Remiković, Miloš

Link to this page

Authority KeyName Variants
d5cd6bcd-ce9f-42f3-8e4e-631e6392031d
  • Remiković, Miloš (2)

Author's Bibliography

Proizvodnja lana, značaj u ishrani i korist za zdravlje

Popović, Vera; Iličković, Ivana; Aćimić Remiković, Milena; Bošković, Jelena; Burić, Marko; Ikanović, Jela; Stevanović, Aleksandar; Remiković, Miloš

(Novi Sad : Univerzitet u Novom Sadu, Tehnološki fakultet, 2023)

TY  - CONF
AU  - Popović, Vera
AU  - Iličković, Ivana
AU  - Aćimić Remiković, Milena
AU  - Bošković, Jelena
AU  - Burić, Marko
AU  - Ikanović, Jela
AU  - Stevanović, Aleksandar
AU  - Remiković, Miloš
PY  - 2023
UR  - http://fiver.ifvcns.rs/handle/123456789/4187
AB  - Linum usitatissimum L. je uljarica, koja se koristi u ishrani, ali i kao lekovita biljka, u medicini i drugim granama industrije. Seme lana i laneno ulje sadrži α-linolensku kiselinu (ALA, omega-3 masna kiselina), polinezasićene masne kiseline (PUFA), vlakna, fitoestrogene itd. Zahvaljujući povoljnom sastavu zrna, lan je značajan antioksidanats, koristi se u prevenciji kardiovaskularnih bolesti, arteroskleroze, dijabetesa, raka, artritisa, osteoporoze, itd. Zbog velikog značaja i potražnje lana u Institutu za ratarstvo i povrtarstvo u Novom Sadu stvorene su dve visokoprinosne sorte lana: NS Primus i NS Marko, odličnog tehnološkog kvaliteta semena.
AB  - Linum usitatissimum L. is an oilseed, which is used in food, but also as medicinal plant, in medicine and in other branches of industry. Flax seeds and flax oil contain α-linolenic acid (ALA, omega-3 fatty acid), polyunsaturated fatty acids (PUFA), fiber, phytoestrogens, etc. Thanks to the favorable composition of flax seeds, it is a significant antioxidant, used in the prevention of cardiovascular diseases, arteriosclerosis, diabetes, cancer, arthritis, osteoporosis, autoimmune and neurological disorders. Because of the great importance and demand for flax two high-yielding varieties of flax were created at the Institute of Field and Vegetable Crop Novi Sad: NS Primus and NS Marko, with excellent technological seed quality.
PB  - Novi Sad : Univerzitet u Novom Sadu, Tehnološki fakultet
PB  - Novi Sad : Institut za ratarstvo i povrtarstvo
PB  - Novi Sad : Poslovna zajednica "Industrijsko bilje"
C3  - Zbornik radova, 64. Savetovanje Proizvodnja i prerada uljarica, Herceg Novi, 25-30. jun 2023.
T1  - Proizvodnja lana, značaj u ishrani i korist za zdravlje
T1  - Flax production, nutrition importance and health benefits
EP  - 110
SP  - 101
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_fiver_4187
ER  - 
@conference{
author = "Popović, Vera and Iličković, Ivana and Aćimić Remiković, Milena and Bošković, Jelena and Burić, Marko and Ikanović, Jela and Stevanović, Aleksandar and Remiković, Miloš",
year = "2023",
abstract = "Linum usitatissimum L. je uljarica, koja se koristi u ishrani, ali i kao lekovita biljka, u medicini i drugim granama industrije. Seme lana i laneno ulje sadrži α-linolensku kiselinu (ALA, omega-3 masna kiselina), polinezasićene masne kiseline (PUFA), vlakna, fitoestrogene itd. Zahvaljujući povoljnom sastavu zrna, lan je značajan antioksidanats, koristi se u prevenciji kardiovaskularnih bolesti, arteroskleroze, dijabetesa, raka, artritisa, osteoporoze, itd. Zbog velikog značaja i potražnje lana u Institutu za ratarstvo i povrtarstvo u Novom Sadu stvorene su dve visokoprinosne sorte lana: NS Primus i NS Marko, odličnog tehnološkog kvaliteta semena., Linum usitatissimum L. is an oilseed, which is used in food, but also as medicinal plant, in medicine and in other branches of industry. Flax seeds and flax oil contain α-linolenic acid (ALA, omega-3 fatty acid), polyunsaturated fatty acids (PUFA), fiber, phytoestrogens, etc. Thanks to the favorable composition of flax seeds, it is a significant antioxidant, used in the prevention of cardiovascular diseases, arteriosclerosis, diabetes, cancer, arthritis, osteoporosis, autoimmune and neurological disorders. Because of the great importance and demand for flax two high-yielding varieties of flax were created at the Institute of Field and Vegetable Crop Novi Sad: NS Primus and NS Marko, with excellent technological seed quality.",
publisher = "Novi Sad : Univerzitet u Novom Sadu, Tehnološki fakultet, Novi Sad : Institut za ratarstvo i povrtarstvo, Novi Sad : Poslovna zajednica "Industrijsko bilje"",
journal = "Zbornik radova, 64. Savetovanje Proizvodnja i prerada uljarica, Herceg Novi, 25-30. jun 2023.",
title = "Proizvodnja lana, značaj u ishrani i korist za zdravlje, Flax production, nutrition importance and health benefits",
pages = "110-101",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_fiver_4187"
}
Popović, V., Iličković, I., Aćimić Remiković, M., Bošković, J., Burić, M., Ikanović, J., Stevanović, A.,& Remiković, M.. (2023). Proizvodnja lana, značaj u ishrani i korist za zdravlje. in Zbornik radova, 64. Savetovanje Proizvodnja i prerada uljarica, Herceg Novi, 25-30. jun 2023.
Novi Sad : Univerzitet u Novom Sadu, Tehnološki fakultet., 101-110.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_fiver_4187
Popović V, Iličković I, Aćimić Remiković M, Bošković J, Burić M, Ikanović J, Stevanović A, Remiković M. Proizvodnja lana, značaj u ishrani i korist za zdravlje. in Zbornik radova, 64. Savetovanje Proizvodnja i prerada uljarica, Herceg Novi, 25-30. jun 2023.. 2023;:101-110.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_fiver_4187 .
Popović, Vera, Iličković, Ivana, Aćimić Remiković, Milena, Bošković, Jelena, Burić, Marko, Ikanović, Jela, Stevanović, Aleksandar, Remiković, Miloš, "Proizvodnja lana, značaj u ishrani i korist za zdravlje" in Zbornik radova, 64. Savetovanje Proizvodnja i prerada uljarica, Herceg Novi, 25-30. jun 2023. (2023):101-110,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_fiver_4187 .

Uticaj agroekoloških faktora na sadržaj mineralnih materija u kukuruzu

Šarčević-Todosijević, Ljubica; Popović, Vera; Živanović, Ljubiša; Remiković, Miloš; Popović, Slobodan; Đekić, Vera; Stevanović, Aleksandar

(Beograd : PKB Agroekonomik, 2019)

TY  - JOUR
AU  - Šarčević-Todosijević, Ljubica
AU  - Popović, Vera
AU  - Živanović, Ljubiša
AU  - Remiković, Miloš
AU  - Popović, Slobodan
AU  - Đekić, Vera
AU  - Stevanović, Aleksandar
PY  - 2019
UR  - http://fiver.ifvcns.rs/handle/123456789/2570
AB  - Mineralne materije su neophodne biljkama za rast i razvoj, kao i za normalno funkcionisanje ljudskog i organizma životinja.
Mineralne materije u lance ishrane ulaze preko biljaka, pa je poznavanje i proučavanje mineralnog sastava biljaka izuzetno značajno. Ispitivanje sadržaja mineralnih materija u zrnu kukuruza, u zavisnosti od rastuće količine azota đubriva, obavljeno je u dvogodišnjem periodu, na lokalitetu Zemun Polje, u klimatskim uslovima Istočnog Srema. Na ogledima je primenjena standardna agrotehnika. Hemijski sastav ploda kukuruza, tokom dve godine istraživanja, određivan je u fazi fiziološke zrelosti zrna kukuruza. Rezultati istraživanja pokazuju da je, u proseku za ispitivane faktore, sadržaj mineralnih materija u zrnu kukuruza iznosio 1,87%. U prvoj godini istraživanja, utvrđen je veći sadržaj pepela u zrnu za 0,23% u poređenju s drugom godinom. Primenjene količine azota značajno i veoma značajno su uticale na sadržaj mineralnih materija u zrnu kukuruza.
AB  - Mineral matters are necessary for the growth and development of plants as well as for normal functioning of human and animal organisms. Mineral matters enter the food chains through the plants making the knowledge and study of the mineral content of plants very remarkable. The study of the content of mineral matters in maize grain, depending on the growing quantities of nitrogen fertilizer, has been conducted during a two-year
period on the locality of Zemun Polje, in climate conditions of the Eastern Srem. In these experiments, a standard agrotechnique is applied. The chemical contents of the maize yield during the two-year period of the experiment is determined in a phase of the phyisiological ripeness of maize grain. Our research results show that, in the average for the examined factors, the
content of mineral matters in maize grain was 1.87%. It is determined that the content of ash in grain was for 0.23% higher in the first year of the experiment than in the second one. The applied quantities of nitrogen had a significant and a very significant impact on the content of mineral matters in maize grain.
PB  - Beograd : PKB Agroekonomik
T2  - Zbornik naučnih radova (Institut PKB Agroekonomik)
T1  - Uticaj agroekoloških faktora na sadržaj mineralnih materija u kukuruzu
T1  - The impact of agroecological factors on the content of mineral matters in maize
EP  - 128
IS  - 1-2
SP  - 121
VL  - 25
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_fiver_2570
ER  - 
@article{
author = "Šarčević-Todosijević, Ljubica and Popović, Vera and Živanović, Ljubiša and Remiković, Miloš and Popović, Slobodan and Đekić, Vera and Stevanović, Aleksandar",
year = "2019",
abstract = "Mineralne materije su neophodne biljkama za rast i razvoj, kao i za normalno funkcionisanje ljudskog i organizma životinja.
Mineralne materije u lance ishrane ulaze preko biljaka, pa je poznavanje i proučavanje mineralnog sastava biljaka izuzetno značajno. Ispitivanje sadržaja mineralnih materija u zrnu kukuruza, u zavisnosti od rastuće količine azota đubriva, obavljeno je u dvogodišnjem periodu, na lokalitetu Zemun Polje, u klimatskim uslovima Istočnog Srema. Na ogledima je primenjena standardna agrotehnika. Hemijski sastav ploda kukuruza, tokom dve godine istraživanja, određivan je u fazi fiziološke zrelosti zrna kukuruza. Rezultati istraživanja pokazuju da je, u proseku za ispitivane faktore, sadržaj mineralnih materija u zrnu kukuruza iznosio 1,87%. U prvoj godini istraživanja, utvrđen je veći sadržaj pepela u zrnu za 0,23% u poređenju s drugom godinom. Primenjene količine azota značajno i veoma značajno su uticale na sadržaj mineralnih materija u zrnu kukuruza., Mineral matters are necessary for the growth and development of plants as well as for normal functioning of human and animal organisms. Mineral matters enter the food chains through the plants making the knowledge and study of the mineral content of plants very remarkable. The study of the content of mineral matters in maize grain, depending on the growing quantities of nitrogen fertilizer, has been conducted during a two-year
period on the locality of Zemun Polje, in climate conditions of the Eastern Srem. In these experiments, a standard agrotechnique is applied. The chemical contents of the maize yield during the two-year period of the experiment is determined in a phase of the phyisiological ripeness of maize grain. Our research results show that, in the average for the examined factors, the
content of mineral matters in maize grain was 1.87%. It is determined that the content of ash in grain was for 0.23% higher in the first year of the experiment than in the second one. The applied quantities of nitrogen had a significant and a very significant impact on the content of mineral matters in maize grain.",
publisher = "Beograd : PKB Agroekonomik",
journal = "Zbornik naučnih radova (Institut PKB Agroekonomik)",
title = "Uticaj agroekoloških faktora na sadržaj mineralnih materija u kukuruzu, The impact of agroecological factors on the content of mineral matters in maize",
pages = "128-121",
number = "1-2",
volume = "25",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_fiver_2570"
}
Šarčević-Todosijević, L., Popović, V., Živanović, L., Remiković, M., Popović, S., Đekić, V.,& Stevanović, A.. (2019). Uticaj agroekoloških faktora na sadržaj mineralnih materija u kukuruzu. in Zbornik naučnih radova (Institut PKB Agroekonomik)
Beograd : PKB Agroekonomik., 25(1-2), 121-128.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_fiver_2570
Šarčević-Todosijević L, Popović V, Živanović L, Remiković M, Popović S, Đekić V, Stevanović A. Uticaj agroekoloških faktora na sadržaj mineralnih materija u kukuruzu. in Zbornik naučnih radova (Institut PKB Agroekonomik). 2019;25(1-2):121-128.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_fiver_2570 .
Šarčević-Todosijević, Ljubica, Popović, Vera, Živanović, Ljubiša, Remiković, Miloš, Popović, Slobodan, Đekić, Vera, Stevanović, Aleksandar, "Uticaj agroekoloških faktora na sadržaj mineralnih materija u kukuruzu" in Zbornik naučnih radova (Institut PKB Agroekonomik), 25, no. 1-2 (2019):121-128,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_fiver_2570 .