Živanović, Ljubiša

Link to this page

Authority KeyName Variants
42722c0b-298a-4d88-99d7-3ffb41b58813
  • Živanović, Ljubiša (4)
Projects

Author's Bibliography

Environmental pollution - the leading challenge of the 21st century

Šarčević-Todosijević, Ljubica; v, Kristina; Malivuk, Aleksandra; Perić, Marija; Popović, Vera; Golijan, Jelena; Živanović, Ljubiša

(Novi Sad : Ecological Movement of Novi Sad, 2023)

TY  - CONF
AU  - Šarčević-Todosijević, Ljubica
AU  - v, Kristina
AU  - Malivuk, Aleksandra
AU  - Perić, Marija
AU  - Popović, Vera
AU  - Golijan, Jelena
AU  - Živanović, Ljubiša
PY  - 2023
UR  - http://fiver.ifvcns.rs/handle/123456789/4082
AB  - Environmental pollution is one of the leading challenges of the 21st century. Air, water and soil, as components of the environment, are intensively polluted, which tends to bring humanity to a point where recovery will no longer be possible. In this study, environmental pollution is considered, with reference to the possibilities and necessity of recultivation and protection.
AB  - Zagađenje životne sredine je jedan od vodećih izazova 21. veka. Vazduh, voda i zemljište, kao komponente životne sredine, intenzivno se zagađuju, što ima tendenciju da dovede čovečanstvo do tačke u kojoj oporavak više neće biti moguć. U ovom radu, razmatra se zagađenje životne sredine, s osvrtom na mogućnosti i neophodnost rekultivacije i zaštite.
PB  - Novi Sad : Ecological Movement of Novi Sad
C3  - Proceedings, 27th International Eco-Conference and 15th Environmental Protection of Urban and Suburban Settlements,  27-29.09.2023, Novi Sad
T1  - Environmental pollution - the leading challenge of the 21st century
T1  - Zagađenje životne sredine - vodeći izazov 21. veka
EP  - 394
SP  - 387
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_fiver_4082
ER  - 
@conference{
author = "Šarčević-Todosijević, Ljubica and v, Kristina and Malivuk, Aleksandra and Perić, Marija and Popović, Vera and Golijan, Jelena and Živanović, Ljubiša",
year = "2023",
abstract = "Environmental pollution is one of the leading challenges of the 21st century. Air, water and soil, as components of the environment, are intensively polluted, which tends to bring humanity to a point where recovery will no longer be possible. In this study, environmental pollution is considered, with reference to the possibilities and necessity of recultivation and protection., Zagađenje životne sredine je jedan od vodećih izazova 21. veka. Vazduh, voda i zemljište, kao komponente životne sredine, intenzivno se zagađuju, što ima tendenciju da dovede čovečanstvo do tačke u kojoj oporavak više neće biti moguć. U ovom radu, razmatra se zagađenje životne sredine, s osvrtom na mogućnosti i neophodnost rekultivacije i zaštite.",
publisher = "Novi Sad : Ecological Movement of Novi Sad",
journal = "Proceedings, 27th International Eco-Conference and 15th Environmental Protection of Urban and Suburban Settlements,  27-29.09.2023, Novi Sad",
title = "Environmental pollution - the leading challenge of the 21st century, Zagađenje životne sredine - vodeći izazov 21. veka",
pages = "394-387",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_fiver_4082"
}
Šarčević-Todosijević, L., v, K., Malivuk, A., Perić, M., Popović, V., Golijan, J.,& Živanović, L.. (2023). Environmental pollution - the leading challenge of the 21st century. in Proceedings, 27th International Eco-Conference and 15th Environmental Protection of Urban and Suburban Settlements,  27-29.09.2023, Novi Sad
Novi Sad : Ecological Movement of Novi Sad., 387-394.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_fiver_4082
Šarčević-Todosijević L, v K, Malivuk A, Perić M, Popović V, Golijan J, Živanović L. Environmental pollution - the leading challenge of the 21st century. in Proceedings, 27th International Eco-Conference and 15th Environmental Protection of Urban and Suburban Settlements,  27-29.09.2023, Novi Sad. 2023;:387-394.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_fiver_4082 .
Šarčević-Todosijević, Ljubica, v, Kristina, Malivuk, Aleksandra, Perić, Marija, Popović, Vera, Golijan, Jelena, Živanović, Ljubiša, "Environmental pollution - the leading challenge of the 21st century" in Proceedings, 27th International Eco-Conference and 15th Environmental Protection of Urban and Suburban Settlements,  27-29.09.2023, Novi Sad (2023):387-394,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_fiver_4082 .

Održivo upravljanje sekundarnim proizvodima uljane repice u funkciji zaštite životne sredine

Ikanović, Jela; Popović, Vera; Živanović, Ljubiša; Rakašćan, Nikola; Janković, Snežana; Kolarić, Ljubiša; Pavlović, Slobodanka

(Novi Sad : Univerzitet u Novom Sadu, Tehnološki fakultet, 2023)

TY  - CONF
AU  - Ikanović, Jela
AU  - Popović, Vera
AU  - Živanović, Ljubiša
AU  - Rakašćan, Nikola
AU  - Janković, Snežana
AU  - Kolarić, Ljubiša
AU  - Pavlović, Slobodanka
PY  - 2023
UR  - http://fiver.ifvcns.rs/handle/123456789/4183
AB  - U ovoj studiji ispitivano je održivo upravljanje otpadom uljanih repica u funkciji zaštite životne sredine. Posle berbe ovih uljanih biljaka na njivama ostaju suva cvetna stabla sa ostacima ljusaka. Ovi žetveni ostaci mogu se iskoristiti na nekoliko načina, i to kao stočna hrana, zatim kao prostirka za malčiranje, spravljanje komposta ili kao sirovina za biogorivo. Suvi žetveni ostaci repica u današnje vreme sve više se ocenjuju kao potencijalni izvor sekundarne biomase za proizvodnju goriva druge generacije, budući da su jeftin obnovljivi bioresurs. Drugi, i najvažniji sekundarni proizvod je uljana sačma koja ostaje posle proseca ekstakcije ulja. Uljana sačma ima veliku hranljivu i vitaminsku vrednost i služi kao stočna hrana, a sačma od nerafinisanog ulja u daljoj industrijskoj preradi za dobijanje niza korisnih proizvoda ili kao organsko hranivo za zemljište.
AB  - In this study, the sustainable management of rapeseed waste in the function of environmental protection was examined. After the harvest of these oil plants, dry flowering stems with remains of husks remain in the fields. These harvest residues can be used in several ways, namely as animal feed, then as a mat for mulching, making compost or as raw material for biofuel. Nowadays, dry rapeseed residues are increasingly evaluated as a potential source of secondary biomass for the production of second-generation fuels, since they are a cheap renewable bioresource. The second and most important secondary product is the oil shot that remains after the average extraction of the oil. Oil meal has a high nutritional and vitamin value and is used as animal feed, and unrefined oil meal in further industrial processing to obtain a number of useful products or as organic soil nutrients.
PB  - Novi Sad : Univerzitet u Novom Sadu, Tehnološki fakultet
PB  - Novi Sad : Institut za ratarstvo i povrtarstvo
PB  - Novi Sad : Poslovna zajednica "Industrijsko bilje"
C3  - Zbornik radova, 64. Savetovanje Proizvodnja i prerada uljarica, Herceg Novi, 25-30. jun 2023.
T1  - Održivo upravljanje sekundarnim proizvodima uljane repice u funkciji zaštite životne sredine
T1  - Sustainable management of rapeseed secondary products in the function of environmental protection
EP  - 258
SP  - 250
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_fiver_4183
ER  - 
@conference{
author = "Ikanović, Jela and Popović, Vera and Živanović, Ljubiša and Rakašćan, Nikola and Janković, Snežana and Kolarić, Ljubiša and Pavlović, Slobodanka",
year = "2023",
abstract = "U ovoj studiji ispitivano je održivo upravljanje otpadom uljanih repica u funkciji zaštite životne sredine. Posle berbe ovih uljanih biljaka na njivama ostaju suva cvetna stabla sa ostacima ljusaka. Ovi žetveni ostaci mogu se iskoristiti na nekoliko načina, i to kao stočna hrana, zatim kao prostirka za malčiranje, spravljanje komposta ili kao sirovina za biogorivo. Suvi žetveni ostaci repica u današnje vreme sve više se ocenjuju kao potencijalni izvor sekundarne biomase za proizvodnju goriva druge generacije, budući da su jeftin obnovljivi bioresurs. Drugi, i najvažniji sekundarni proizvod je uljana sačma koja ostaje posle proseca ekstakcije ulja. Uljana sačma ima veliku hranljivu i vitaminsku vrednost i služi kao stočna hrana, a sačma od nerafinisanog ulja u daljoj industrijskoj preradi za dobijanje niza korisnih proizvoda ili kao organsko hranivo za zemljište., In this study, the sustainable management of rapeseed waste in the function of environmental protection was examined. After the harvest of these oil plants, dry flowering stems with remains of husks remain in the fields. These harvest residues can be used in several ways, namely as animal feed, then as a mat for mulching, making compost or as raw material for biofuel. Nowadays, dry rapeseed residues are increasingly evaluated as a potential source of secondary biomass for the production of second-generation fuels, since they are a cheap renewable bioresource. The second and most important secondary product is the oil shot that remains after the average extraction of the oil. Oil meal has a high nutritional and vitamin value and is used as animal feed, and unrefined oil meal in further industrial processing to obtain a number of useful products or as organic soil nutrients.",
publisher = "Novi Sad : Univerzitet u Novom Sadu, Tehnološki fakultet, Novi Sad : Institut za ratarstvo i povrtarstvo, Novi Sad : Poslovna zajednica "Industrijsko bilje"",
journal = "Zbornik radova, 64. Savetovanje Proizvodnja i prerada uljarica, Herceg Novi, 25-30. jun 2023.",
title = "Održivo upravljanje sekundarnim proizvodima uljane repice u funkciji zaštite životne sredine, Sustainable management of rapeseed secondary products in the function of environmental protection",
pages = "258-250",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_fiver_4183"
}
Ikanović, J., Popović, V., Živanović, L., Rakašćan, N., Janković, S., Kolarić, L.,& Pavlović, S.. (2023). Održivo upravljanje sekundarnim proizvodima uljane repice u funkciji zaštite životne sredine. in Zbornik radova, 64. Savetovanje Proizvodnja i prerada uljarica, Herceg Novi, 25-30. jun 2023.
Novi Sad : Univerzitet u Novom Sadu, Tehnološki fakultet., 250-258.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_fiver_4183
Ikanović J, Popović V, Živanović L, Rakašćan N, Janković S, Kolarić L, Pavlović S. Održivo upravljanje sekundarnim proizvodima uljane repice u funkciji zaštite životne sredine. in Zbornik radova, 64. Savetovanje Proizvodnja i prerada uljarica, Herceg Novi, 25-30. jun 2023.. 2023;:250-258.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_fiver_4183 .
Ikanović, Jela, Popović, Vera, Živanović, Ljubiša, Rakašćan, Nikola, Janković, Snežana, Kolarić, Ljubiša, Pavlović, Slobodanka, "Održivo upravljanje sekundarnim proizvodima uljane repice u funkciji zaštite životne sredine" in Zbornik radova, 64. Savetovanje Proizvodnja i prerada uljarica, Herceg Novi, 25-30. jun 2023. (2023):250-258,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_fiver_4183 .

Korišćenje biomase za proizvodnju biogasa

Rakašćan, Nikola; Ikanović, Jela; Živanović, Ljubiša; Milunović, Igor; Popović, Vera

(Banja Luka : Akademija nauka i umjetnosti Republike Srpske, 2023)

TY  - CHAP
AU  - Rakašćan, Nikola
AU  - Ikanović, Jela
AU  - Živanović, Ljubiša
AU  - Milunović, Igor
AU  - Popović, Vera
PY  - 2023
UR  - http://fiver.ifvcns.rs/handle/123456789/4211
AB  - Biomasa biljaka je najveći obnovljivi izvor energije. Republika Srpska i Republika Srbija spadaju u vrh evropskih zemalja po količini raspoložive a neiskorišćene biomase. Biogas je proizvod koji se dobija anaerobnom razgradnjom organske supstance uz pomoć kompleksa mikroorganizama u biogasnim elektranama. Za dobijanje biogasa mogu poslužiti svi tipovi biomase, koja sadrži ugljene hidrate, proteine, masti, celulozu i hemicelulozu. U teoretskom smislu, biogas se može proizvesti iz bilo kog supstrata organskog porijekla. Takođe, postoje mogućnosti da se razne vrste supstrata kombinuju u jednom biogas postrojenju.
AB  - Plant biomass is the largest renewable energy source. Republic of Srpska and the Republic of Serbia are among the top European countries in terms of the amount of available and unused biomass. Biogas is a product obtained by anaerobic decomposition of organic matter with the help of a complex of microorganisms in biogas power plants. All types of biomass which contains carbohydrates, proteins, fats, cellulose and hemicellulose can be used to obtain biogas. In theoretical terms, biogas can be produced from any substrate of organic origin. Also, there are possibilities to combine different types of substrates in one biogas plant.
PB  - Banja Luka : Akademija nauka i umjetnosti Republike Srpske
T2  - Upravljanje resursima u proizvodnji i preradi biomase
T1  - Korišćenje biomase za proizvodnju biogasa
T1  - Use of biomass for biofuel production
EP  - 391
SP  - 368
VL  - 52
DO  - 10.7251/EORU2306367R
ER  - 
@inbook{
author = "Rakašćan, Nikola and Ikanović, Jela and Živanović, Ljubiša and Milunović, Igor and Popović, Vera",
year = "2023",
abstract = "Biomasa biljaka je najveći obnovljivi izvor energije. Republika Srpska i Republika Srbija spadaju u vrh evropskih zemalja po količini raspoložive a neiskorišćene biomase. Biogas je proizvod koji se dobija anaerobnom razgradnjom organske supstance uz pomoć kompleksa mikroorganizama u biogasnim elektranama. Za dobijanje biogasa mogu poslužiti svi tipovi biomase, koja sadrži ugljene hidrate, proteine, masti, celulozu i hemicelulozu. U teoretskom smislu, biogas se može proizvesti iz bilo kog supstrata organskog porijekla. Takođe, postoje mogućnosti da se razne vrste supstrata kombinuju u jednom biogas postrojenju., Plant biomass is the largest renewable energy source. Republic of Srpska and the Republic of Serbia are among the top European countries in terms of the amount of available and unused biomass. Biogas is a product obtained by anaerobic decomposition of organic matter with the help of a complex of microorganisms in biogas power plants. All types of biomass which contains carbohydrates, proteins, fats, cellulose and hemicellulose can be used to obtain biogas. In theoretical terms, biogas can be produced from any substrate of organic origin. Also, there are possibilities to combine different types of substrates in one biogas plant.",
publisher = "Banja Luka : Akademija nauka i umjetnosti Republike Srpske",
journal = "Upravljanje resursima u proizvodnji i preradi biomase",
booktitle = "Korišćenje biomase za proizvodnju biogasa, Use of biomass for biofuel production",
pages = "391-368",
volume = "52",
doi = "10.7251/EORU2306367R"
}
Rakašćan, N., Ikanović, J., Živanović, L., Milunović, I.,& Popović, V.. (2023). Korišćenje biomase za proizvodnju biogasa. in Upravljanje resursima u proizvodnji i preradi biomase
Banja Luka : Akademija nauka i umjetnosti Republike Srpske., 52, 368-391.
https://doi.org/10.7251/EORU2306367R
Rakašćan N, Ikanović J, Živanović L, Milunović I, Popović V. Korišćenje biomase za proizvodnju biogasa. in Upravljanje resursima u proizvodnji i preradi biomase. 2023;52:368-391.
doi:10.7251/EORU2306367R .
Rakašćan, Nikola, Ikanović, Jela, Živanović, Ljubiša, Milunović, Igor, Popović, Vera, "Korišćenje biomase za proizvodnju biogasa" in Upravljanje resursima u proizvodnji i preradi biomase, 52 (2023):368-391,
https://doi.org/10.7251/EORU2306367R . .

Produktivnost soje i mogućnost korišćenja kao energenta

Kolarić, Ljubiša; Popović, Vera; Ikanović, Jela; Živanović, Ljubiša; Janković, Snežana; Rakašćan, Nikola; Stevanović, Petar

(Beograd : Društvo genetičara Srbije, 2023)

TY  - CONF
AU  - Kolarić, Ljubiša
AU  - Popović, Vera
AU  - Ikanović, Jela
AU  - Živanović, Ljubiša
AU  - Janković, Snežana
AU  - Rakašćan, Nikola
AU  - Stevanović, Petar
PY  - 2023
UR  - http://fiver.ifvcns.rs/handle/123456789/4016
AB  - Žetveni ostaci suncokreta, kukuruza, uljane repice i soje čine više od 50 odsto ukupnog prinosa biomase i mogu se koristiti i za dobijanje bioenergije. Кao izvoru bioenergije prednost se daje žetvenim ostacima koji sadrže više celuloze i ulja, kao što je na primer slama soje. Oplemenjivanje soje ima za cilj stvaranje sorti sa većom biomasom i povećanim prinosom ulja po hektaru, kao i stvaranje sorti koje bi više odgovarale industrijskoj preradi za proizvodnju tehničkih ulja. U ovoj studiji ispitivani su produktivni parametri soje u dvogodišnjem periodu, 2021. i 2022. Prosečni prinosi soje su varirali od 2,8 t ha-1 (2022), do 2,9 t ha-1 (2021). Ukupni prinosi biomase soje iznosili su 4,75 t ha-1, dok je prinos biogasa iznosio 384,5 m3 ha-1. Godina je imala značajan uticaj na proizvodnju soje. Povoljnija godina za proizvodnju bila je 2021. sa značajno većim prinosima zrna, biomase i biogasa u odnosu na 2022.
AB  - Harvest residues of sunflower, maize, oilseed rape and soybeans make up more than 50% of the total biomass yield and can also be used to obtain bioenergy. As a source of bioenergy, preference is given to harvesting residues that contain more cellulose and oil, such as soybean straw. Soybean breeding aims to create varieties with higher biomass and increased oil yield per hectare, as well as to create varieties that would be more suitable for industrial processing for the production of technical oils. In this study, the productive parameters of soybeans were investigated in two years, 2021 and 2022. The average yields of soybeans varied from 2.8 t ha-1 (2022) to 2.9 t ha-1 (2022). The total soybean biomass yield was 4.8 t ha-1, while the biogas yield was 384.5 m3 ha-1. The year had a significant impact on soybean production. The more favourable year for production was 2021, with significantly higher yields of grain, biomass and biogas, compared to 2022.
PB  - Beograd : Društvo genetičara Srbije
PB  - Beograd : Društvo selekcionera i semenara Republike Srbije
C3  - Zbornik apstrakata, 10. Simpozijum Društva selekcionera i semenara Republike Srbije i 7. Simpozijum sekcije za oplemenjivanje organizama Društva genetičara Srbije, Vrnjačka Banja, 16-18.10.2023.
T1  - Produktivnost soje i mogućnost korišćenja kao energenta
T1  - Productivity of soybean and the possibility of using it as energy
EP  - 122
SP  - 121
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_fiver_4016
ER  - 
@conference{
author = "Kolarić, Ljubiša and Popović, Vera and Ikanović, Jela and Živanović, Ljubiša and Janković, Snežana and Rakašćan, Nikola and Stevanović, Petar",
year = "2023",
abstract = "Žetveni ostaci suncokreta, kukuruza, uljane repice i soje čine više od 50 odsto ukupnog prinosa biomase i mogu se koristiti i za dobijanje bioenergije. Кao izvoru bioenergije prednost se daje žetvenim ostacima koji sadrže više celuloze i ulja, kao što je na primer slama soje. Oplemenjivanje soje ima za cilj stvaranje sorti sa većom biomasom i povećanim prinosom ulja po hektaru, kao i stvaranje sorti koje bi više odgovarale industrijskoj preradi za proizvodnju tehničkih ulja. U ovoj studiji ispitivani su produktivni parametri soje u dvogodišnjem periodu, 2021. i 2022. Prosečni prinosi soje su varirali od 2,8 t ha-1 (2022), do 2,9 t ha-1 (2021). Ukupni prinosi biomase soje iznosili su 4,75 t ha-1, dok je prinos biogasa iznosio 384,5 m3 ha-1. Godina je imala značajan uticaj na proizvodnju soje. Povoljnija godina za proizvodnju bila je 2021. sa značajno većim prinosima zrna, biomase i biogasa u odnosu na 2022., Harvest residues of sunflower, maize, oilseed rape and soybeans make up more than 50% of the total biomass yield and can also be used to obtain bioenergy. As a source of bioenergy, preference is given to harvesting residues that contain more cellulose and oil, such as soybean straw. Soybean breeding aims to create varieties with higher biomass and increased oil yield per hectare, as well as to create varieties that would be more suitable for industrial processing for the production of technical oils. In this study, the productive parameters of soybeans were investigated in two years, 2021 and 2022. The average yields of soybeans varied from 2.8 t ha-1 (2022) to 2.9 t ha-1 (2022). The total soybean biomass yield was 4.8 t ha-1, while the biogas yield was 384.5 m3 ha-1. The year had a significant impact on soybean production. The more favourable year for production was 2021, with significantly higher yields of grain, biomass and biogas, compared to 2022.",
publisher = "Beograd : Društvo genetičara Srbije, Beograd : Društvo selekcionera i semenara Republike Srbije",
journal = "Zbornik apstrakata, 10. Simpozijum Društva selekcionera i semenara Republike Srbije i 7. Simpozijum sekcije za oplemenjivanje organizama Društva genetičara Srbije, Vrnjačka Banja, 16-18.10.2023.",
title = "Produktivnost soje i mogućnost korišćenja kao energenta, Productivity of soybean and the possibility of using it as energy",
pages = "122-121",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_fiver_4016"
}
Kolarić, L., Popović, V., Ikanović, J., Živanović, L., Janković, S., Rakašćan, N.,& Stevanović, P.. (2023). Produktivnost soje i mogućnost korišćenja kao energenta. in Zbornik apstrakata, 10. Simpozijum Društva selekcionera i semenara Republike Srbije i 7. Simpozijum sekcije za oplemenjivanje organizama Društva genetičara Srbije, Vrnjačka Banja, 16-18.10.2023.
Beograd : Društvo genetičara Srbije., 121-122.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_fiver_4016
Kolarić L, Popović V, Ikanović J, Živanović L, Janković S, Rakašćan N, Stevanović P. Produktivnost soje i mogućnost korišćenja kao energenta. in Zbornik apstrakata, 10. Simpozijum Društva selekcionera i semenara Republike Srbije i 7. Simpozijum sekcije za oplemenjivanje organizama Društva genetičara Srbije, Vrnjačka Banja, 16-18.10.2023.. 2023;:121-122.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_fiver_4016 .
Kolarić, Ljubiša, Popović, Vera, Ikanović, Jela, Živanović, Ljubiša, Janković, Snežana, Rakašćan, Nikola, Stevanović, Petar, "Produktivnost soje i mogućnost korišćenja kao energenta" in Zbornik apstrakata, 10. Simpozijum Društva selekcionera i semenara Republike Srbije i 7. Simpozijum sekcije za oplemenjivanje organizama Društva genetičara Srbije, Vrnjačka Banja, 16-18.10.2023. (2023):121-122,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_fiver_4016 .