., Alfalfa seeds have been of great economic and economic importance since ancient times, because it is considered that alfalfa was the first cultivated fodder plant. Today it is very widespread and is cultivated in more than 80 countries on all continents from the temperate to the tropical zone (Katić et al., 2000).
Alfalfa (Medicago sativa L.) is the most represented forage crop both in the world and in our country, primarily due to the chemical composition of its plant mass. The protein content in the dry matter of alfalfa varies between 18 and 25%, depending on the stage of plant development, cutting, variety and method of utilization. The mineral content is 9.87%, while the calcium content ranges from 1.4 to 1.9%. The content of fatty substances is low, on average 1.78% (Katić et al., 2004).",
publisher = "Novi Sad: Institut za ratarstvo i povrtarstvo",
journal = "Zbornik referata, 57. Savetovanje agronoma i poljoprivrednika Srbije (SAPS) i 3. Savetovanje agronoma Republike Srbije i Republike Srpske, Zlatibor, 30.01-03.02.2023.",
title = "Proizvodnja semenske lucerke na Odeljenju za leguminoze",
pages = "52-44",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_fiver_3321"
}

Mamlić, Z., Đorđević, V., Vasiljević, S., Katanski, S., Tančić-Živanov, S., Uhlarik, A., Dolapčev-Rakić, A., Balać, M.,& Popov, S.. (2023). Proizvodnja semenske lucerke na Odeljenju za leguminoze. in Zbornik referata, 57. Savetovanje agronoma i poljoprivrednika Srbije (SAPS) i 3. Savetovanje agronoma Republike Srbije i Republike Srpske, Zlatibor, 30.01-03.02.2023.
Novi Sad: Institut za ratarstvo i povrtarstvo., 44-52.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_fiver_3321

Mamlić Z, Đorđević V, Vasiljević S, Katanski S, Tančić-Živanov S, Uhlarik A, Dolapčev-Rakić A, Balać M, Popov S. Proizvodnja semenske lucerke na Odeljenju za leguminoze. in Zbornik referata, 57. Savetovanje agronoma i poljoprivrednika Srbije (SAPS) i 3. Savetovanje agronoma Republike Srbije i Republike Srpske, Zlatibor, 30.01-03.02.2023.. 2023;:44-52.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_fiver_3321 .

Mamlić, Zlatica, Đorđević, Vuk, Vasiljević, Sanja, Katanski, Snežana, Tančić-Živanov, Sonja, Uhlarik, Ana, Dolapčev-Rakić, Anja, Balać, Miloš, Popov, Siniša, "Proizvodnja semenske lucerke na Odeljenju za leguminoze" in Zbornik referata, 57. Savetovanje agronoma i poljoprivrednika Srbije (SAPS) i 3. Savetovanje agronoma Republike Srbije i Republike Srpske, Zlatibor, 30.01-03.02.2023. (2023):44-52,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_fiver_3321 .

TY  - JOUR
AU  - Vasiljević, Sanja
AU  - Nikolić, Zorica
AU  - Katanski, Snežana
AU  - Mamlić, Zlatica
AU  - Đukić, Vojin
AU  - Uhlarik, Ana
AU  - Dolapčev-Rakić, Anja
AU  - Balać, Miloš
PY  - 2023
UR  - http://fiver.ifvcns.rs/handle/123456789/3416
AB  - Red clover (Trifolium pratense L.) is the second most important perennial
forage legume in the Republic of Serbia, cultivated on 90-120.000 ha. The
objective of this study was to determine the effects of cutting management on
seed yield, some seed yield components, and seed quality of the NS red clover
variety Una during the second and third year of growing. Five cutting
managements with variable dates of initial cutting were tested in the 2019-2020
period. The first cutting was used for seed production in the C1 management and
the second growth in the C2-C5 managements (C2-budding, C3-start of
flowering, C4-mid of flowering, and C5-full flowering). In all cutting systems,
significantly higher seed yields were achieved in the second year of growing.
Unfavourable environmental conditions for pollinators as well as thinning of red
clover crops in the third year of growing are the main reasons for low seed yields.
The highest seed yield (539 kg/ha) was achieved in the C2 cutting management
in the second year of growing. The cutting management had no significant effects
on red clover seed quality.
AB  - Crvena detelina (Trifolium pratense L.) je druga po značaju višegodišnja krmna leguminoza u Republici Srbiji, koja se gaji na oko 90-120.000 ha. Cilj ovog istraživanja bio je da se utvrdi efekat različitih sistema kosidbe na prinos semena, najvažnije komponente prinosa semena i kvalitet semena NS sorte crvene deteline Una tokom druge i treće godine života. U periodu 2019-2020, testirano je pet različitih sistema kosidbe sa promenljivim datumima prvog otkosa. Prvi otkos je korišćen za proizvodnju semena u sistemu kosidbe K1, a drugi otkos u sistemima kosidbe od K2 do K5 (sa promenljivim datumima prvog otkosa za proizvodnju sena, zavisno od faze razvoja: K2-butonizacija, K3-početak cvetanja, K4-sredina cvetanja, K5-puno cvetanje). U svim sistemima kosidbe u drugoj godini života crvene deteline ostvareni su znatno veći prinosi semena. Nepovoljni ekološki uslovi za oprašivače, kao i proređivanje useva crvene deteline u trećoj godini života su glavni razlozi niskih prinosa semena. Najveći prinos semena (539 kg/ha) ostvaren je u sistemu kosidbe K2 u drugoj godini života crvene deteline. Sistem kosidbe nije imao značajan uticaj na kvalitet semena crvene deteline.
PB  - Banja Luka : University of Banja Luka, Faculty of Agriculture
T2  - Agroznanje / Agro-knowledge Journal
T1  - The effect of cutting management on seed yield, seed yield components, and seed quality of red clover (Trifolium pratense L.)
T1  - Утицај система косидбе на принос семена, компоненте приноса семена и квалитет семена црвене детелине (Trifolium pratense L.)
EP  - 12
IS  - 1
SP  - 1
VL  - 24
DO  - 10.7251/AGREN2301001V
ER  - 

@article{
author = "Vasiljević, Sanja and Nikolić, Zorica and Katanski, Snežana and Mamlić, Zlatica and Đukić, Vojin and Uhlarik, Ana and Dolapčev-Rakić, Anja and Balać, Miloš",
year = "2023",
abstract = "Red clover (Trifolium pratense L.) is the second most important perennial
forage legume in the Republic of Serbia, cultivated on 90-120.000 ha. The
objective of this study was to determine the effects of cutting management on
seed yield, some seed yield components, and seed quality of the NS red clover
variety Una during the second and third year of growing. Five cutting
managements with variable dates of initial cutting were tested in the 2019-2020
period. The first cutting was used for seed production in the C1 management and
the second growth in the C2-C5 managements (C2-budding, C3-start of
flowering, C4-mid of flowering, and C5-full flowering). In all cutting systems,
significantly higher seed yields were achieved in the second year of growing.
Unfavourable environmental conditions for pollinators as well as thinning of red
clover crops in the third year of growing are the main reasons for low seed yields.
The highest seed yield (539 kg/ha) was achieved in the C2 cutting management
in the second year of growing. The cutting management had no significant effects
on red clover seed quality., Crvena detelina (Trifolium pratense L.) je druga po značaju višegodišnja krmna leguminoza u Republici Srbiji, koja se gaji na oko 90-120.000 ha. Cilj ovog istraživanja bio je da se utvrdi efekat različitih sistema kosidbe na prinos semena, najvažnije komponente prinosa semena i kvalitet semena NS sorte crvene deteline Una tokom druge i treće godine života. U periodu 2019-2020, testirano je pet različitih sistema kosidbe sa promenljivim datumima prvog otkosa. Prvi otkos je korišćen za proizvodnju semena u sistemu kosidbe K1, a drugi otkos u sistemima kosidbe od K2 do K5 (sa promenljivim datumima prvog otkosa za proizvodnju sena, zavisno od faze razvoja: K2-butonizacija, K3-početak cvetanja, K4-sredina cvetanja, K5-puno cvetanje). U svim sistemima kosidbe u drugoj godini života crvene deteline ostvareni su znatno veći prinosi semena. Nepovoljni ekološki uslovi za oprašivače, kao i proređivanje useva crvene deteline u trećoj godini života su glavni razlozi niskih prinosa semena. Najveći prinos semena (539 kg/ha) ostvaren je u sistemu kosidbe K2 u drugoj godini života crvene deteline. Sistem kosidbe nije imao značajan uticaj na kvalitet semena crvene deteline.",
publisher = "Banja Luka : University of Banja Luka, Faculty of Agriculture",
journal = "Agroznanje / Agro-knowledge Journal",
title = "The effect of cutting management on seed yield, seed yield components, and seed quality of red clover (Trifolium pratense L.), Утицај система косидбе на принос семена, компоненте приноса семена и квалитет семена црвене детелине (Trifolium pratense L.)",
pages = "12-1",
number = "1",
volume = "24",
doi = "10.7251/AGREN2301001V"
}

Vasiljević, S., Nikolić, Z., Katanski, S., Mamlić, Z., Đukić, V., Uhlarik, A., Dolapčev-Rakić, A.,& Balać, M.. (2023). The effect of cutting management on seed yield, seed yield components, and seed quality of red clover (Trifolium pratense L.). in Agroznanje / Agro-knowledge Journal
Banja Luka : University of Banja Luka, Faculty of Agriculture., 24(1), 1-12.
https://doi.org/10.7251/AGREN2301001V

Vasiljević S, Nikolić Z, Katanski S, Mamlić Z, Đukić V, Uhlarik A, Dolapčev-Rakić A, Balać M. The effect of cutting management on seed yield, seed yield components, and seed quality of red clover (Trifolium pratense L.). in Agroznanje / Agro-knowledge Journal. 2023;24(1):1-12.
doi:10.7251/AGREN2301001V .

Vasiljević, Sanja, Nikolić, Zorica, Katanski, Snežana, Mamlić, Zlatica, Đukić, Vojin, Uhlarik, Ana, Dolapčev-Rakić, Anja, Balać, Miloš, "The effect of cutting management on seed yield, seed yield components, and seed quality of red clover (Trifolium pratense L.)" in Agroznanje / Agro-knowledge Journal, 24, no. 1 (2023):1-12,
https://doi.org/10.7251/AGREN2301001V . .

TY  - CONF
AU  - Mamlić, Zlatica
AU  - Đorđević, Vuk
AU  - Đukić, Vojin
AU  - Balać, Miloš
AU  - Dozet, Gordana
AU  - Bajagić, Marija
AU  - Uhlarik, Ana
PY  - 2022
UR  - http://fiver.ifvcns.rs/handle/123456789/3247
AB  - Cilj rada bio je da se ispita da li potapanje semena može da poboljša
klijavost semena soje u nepovoljnim uslovima, odnosno na nižoj
temperaturi. Za istraživanje je korišćeno seme sorte soje NS Apolo, koja
je selekcionisana na Institutu za ratarstvo i povrtarstvo u Novom Sadu.
Seme je potapano u različite rastvore: kalijum nitrat - KNO3 (1%),
askorbinska kiselina - AsA (100 mg l-1) i kalijum hlorid - KCl (1%).
Nakon sušenja, seme je naklijavano na temperaturi 10°C, dok je seme
naklijavano na optimalnoj temperaturi od 25°C poslužilo kao kontrola.
Rezultati istraživanja su pokazali da je potapanje semena pre setve
poboljšalo energiju klijanja, klijavost semena i brzinu klijanja u uslovima
niske temperature.
Upotreba rastvora KNO3 i AsA bila je efekasnija od primene rastvora
KCl u uslovima niže temperature. Rastvor KNO3 i AsA su značajnije
uticali na povećanje klijavosti i energije klijanja.
AB  - The aim of this study was to examine whether priming seeds can improve the germination of soybean seeds in unfavorable conditions, i.e. at a lower temperature. For the research, the seeds of the NS Apolo soybean variety, which were selected at the Institute of Agriculture and Vegetables in Novi Sad, were used. The seeds were primed in different solutions: potassium nitrate - KNO3 (1%), ascorbic acid - AsA (100 mg l- 1) and potassium chloride - KCl (1%). After drying, the seeds were germinated at a temperature of 10°C, while the seeds germinated at an optimal temperature of 25°C served as a control. The research results showed that priming the seeds before sowing improved germination energy, seed germination and germination rate under low temperature conditions. The use of KNO3 and AsA solution was more effective than the use of KCl solution under lower temperature conditions. The solution of KNO3 and AsA significantly influenced the increase in germination and germination energy.
PB  - Smederevska Palanka : Institut za povrtarstvo
C3  - Zbornik radova, Nacionalni naučno-stručni skup sa međunarodnim učešćem „Biotehnologija i savremeni pristup u gajenju i oplemenjivanju bilja“, Smederevska Palanka, 3. novembar 2022.
T1  - Potapanje semena – metod za povećanje klijavosti semena soje
T1  - Priming seeds - method for increasing the germination of soybean seeds
EP  - 304
SP  - 293
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_fiver_3247
ER  - 

@conference{
author = "Mamlić, Zlatica and Đorđević, Vuk and Đukić, Vojin and Balać, Miloš and Dozet, Gordana and Bajagić, Marija and Uhlarik, Ana",
year = "2022",
abstract = "Cilj rada bio je da se ispita da li potapanje semena može da poboljša
klijavost semena soje u nepovoljnim uslovima, odnosno na nižoj
temperaturi. Za istraživanje je korišćeno seme sorte soje NS Apolo, koja
je selekcionisana na Institutu za ratarstvo i povrtarstvo u Novom Sadu.
Seme je potapano u različite rastvore: kalijum nitrat - KNO3 (1%),
askorbinska kiselina - AsA (100 mg l-1) i kalijum hlorid - KCl (1%).
Nakon sušenja, seme je naklijavano na temperaturi 10°C, dok je seme
naklijavano na optimalnoj temperaturi od 25°C poslužilo kao kontrola.
Rezultati istraživanja su pokazali da je potapanje semena pre setve
poboljšalo energiju klijanja, klijavost semena i brzinu klijanja u uslovima
niske temperature.
Upotreba rastvora KNO3 i AsA bila je efekasnija od primene rastvora
KCl u uslovima niže temperature. Rastvor KNO3 i AsA su značajnije
uticali na povećanje klijavosti i energije klijanja., The aim of this study was to examine whether priming seeds can improve the germination of soybean seeds in unfavorable conditions, i.e. at a lower temperature. For the research, the seeds of the NS Apolo soybean variety, which were selected at the Institute of Agriculture and Vegetables in Novi Sad, were used. The seeds were primed in different solutions: potassium nitrate - KNO3 (1%), ascorbic acid - AsA (100 mg l- 1) and potassium chloride - KCl (1%). After drying, the seeds were germinated at a temperature of 10°C, while the seeds germinated at an optimal temperature of 25°C served as a control. The research results showed that priming the seeds before sowing improved germination energy, seed germination and germination rate under low temperature conditions. The use of KNO3 and AsA solution was more effective than the use of KCl solution under lower temperature conditions. The solution of KNO3 and AsA significantly influenced the increase in germination and germination energy.",
publisher = "Smederevska Palanka : Institut za povrtarstvo",
journal = "Zbornik radova, Nacionalni naučno-stručni skup sa međunarodnim učešćem „Biotehnologija i savremeni pristup u gajenju i oplemenjivanju bilja“, Smederevska Palanka, 3. novembar 2022.",
title = "Potapanje semena – metod za povećanje klijavosti semena soje, Priming seeds - method for increasing the germination of soybean seeds",
pages = "304-293",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_fiver_3247"
}

Mamlić, Z., Đorđević, V., Đukić, V., Balać, M., Dozet, G., Bajagić, M.,& Uhlarik, A.. (2022). Potapanje semena – metod za povećanje klijavosti semena soje. in Zbornik radova, Nacionalni naučno-stručni skup sa međunarodnim učešćem „Biotehnologija i savremeni pristup u gajenju i oplemenjivanju bilja“, Smederevska Palanka, 3. novembar 2022.
Smederevska Palanka : Institut za povrtarstvo., 293-304.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_fiver_3247

Mamlić Z, Đorđević V, Đukić V, Balać M, Dozet G, Bajagić M, Uhlarik A. Potapanje semena – metod za povećanje klijavosti semena soje. in Zbornik radova, Nacionalni naučno-stručni skup sa međunarodnim učešćem „Biotehnologija i savremeni pristup u gajenju i oplemenjivanju bilja“, Smederevska Palanka, 3. novembar 2022.. 2022;:293-304.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_fiver_3247 .

Mamlić, Zlatica, Đorđević, Vuk, Đukić, Vojin, Balać, Miloš, Dozet, Gordana, Bajagić, Marija, Uhlarik, Ana, "Potapanje semena – metod za povećanje klijavosti semena soje" in Zbornik radova, Nacionalni naučno-stručni skup sa međunarodnim učešćem „Biotehnologija i savremeni pristup u gajenju i oplemenjivanju bilja“, Smederevska Palanka, 3. novembar 2022. (2022):293-304,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_fiver_3247 .